Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Pisana rijec

PROMOVISANA KNJIGA "HISTORIJSKI I KULTUROLOŠKI IDENTITET CAZINA I CAZINSKE KRAJINE DO 1918.", AUTORA AKADEMIKA ENVERA LJUBOVIĆA
Autor: B.net
Objavljeno: 29. May 2019. 18:05:58


U Cazinu je održana promocija knjige "Historijski i kulturološki identitet Cazina i Cazinske krajine do 1918.", čiji autor je akademik Enver Ljubović. Radi se o vrijednoj studiji koja govori o historiji, identitetu naroda, procesima i događajima specifičnim za Cazin i Cazinsku krajinu, od najranijih historijskih zapisa pa sve do 1918. godine.

Povodom Dana Grada Cazina u velikoj sali Kulturnog centra održana je promocija zanimljivog naučnog djela "Historijski i kulturološki identitet Cazina i Cazinske krajine do 1918." autora akademika Envera Ljubovića.

Ljubović je dugogodišnji profesor historije i latinskog jezika, a član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori i domovini. Dugi niz godina bavi se disciplinama kao što su heraldika, onomastika, toponomastika, epigrafika, genealogija i druge. Objavio je više knjiga s tematikom heraldike, a napisao je i niz stručnih članaka u različitim časopisima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Poznat je brojnim Cazinjanima, budući da je skoro 20 godina bio profesor u cazinskoj gimnaziji. Iako već godinama živi i radi u Republici Hrvatskoj, Ljubović je ostao privržen ovom kraju, za što je dokaz i njegovo najnovije djelo. Kako ističe, u knjizi je nastojao dokučiti historijski, kulturološki i tradicijski identitet naroda Cazinske krajine.



"Ja sam u naslov knjige stavio i riječ 'identitet'. Danas je popularno o tome pisati, jer su identiteti različiti. Cazinska krajina, a Cazin posebno, imaju jedan specifičan identitet. Oni su tu 'na krajištu' - na kraju Bosne i Hercegovine, gdje se oduvijek čuvala granica od različitih neprijatelja sa svih strana. U skladu s tim je i, recimo, fortifikacijski sustav odbrana gradova, od Stijene, Mutnika, Šturlića, Ostrošca, bio takav i zaveden", rekao je Ljubović za Klix.ba.

On ističe da je istraživao najstariju historiju ovog kraja, navodeći neke nalaze koji potvrđuju da je život na ovim prostorima u kontinuitetu postojao još 3.000 godina prije nove ere. Kao dokaz tome navodi kamenu kalupastu sjekiru iz doba paleolita koja je pronađena u Staroj Govedarnici u Gornjoj čaršiji, pa do lokaliteta Čungar gdje je nađen bronzani šljem vojnika iz 8. stoljeća prije nove ere.

Ipak, u svim historijskim epohama Ljubovića je posebice interesovao mentalitet ovdašnjeg naroda.

"Krajiški mentalitet je merhametli. Ljudi su oduvijek ovdje bili veoma ponosni, ali i ratoborni. Osim toga, odani su vjeri i tradiciji. Da nisu bili takvi, vjerovatno ne bi ni očuvali ove geografske prostore od različitih napada sa strane. Također, interesantno je da ovaj prostor nikada nije ulazio u okvire Srednjovjekovne Bosne", dodao je.

Slične teze iznio je i profesor Bahrudin Beširević, promotor knjige, koji je kazao da je knjiga jedinstvena po tome što oslikava specifičnog krajiškog čovjeka kroz historiju.



"Ja bih rekao da je to knjiga koja je po žanru specifična historijska i sociološka studija. Knjiga koja govori o historiji, identitetu naroda na ovom prostoru, procesima i događajima koji su obilježili historiju Cazinske krajine od najstarijih vremena do 1918. godine. Radi se o značajnom djelu iz razloga što oslikava tog specifičnog cazinskog i krajiškog čovjeka, njegov lokalni krajiški identitet koji se nalazi unutar bosanskog integralnog identiteta po kojem su ovdašnji ljudi prepoznatljivi, ne samo u zemlji, već i van granica BiH", kazao je Beširević.

