Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

VKBI
BIH – GRAĐANSKA DRŽAVA – ZAŠTO NE!?
Autor: B.net
Objavljeno: 25. February 2020. 21:02:13


U organizaciji Savjeta za ustavno-pravna, društvena i politička pitanja VKBI-a, u utorak 25. februara 2020 godine održana je javna tribina pod naslovom BiH – građanska država – zašto ne !?
Uvodničari na tribini bili su profesori ustavnog prava prof.dr. Kasim Trnka, predsjednik Savjeta Vijeća, prof.dr. Maša Alijevič i doc. dr. Sedad Dedić. Tribinu je moderiraro generalni sekretar Vijeća mr. sci. Emir Zlatar.

U kritičkoj raspravi razmatrani su aspekti funkcionisanja građanske države u modernim demokratskim društvima. U daytonskom ustavnom poretku Bosne i Hercegovine elementi građanske demokratije se kobinuju sa dominantnim predstavljanjem nacionalnih zajednica tri konstitutivna naroda. Da bi se, navodno, osigurala njihova ravnopravnost uspostavljen je sistem mogućih blokada i kočnica koji ne postoji niti u jednom poznatom ustavno pravnom uređenju u svijetu. Umjesto ostvarivanja predpostavljenog cilja sistem je produbljavao nacionalne podjele i zaoštravao različite konflikte. Ustavna kriza se stalno produbljavala.

Najveći dio građana, kao i gotovo svi politički subjekti u BiH podržavaju evropski put BiH, što uključuje i prihvatanje evropskih vrijednosti i pravnog nasljedstva Evropske unije. Osnovni principi ustavnog uređenja BiH nisu, međutim, u velikoj mjeri u skladu sa tim vrijednostima.
Bosna i Hercegovina je pred velikim izazovom kako graditi demokratsko društvo po evropskim standardima i istovremeno osigurati punu nacionalnu ravnopravnost, ne samo konstitutivnih naroda, već i ostalih, odnosno nacionalnih manjina i drugih. Neke od najvažnijih evropskih institucija traže da i BiH odgovori na te zahtjeve. Evropska komisija u više izvještaja o napretku BiH na tome insistira. Tako se u posljednjem Izvještaju iz maja 2019 godine ističe:

- „Ustav sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja šefa države i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervisana za građane koji pripadaju „konstitutivnim narodima“ - Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stoga su potrebne značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR) u predmetu Sejdić-Finci.

Sastav pojedinih upravnih tijela i donošenje njihovih odluka zasniva se na kriterijima nacionalne pripadnosti, što dovodi u pitanje provođenje acquis-a EU. Pravo veta zasnovano na nacionalnoj pripadnosti takođe može da utiče na rad Parlamenta i zakonodavnih skupština entiteta.
Ustavni sud je tumač Ustava i zadnja instanca kada je riječ o sukobu nadležnosti između različitih nivoa vlasti.

Bosna i Hercegovina i dalje ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koje se odnose na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, a koje je Evropsko vijeće postavilo u Kopenhagenu 1993. godine. S tim u vezi, zemlja mora uložiti znatne napore kako bi u dovoljnoj mjeri ispunila te kriterije putem jačanja institucija kako bi se garantovala demokratija, vladavina prava, ljudska prava i poštivanje i zaštita manjina.”



Evropski sud za ljudska prava u pomenutoj i u nizu drugih presuda isiče da su postojeća ustavna rješenja u trenutku nastanka imala legitiman cilj zaustavljanje rata ali je on otpao i zemlja mora prihvatati savremene demokratske standare koji uključuju ravnopravnost svih građana bez obzira na nacionalnu i teritorijalnu pripadnost.

Suprotno ovim zahtjevima vodeće političke stranke sa srpskim i hrvatskim predznakom odbijaju svaku pomisao o približavanju građanskom modelu, smatrajući da bi to vodilo dominaciji Bošnjaka. Lider SNSD-a čak ističe da je spreman žrtvovati evropski put BiH ako bi se na tome insistiralo.

U ustavnoj teoriji i praksi – istaknuto je na tribini - postoje demokratska rješenja koja uspostavljaju harmoničan odnos između nacionalne ravnopravnosti i građanskog društva. Čak i primjer Crne Gore, kao multinacionalne zajednice u kojoj nijedan narod nečini natpolovičnu većinu, može biti od koristi. Da nisu uspostavili model građanske demokratije ne bi postigli rezultate kao što su članstvo u NATO savezu i veliki napredak upribližavanju EU.

Kada je Evropska zajednica početkom 1992. Godine ocjenjivala zahtjev BiH za međunarodno priznanje konstatovala je da predstavnici srpske zajednice ne podržavaju taj zahtjev. Rukovodeći se principima građanske demokratije zahtjevala je da se građani na referendum izjasne o tom pitanju. Gotovo dvotrećinska podrška građana bila je ključni osnov za međunarodno priznanje države Bosne I Hercegovine.

Prodemokratske snage u našoj zemlji moraju se suprotstavljati retrogradnim tendencijama koje nas drže prikovanim za dno ljestvica u vrednovanju svih elemenata kvaliteta života građana.



Ostali prilozi:
» ZVIZDIĆ: EU NAJAVILA VELIKU POMOĆ
B.net | 02. April 2020 14:29
» APRIL - MJESEC BORBE I OSUDE GENOCIDA U KANADI
Emir Ramić | 02. April 2020 13:32
» CORONA VIRUS DANAS
Zijad Bećirević | 01. April 2020 23:16
» SDA: UZNEMIRUJUĆA I OPASNA PORUKA IZ ENTITETA RS
Vijesti.ba | 28. March 2020 18:36
Ostali prilozi istog autora:
» HUMANI GESTI ŠIROM SANDŽAKA
27. March 2020 00:42