(Autor: Almir Fatić, izdavač: El-Kalem, Sarajevo, 2019., 185 str. 21 cm)



Jedna od glavnih odrednica Kur'ana o kojoj govore islamski učenjaci kada pokušavaju da definišu ovu časnu Knjigu jeste da je to "Allahov govor koji je mudžiza" (kelāmullahi el-mu'džiz). Pojam mudžiza označava ono što je nadnaravno, nedostižno i, iz ljudske perspektive, neponovljivo. Brojni su aspekti kur'anskog i'džaza (nadnaravnosti), a nema sumnje da je upravo područje jezika i lijepog, ili bolje reći, fascinirajućeg stilskog izražavanja jedno od glavnih područja gdje se manifestira kur'anska nenadmašnost i nedostižnost.

U vezi s ovom tematikom, tj. stilistikom Kur'ana, napisane su, samo na arapskom jeziku, stotine i stotine knjiga. Jedan od bošnjačkih alima koji je dobro zahvatio ovo područje bio je i Hasan Kjafija Pruščak, u arapskim izvorima poznat kao Hasan Kjafi el-Akhisari (umro 1025.h./1616. godine). On je, inače, bio veliki učenjak krajem 16. i početkom 17. stoljeća, a živio je u Bosni, u Pruscu. Njegova djela, koja je pisao uglavnom na arapskom jeziku, poznata su diljem svijeta i zabilježena su u velikim hrestomatijama i enciklopedijama.

Knjiga Stilistika Kur'ana u djelu Hasana Kjafija Pruščaka je dorađena magistarska tema Almira Fatića, koju je odbranio na Fakultetu islamskih nauka 2005. godine. Ova knjiga se bavi analizom dva rukopisna djela Hasan Kjafije Prušaka iz oblasti arapske stilistike, a to su: Temhīsu et-Telhīs i Šerhu Temhīsi et-Telhīsi, a prema riječima autora, razlog aktueliziranja ove zahtjevne naučne teme jeste to što je referentno djelo Hasana Kafije Pruščaka nedovoljno istraženo u naučnim krugovima na našim prostorima.

Naslov u prevladavajućoj mjeri korespondira sadržaju knjige jer se u ovom radu stilistika, kao lingvistička disciplina, sagledava u perspektivi Kur'ana časnog posredstvom brojnih kur'anskih primjera. Iako autor, taksativno navodeći, orijentira ciljeve svoga rada ka analizi stručnih kompetencija i naučnih metoda u djelu Pruščaka, primjetna je kao pozadinska nit vodilja bavljenje arapskom stilistikom kroz primjere iz Kur'ana časnog i arapske poezije.

Autor je dao sumarni prikaz djela koja su se bavila utjecajem Kur'ana na razvoj arapske stilistike budući da je s pojavom Kur'ana arapska stilistika doživjela svoj puni procvat. Potom su, u središnjem djelu, priloženi isrcpni podaci o izvornom rukopisu tretiranih djela gdje su detaljno analizirani primjeri koje Pruščak razmatra, na temelju Kur'ana, u svjetlu tri klasične discipline arapske stilistike: sintaktostilistike ('ilmu-l-me'ānī), semantostilistike ('ilmu-l-bejān) i tropike ('ilmu-l-bedī').

Djelo Stilistika Kur'ana u djelu Hasana Kafija Pruščaka otvara, u naučnom smislu, bitnu komparativnu perspektivu kroz nijansiranje metodoloških sličnosti Pruščaka i drugih islamskih učenjaka koji su se bavili ovom tematikom poput el-Džessasa, el-Kazvinija i drugih. Bez imalo dvojbe, ovo djelo dr. Almira Fatića, inače profesora tefsira na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, pored toga što našoj javnosti iznosi koliko je svojevremeno bošnjačka ulema dobro poznavala jezik na kojem je objavljen Kur'an, u isto vrijeme predstavlja i značajan doprinos na putu afirmacije kur'ansko-tefsirkih studija na našem govornom području. Stoga, od srca preporučujemo čitanje ovog korisnog štiva.