Autor: Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012)

حديث أبي هريرة قال:
قال رسول الله ﷺ:
"الدنيا سجن المؤمن وجنة الكافر".
رواه مسلم.

DR. MUSTAFA CERIĆ: Oni koji vjeruju da se samo jednom živi, nemaju izbora već da se jednom osjećaju kao u raju. A oni koji vjeruju da postoje dva života, imaju izbor da Ovdje budu u zatvoru, koji je privremen, kao što je privremen i raj za one koji vjeruju da postoji samo jedan život - ili da se nadaju u raj, koji je vječan, u kojem je čovjek slobodan i u kojem može da radi što hoće.

Dragi moji,
Najljepši poklon koji vam mogu danas pokoniti je hadis od Ebu Hurejre, kojeg prenosi Muslim, a u kojem se kaže:
"Ovaj svijet je zatvor za vjernika, a raj za nevjernika".

Nije li tako?
Ako je čovjek istinski vjernik, onda drži uzde nad svojim strastima, onda ne dâ pohotnom nefsu da ovlada njegovim slabašnim tijelom, koje čeka od njeg zapovijed da se oda požudama. Vjernik je u samo-hapsu, koji ga čini slobodnim od pohotnog nefsa. Jer, tijelo ljudsko je hladno sve dok ga ne zagrije pohotni nefs, koji nema zapta kad ga se pusti iz hapsa. Dakle, vjernik je u hapsu zato što ne dâ pohotnom nefsu da lomi i preskače Allahove grance u moralu, a to znači da ne dâ pohotnom nefsu da laže i krade, da se opija i ubija, da širi fesad i fitneluk, da bude sve osim dobar i pošten čovjek.

Prema tome, onaj koji nije u zatvoru na Ovome svijetu, nije pravi vjernik. Možda može biti na pola, ali puni vjernik je samo onaj koji je svjestan da je u zatvoru na način da je svoj pohotni nefs svezao u lance, koji ga drže da ne kida i ne preskaće Allahove granice.

Nije li tako?
Ako je čovjek "istinski" nevjernik, onda on ne drži uzde na svom pohotnom nefsu, već ga pušta da ovlada njegovim slabašnim tijelom, koje nema ni duše, ni razuma, ni osjećaja za moral i lijepo ponašanje. Nevjernik se osjeća slobodnim, jer govori i radi sve što želi. On niti zna niti prizna bilo kakve granice u svom ponašanju. Ne osjeća se ni kao Božji rob, ni kao zatvorenik, ni kao obveznik prema bilo kome osim prema svojem pohotnom nefsu, koji nema ni očiju, ni ušiju, ni uma, ni razuma, već samo želju za uživanjima. Za nevjernika je Ovaj svijet raj zato što "vjeruje" da nema drugog raja osim ovog na Ovome svijetu pa, stoga, u ovom raju treba uživati beskrajno, do besvjesti i bez bojazni šta će poslije biti.

Svi dani i sve noći su Allahovi dani i Allahove noći. Ima, međutim, jedna noć, koju ludi ljudi nazivaju "Luda noć". Jer noć sama po sebi nije luda, već su ludi oni koji tu noć nazivaju "Luda noć". Neka se ne ljute na mene ludi ljudi što ih tako zovem, jer se ni ja ne ljutim na njih što će te noći proizvesti ludost, zbog koje ja moram jače držati uzde na mom pohotnom nefsu, koji može da se uznemiri. No, pošto sam shvatio i prihvatio da je Ovaj svijet, u kojem je i ta "Luda noć", zatvor za mene, kao vjernika, nisam ljubomoran na one za koje je Ovaj svijet raj, posebno u toj ludoj i razjularenoj noći, u kojoj se popije više alkohola nego ikada i u kojoj se dogodi više pohote, razvrata i žderanja nego u najmoćnije doba Rima.

Dakako, oni koji vjeruju da se samo jednom živi, nemaju izbora već da se jednom osjećaju kao u raju. A oni koji vjeruju da postoje dva života, imaju izbor da Ovdje budu u zatvoru, koji je privremen, kao što je privremen i raj za one koji vjeruju da postoji samo jedan život - ili da se nadaju u raj, koji je vječan, u kojem je čovjek slobodan i u kojem može da radi što hoće.

Eto, dragi, moji danas sam htio podijeliti s vama ovo nekoliko misli na temelju rečenog hadisa u nadi da će naše vjerničke duše biti spojene u "zatvoru" našeg pohotnog nefsa, koji će biti sretan sutra nakon "Lude noći" što je poštovao Allahove granice, što ih nije ni pokidao ni preskočio.

Sretna vam Nova miladska 2020. godina s dovom Allahu Svevišnjem da budete zdravi, zadovoljni i da čvrsto držite uzde na svom pohotnom nefsu u zatvoru, koji ne traje dugo do obećane slobode u Dženneta. Amin!