Promocija knjige akademika Ljubovića sastavni je dio višednevnih aktivnosti u sklopu obilježavanja Dana grada Cazina, a podršku projektu i izdavanju ove knjige dao je i Grad Cazin.


ENVER LJUBOVIĆ, povjesničar i klasični filolog, rođen je 2. siječnja 1950. godine u Obrama, Kakanj, Bosna i Hercegovina.
Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom mjestu. U Zadru je završio Filozofski fakultet, grupu povijest i latinski jezik s pregledom rimske književnosti. Nakon završetka studija oko 19 godina je radio kao gimnazijski profesor povijesti i latinskog jezika u Cazinu, a sada je u zasluženoj mirovini. Nekoliko godina radio je kao vanjski suradnik u nastavi u gimnazijama u Senju, Delnicama i u Otočcu.
Već dugi niz godina bavi se heraldikom, rodoslovljem i onomastikom. Jedan je od rijetkih povjesničara u nas koji se bavi heraldikom i rodoslovljem, pa je iz toga znanstvenog područja povijesnih znanosti do sada objavio jedanaest knjiga i više znanstvenih i stručnih članaka u različitim znanstvenim i stručnim časopisima u nas, te u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj i u Italiji.
Redoviti je član HAZUDD-a (Hrvatske akademije znanosti i umjetnosi u dijaspori i Domovini) u redovitom statusu hrvatskog akademika.
Član je Hrvatskog društva klasičnih filologa te Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva u Zagrebu.
Dobitnik je Povelje Grada Senja za doprinos u prosvjeti, kulturi i znanosti.
Stalni je suradnik Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", i to u Hrvatskom biografskom leksikonu, u kojemu piše članke o hrvatskim plemićkim obiteljima.
Predsjednik je Senjskog književnog ognjišta, udruge koja promiče hrvatski jezik i kulturu te afirmira književno stvaralaštvo u Senju i drugim mjestima toga područja..
S obitelji stalno živi u Senju.
Tijekom 1998. godine priredio je samostalnu izložbu plemićkih grbova Senja, Gacke i Like i koja je osim u Senju, bila predstavljena u Otočcu i Ogulinu.

Sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima:
- "Heraldika u djelima Pavla Rittera Vitezovića", Znanstveni skup u povodu 350-godišnjice rođenja Pavla Rittera Vitezovića, Zagreb (HAZU) 7.-8. studenoga 2002. –referent.
- "Heraldika u djelima Pavla Rittera Vitezovića", Znanstveni skup o životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića, Senj, 25. travnja 2003.-referent.
- "Grbovi biskupa Ivana Krstitelja Ježića", Znanstveni skup: Značenje Senjskog sjemeništa u našoj Crkvi i narodu, Senj, 21. travnja 2007.referent.
-"Ličko plemstvo i njegovo heraldičko znakovlje kao činjenice kulturnoga nasljeđa i identiteta", Znanstveni skup "Identitet Like: korijeni i razvitak", Gospić, 26.-30. rujna 2007.
- "Granice, stanovništvo i plemeniti rodovi Gacke župe", Znanstveni skup: Gacka u srednjem vijeku, Otočac, 5.-6. ožujka 2010.),-referent.
- "Senjska luka i Jozefinska cesta arterija tranzitne trgovine", Međunarodni znanstveni skup: Modruš i Ogulin na povijesnim putovima od Panonije do Jadrana, Ogulin, 7.- 8. rujna 2011.-referent.
- "Promjene u strukturi stanovništva Krbave nakon protjerivanja Osmanlija, Okrugli stol "Krbava i Udbina: baština, istraživanje i perspektive", Udbina, 15. rujna 2011.-referent.

