Autor: Emir Ramić

EMIR RAMIĆ KANADASKI PARLAMENTARAC BRIAN MASSE, VELIKI BORAC ZA ISTINU I PRAVDU ŽRTAVA GENOCIDA I VELIKI PRIJATELJ BOSNE I HERCEGOVINE Kultura sjećanja pored traganja za istinom i pravdom ima povijesni cilj odgovoriti na pitanje čiji su interesi gotovo uništili bosanskohercegovačku državu i bošnjački narod. Tko je zaista stajao iza toga u svijetu? Globalni projekt uništenja Bosne i Hercegovine nije ugašen. Kome je on još u interesu? Danas bi trebalo biti jasnije da se Bosna i Hercegovina ne može uništiti a da se ne unište Bošnjaci. Je li projekat genocida otvoren i dalje? Zašto se ne prizna izvršeni genocid, zašto se slave zločinci, zašto svijet šuti na to? Kultura sjećanja se mora baviti ne samo pitanjima istine, prava i pravde, već i tim navedenim pitanjima.

Sastavni dio bosanskog uzdizanja je institucionalizacija kulture pamćenja i sjećanja. Institut za istraživanje genocida Kanada poziva na zajedničku akciju za institucionalizaciju bosanske kulture pamćenja i sjećanja. Udruženi antibosanski poduhvati istočnih i zapadnih barbara u saradnji sa domaćim antibosanskim elementima obrušili su se na Bosnu i Hercegovinu i skoro dobili bitku. Ali Bosna i Hercegovina je nadvladala rušitelje. Zato valja instalirati kulturu pamćenja i sjećanja. U protivnom dajemo zeleno svjetlo etničkim čistačima širom svijeta. Agresije i genocidi na Bosnu i Hercegovinu su bile bitke za Veliku Srbiju i Veliku Hrvatsku. Afirmacija kulture pamćenja i sjećanja kao institucionalizacija istine, prava i pravde, je najbolji put reintegracije bosanskohercegovačke države i društva. O tome svjedoćimo u Kanadi. Kultura sjećanja oslobađa zarobljenu bosanskohercegovačku državu i društvo i potvrđuje državnost, nezavisnost, suverenitet i politički subjektivitet bosanskohercegovačke države.

Institucionalna kultura pamćenja i sjećanja je najbolje oružje u borbi protiv negatora genocida. Onima koji kontinuirano negiraju bosansku zemlju, državu i društvo, onima koji negiraju i ponižavaju bosansku kulturu, historiju, tradiciju, jezik, onima koji kontinuirano prodaju bosanski patriotizam za lični interes iz Kanade je i ovog jula poručeno: Samo Bosna i Hercegovina, a ne njeni djelovi, ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju koja traje. Bosna je ostala Bosna kroz dugu svoju povijest. Pozivamo sve one koji su u agresijama i genocidu pomagali i bili moralno oličenje tadašnjeg svijeta da sada pomognu u uspostavi kultura sjećanja u ime mira, istine i pravde u Bosni i Hercegovini. Nećemo ostati nijemi na negiranja i tabuiziranja genocida u Bosni i Hercegovini koja se dešavaju svakodnevno i pored brojnih presuda međunarodnih sudova. Ne tražimo pokajanje od onih koji su mentori genocida. Tražimo institucionalizaciju kulture sjećanja u i van Bosne i Hercegovine.

Kultura sjećanja pored traganja za istinom i pravdom ima povijesni cilj odgovoriti na pitanje čiji su interesi gotovo uništili bosanskohercegovačku državu i bošnjački narod. Tko je zaista stajao iza toga u svijetu? Globalni projekt uništenja Bosne i Hercegovine nije ugašen. Kome je on još u interesu? Danas bi trebalo biti jasnije da se Bosna i Hercegovina ne može uništiti a da se ne unište Bošnjaci. Je li projekat genocida otvoren i dalje? Zašto se ne prizna izvršeni genocid, zašto se slave zločinci, zašto svijet šuti na to? Kultura sjećanja se mora baviti ne samo pitanjima istine, prava i pravde, već i tim navedenim pitanjima.

UDRUŽENO PROTIV NEGATORA GENOCIDA

Današnje igre s entitetom Republika Srpska i „trećim entitetom“ samo su pokušaji da se država Bosna i Hercegovina vrati u ratno stanje bez rata. Sve što je propalo želi se naknadno ostvariti. Nepriznavanje genocida i odnos svijeta prema tome je davanje do znanja da rat nije završen, da je plan uništenja države Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda još živ, da su otvorena vrata za novi genocid.

Kultura sjećanja ove godine u Kanadi - Gradonačelnici kanadskih gradova Toronto, Hamilton, Windsor i Saskatoon su povodom 24. godišnjice genocida u Srebrenici proklamacijama proglasili 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. „Cvijet Srebrenice“ instaliran je u kanadskim gradovima Windsor i Toronto. Na panou ispred Skupštine grada Hamiltona, odlukom gradonačelnika Freda Eisenbergera je napisano „11. juli Dan sjećanja na srebrenički genocid u Hamiltonu. Odajemo počast žrtvama genocida u Srebrenici“. Na jarbolu ispred zgrade Skupštine grada Hamiltona podignuta bh. zastava, a simbol grada je u bijeloj i zelenoj boji kao „Cvijet Srebrenici.
Kultura sjećanja prošlih godina u Kanadi - genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi; kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije rezolucije o genocidu u BiH; organizovana je stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u kanadskom muzeju za ljudska prava u Winnipegu; otkriven je spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru; kanadska vlada aktivno podržava obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka; Cvijet Srebrenice je uručen svim članovima Kanadskog parlamenta, parlamentarna peticije e-1837 kojom tražimo krivično gonjenje negatora genocida u BiH u Kanadi.

RAMIĆ ISPRED KANADASKOG PARLAMENTA, U IŠČEKIVANJU USVAJANJA ZAKONA O KAŽNJAVANJU NEGATORA GENOCIDA