Do sada je objavio sljedeće knjige i monografije:

1. Grbovi i natpisi na kamenim spomenicima grada Senja, Senjsko književno ognjište, biblioteka Usponi, Senj, 1997.
2. Gradski i plemićki grbovi Senja, vlastita naklada, Senj, 1998.
3. Svjedočanstva o rimskoj Seniji, Senjsko književno ognjište, biblioteka Usponi, Senj, 2001.
4. Monografija Lukovo, Gradski muzej Senj, Senj, 2002. (jedan od grupe autora).
5. Grbovi plemstva Gacke i Like, IK Adamić Rijeka, Rijeka, 2001.
6. Grbovi plemstva Like, Gacke i Krbave, Megrad d. o. o., Zagreb, 2003.
7. Grbovnik Gacke, Krbave, Like, Senja i Vinodola, Senjsko književno ognjište i vlastita naklada, Senj, 2007.
8. Gradovi i općine Republike Hrvatske (ur. Slavko Šisler), IK Mato Lovrak, Zagreb, 2008. (jedan od grupe autora).
9. Mjestopis Krivoga Puta, Senjsko književno ognjište, biblioteka Koralj, Senj, 2009.
10. Znameniti bunjevački i lički rod Rukavina, Senjsko književno ognjište, biblioteka Koralj, Senj, 2012.
11. Krmpote i Klenovica-od doseljenja do danas, Naklada Kvarner, Novi Vinodolski, 2014.
12. Znamenita hercegovačka begovska porodica Ljubović, BZK Preporod Mostar-Gradsko društvo Mostar, Mostar., 2015.
13. Zagonjski kraj od najstarijih vremena do danas, Grad Novi Vinodolski, Novi Vinodolski, 2017.
14. Identitet Cazina i Cazinske krajine od najstarijih vremena do 1908., Grad Cazin-JU Kulturni Centar, Cazin, 2018.
15. Dvadeseto stoljeće u Cazinu i Cazinskoj krajini, JU”Kulturni centar” Cazin, Cazin, 2019.

Surađuje i piše u nekoliko znanstvenih i stručnih časopisa, a do sada je objavio sljedeće znanstvene i stručne članke u dolje navedenim časopisima i Zbornicima:

1. Dva antička natpisa iz Senja, Časopis "Usponi", Senjsko književno ognjište, Senj, 1996., 189.-194.

2. Antiche epigrafi di Segna, Atti, Centro di Ricerche Storiche, Rovigno 1996. p.349.-357.

3. Senjska kapetanija od 1570.-1746., Časopis "Usponi", Senjsko književno ognjište, Senj, 1997.,189.-195.

4. Nekoliko plemićkih grbova iz Gacke, Časopis " Grad Otočac 4., "Gacko pučko otvoreno učilište Otočac, 1998., str.. 112. 123.

5. Popisi vojnih posada tvrđavnih naselja Otočac, Brlog i Prozor, Časopis "Grad Otočac 5", Gacko pučko otvoreno učilište Otočac, Otočac, 1999., 65.-75.

6. Plemićka obitelj Daničić iz Senja, Ćasopis "Usponi", Senjsko književno ognjište, Senj, 1998.,195.-198.

7. Iscrizioni Romane di Segna e dintorni, Atti XXVIII./1998., Centro di Ricerche Storiche-Rovigno, p. 369.- 427.

8. Plemstvo grada Senja, Časopis "Usponi"., Senjsko književno ognjište, Sen,j 1999., 126.-134.

9. Nekoliko dokumenata o trgovačkim i pomorskim vezama Senja i Fana, Senjski zbornik 28(2001), 51.-64.

10. Uskočko plemićka obitelj Hreljanović, Senjsko književno ognjište-Časopis "Usponi", Senj, 2002., 243.-271.

11. Plemićka obitelj Degoricija, Časopis Otočac 7. Otočac, 2002.,132.-141.

12. Senjske plemićke obitelji Rupčić-Rubčić i Vukasović, Senjsko književno ognjište, časopis Usponi, Senj, 2002.,145. 162.

13. Senjski plemići i uskoci Hreljanovići i njihovi grbovi, Senjski zbornik, 30., Senj 2003., 149.-176.
14. Heraldičko znakovlje grba Gospićko-senjskog biskupa mons. dr. Mile Bogovića i grba Gospićko-senjske biskupije, Prošlost obvezuje-povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije (Zbornik biskupa msgr. dr. sc. Mile Bogovića ), Teologija u Rijeci i Riječki teološki časopis, Rijeka 2004., 79.-86.
15. Heraldika u djelima Pavla Rittera Vitezovića (referat u prigodi obilježavanja 350. godišnjice rođenja P. R. Vitezovića-znanstveni skup u HAZU), Postignuća i trenuci broj 9. -Godišnjak Srednje škole dr. Antuna Barca u Crikvenici, Crikvenica, 2004.
16. 39. Heraldika u djelima Pavla Rittera Vitezovića, Senjsko književno ognjište, Časopis «Usponi», 19., Senj, 2004., 166.-171.
17. Ličko časnička obitelj Mesić, Ličko-senjski kalendar 2005., Tempera, Gospić, 2005., 164.-178.
18. Gli stemmi delle famiglie nobili italiane di Buccari, Časopis Atti, Centro di ricerche storiche-Rovigno, Rovigno-Trieste, 2004., p. 585.-606.
19. Bunjevačka plemićka i časnička obitelj Rukavina, Senjski zbornik 31., Senjsko muzejsko drušzvo i Gradski muzej Senj, Senj, 2004., 58.
20. Senjska uskočka i plemićka obitelj Rubčić-Rupčić, Senjski zbornik, 32 (2005), 65.-76.

21. Brinjska i senjska plemenita obitelj Vučetić-Vuchetich, Senjski zbornik, 32 (2005.), 77.-94.

22. Gli stemmi dei vescovi di Segna e di Segna-Modruš Cardinalibus, Caballini e Piccardi, Centro di ricerche Storiche Rovigno, Atti, vol. XXXV, 2005., p. 487.-498.

23. Nekoliko plemićkih obitelji Vinodola i njihovi grbovi, Vinodolski zbornik, 11, 2006., Ustanova u kulturi “ Dr. Ivan Kostrenčić” Crikvenica, 158.-176.

24. Senjske plemićke i uskočke obitelji Posedarski i Perović, Časopis Usponi broj 21., Senjsko književno ognjište, Senj, 2006.,179.-180.

25. Poznate novljanske obitelji Ježić i Kabalin, Godišnjak Postignuća i trenuci broj 10., Srednja škola dr. Antuna Barca Crikvenica, 2005.,149.-151.

26. Vinodolske obitelji Lončarić i Tonković, Godišnjak Postignuća i trenuci broj 11., Srednja škola dr. Antuna Barca Crikvenica, 2006., 94.-95.

27. Grb Bunjevaca Krmpoćana, Časopis Usponi broj 20., Senjsko književno ognjište, Senj, 2005., 194.-196.

28. Povijesni razvoj grba Grada Senja, Grb i zastava 3, god. II., svibanj 2008., Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavaslovnog društva, Zagreb, 5.-7.

29. Heraldičko znakovlje biskupa Ivana Krstitelja Ježića (2007.): , Riječki teološki časopis 16., broj 2., Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Teologija u Rijeci, Rijeka, 395.-410.

30. Plemićka obitelj Zdunić, Vinodolski zbornik 12./208., Ustanova u kulturi dr. Ivan Kostrenčić Crikvenica,153.-158.

32. Senjski uskoci i plemići Čolići i njihovi grbovi, Senjski zbornik 33./2006., Senjsko muzejsko društvo i Gradski muzej Senj, 79.-90.

31. Senjski uskoci i plemići Vukasovići i njihovi grbovi, Senjski zbornik 33./2006., Senjsko muzejsko društvo i Gradski muzej Senj, 63.-78.

33. Prezimena, osobna imena, obiteljski i osobni nadimci Krivopućana, U: Živjeti na Krivom Putu II (Etnološka monografija o Primorskim Bunjevcima), 2009: 91.-108., Filozofski fakultet Zagreb-Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF- Press i Gradski muzej Senj.

34. Ličko plemstvo i njegovo heraldičko znakovlje kao činjenice kulturnog identiteta, Glasnik Hrvatskog plemićkog zbora, broj 6., travanj 2008., Zagreb, 24.-34.

35. Plemićka obitelj Miletić i njihovi grbovi, Senjski zbornik 35./2008., Senjsko muzejsko društvo i Gradski muzej Senj, Senj, 293.-298.

36. Senjska plemićka obitelj Blažiolović-Blasiolis i njihovi grbovi, Senjski zbornik 35./2008., Senjko književno ognjište, Senj, 299.-306.

37. Ličko plemstvo i njegovo heraldičko znakovlje kao činjenice kulturnog nasljeđa i identiteta, Zbornik Identitet Like: Korijeni i razvitak, knjiga II., Biblioteka Zbornici - knjiga 37, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" Zagreb i Područni centar Gospić, Zagreb- Gospić 2009.,549.-602.

38. Obitelj Kabalin, Hrvatski biografski leksikon, 6 (I-KAL), Lesikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005., 675.-676.

39. Obitelj Karina, Hrvatski biografski leksikon, 7 (KAM-KO), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009., 93.-94.

40. Grbovi plemićkih obitelji ogulinskog kraja, Modruški zbornik, Katedra Čakavskog sabora Modruše, 4-5., Ogulin, 2011., 83.-111.

41. Senjska uskočka i plemićka obitelj Domazetović i nihovi grbovi, Senjski zbornik, 36./2010. Senjsko muzejsko društvo i Gradski muzej Senj, 199.-208.

42. Senjska plemićka obitelj Desantić i njihovi grbovi, Senjski zbornik 36./2010, Senjsko muzejsko društvo i Gradski muzej Senj, 209.-220.

43. Heraldika (prilog), Leksikon Podunavskih Hrvata-Bunjevaca i Šokaca, broj 9, H, Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2009., 27.-29.

44. Grb Bunjevaca Krmpoćana. U: Živjeti na Krivom Putu I.(etnološka monografija o Primorskim Bunjevcima), 2008: 45.-47., Filozofski fakultet Zagreb-Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-Press i Gradski muzej Senj.

45. Tri kamena reljefna grba na tvrđavi Nehaj u Senju, Grb i zastava- Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, broj 7, godina IV., Zagreb, svibanj 2010., 14.-16.

46. Plemićka obitelj Devčić-Devchic, Senjski zbornik, 37, Gradski muzej Senj-Senjsko muzejsko društvo, Senj, 2010., 65.-78.

47. Senjska uskočka i plemićka obitelj Konjiković-Cognicovich, Senjski zbornik, 37, Gradski muzej Senj-Senjski muzejsko društvo, Senj, 2010., 79.-86.

48. Znamenita novljanska obitelj Mažuranić, Godišnjak Postignuća i trenuci, 16., Srednja škola dr. Antuna Barca Crikvenica, 2011., 103.-108.

49. Prilozi o gradovima i općinama Zadarske županije te Senju, Karlobagu, Novalji, Novom Vinodolskom, Crikvenici, Bakru, Krku, Omišlju, Puntu, Malinskoj –Dubašnici, Vrbniku, Baški, Dobrinju i Općini Vinodolskoj, U: Gradovi i općine Republike Hrvatske (uredio Slavko Šisler), sv. 2., Nakladnik Mato Lovrak, Zagreb, 2008.

50. Tri stemmi lapidei in bassorilievo nella fortezza Nehaj a Segna, ATTTI, Centro di Ricerche Storiche Rovigno, vol. XLI, 2011., p. 581.-592

51. Grbovi senjskih Rittera Vitezovića u djelima Pavla Rittera Vitezovića, Senjski zbornik, 38., Gradski muzej Senj-Senjsko muzejsko društvo, Senj, 2011., 25.-40.
52. Senjska plemička obitelj Krajač-Krajatz-Krajatch, 38., Gradski muzej Senj-Senjsko muzejsko društvo, Senj, 2011., 41.-52.
53. Tri reljefna kamena grba s grla cisterni u Senju, Časopis Grb i zastava-Glasnik HGZD, broj 11., godina VI., Zagreb, svibanj 2012., 5.-6.
54. Granice, stanovništvo i plemeniti rodovi Gacke župe, Gacka u srednjem vijeku (Zbornik radova), ur. Hrvoje Gračanin i Željko Holjevac, Institut društvenih znanosti dr. Ivo Pilar-Područni centar Gospić, Zagreb-Otočac, 2012., 120.-136.
55. Senjska luka i Jozefinska cesta, arterija tranzitne trgovine, Modruški zbornik, Katedra Čakavskog sabora Modruše, 6., 2012., 101.-115.
56. Senjska plemićka i bunjevačka grana Miletića, Grb i zastava-Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, broj 14., Godina VII., Zagreb, studeni, 2013., 9.-11.

57. Grbovnica ličke časničke obitelji Sertić, Grb i zastava, Glasnik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, broj 15, Godina VIII., Zagreb, svibanj 2014., str. 9-11. i 16.

58. O migracijama Bunjevaca-Krmpoćana iz krmpotskog kraja, Postignuća i trenuci, 19., Srednja škola dr. Antuna Barca Crikvenica, Crikvenica, 2004., 118.-121.

59. Zdunići iz roda Bunjevaca Krmpoćana, Lička revija, 13., Časopis ogranka Matice hrvatske, Gospić, 105.-115.
"To je na neki način naš sugrađanin koji je bio profesor mnogim generacijama cazinskih gimnazijalaca pa tako i meni. Njegov naučni rad i pristup, pogotovo kada je riječ o Cazinu, nudi novu dimenziju i saznanja i činjenice koje do sada nismo poznavali. U tome smo vidjeli vrijednost i smatrali smo da takvo istraživanje trebamo podržati. Drago nam je da je knjiga ugledala svjetlo dana i da smo bili u prilici da budemo dio projekta. Zahvaljujemo se profesoru što nije zaboravio Cazin i što se njime i dalje bavi u svom naučnom radu i istraživanjima. Vjerujemo da u tome neće posustati. Radi se o dragom gostu u našem gradu i radujemo se kad god ga vidimo u Cazinu", istakao je gradonačelnik Nermin Ogrešević.

Promociji u Kulturnom centru prisustvovao je veliki broj Cazinjana i nekadašnjih učenika akademika Ljubovića, a bila je to idealna prilika da se evociraju uspomene na ne tako davna vremena, objavio je Klix.ba.




OBJAVLJUJEMO PREDGOVOR AUTORA KNJIGE
U knjizi Balkan 1804-1999. Miša Gleni, poznati britanski novinar i pisac kaže da ga lijepi zeleni brežuljci Cazinske krajine podsjećaju na Južnu Englesku. Uprkos pitomu pejzažu to područje na sjeverozapadu Bosne naziva se i „Ljutom Krajinom“, zbog posebnog mentaliteta stanovništva. U Otomansko doba, Cazinska krajina bila je najisturenija predstraža u Europi, uvijek spremna za obračun i često neposlušna i prema samoj Porti, koja je tek 1576. zauzela Cazin, a Bihać 1592. godine i time u Krajini ostavila kapiju islama ka Europi, tj. kapiju kroz koju se najbrže ide u Europu!1 Dvadeseto stoljeće je bilo kontraverzno u svakom pogledu - pomahnitalo i najkrvavije u ljudskoj historiji, stoljeće dva nemilosrdna i najkrvavija svjetska rata u kojima je poginulo i ranjeno na stotine miliona ljudi, a razaranja su dosegla neslućene razmjere. To stoljeće je bilo ujedno najčudesnije i najstrašnije u ljudskoj historiji uopće. Knjiga „Pad Jugoslavije“ donijela mu je reputaciju kompetentnog poznavatelja te slojevite europske političke i historijske problematike. Nakon engleskog (1999), dvotomna knjiga Miše Glenija: Balkan 1804-1999: Nacionalizam, rat i velike sile, pojavila se za dvije godine i u beogradskom izdanju, te time postaje i dostupna široj čitateljskoj javnosti na svim južnoslavenskim prostorima. Miša Gleni (1959) je studirao na bristolskom Univerzitetu i Univerzitetu Carls (Karlovo Sveučilište) u Pragu. Tokom krize i raspada jugoslavenske držav ne zajednice radio je kao izvještač BBC-jevog svjetskog servisa iz Centralne Evrope. Za izvještavanje o Jugoslaviji je 1993. dobio je prestižnu nagradu Sony. S pravom se postavlja pitanje kakvo je bilo 20. stoljeće? Držeći se kalendara teško je odgovoriti, jer se zbivanja u tome stogodišnjem razdoblju jednostavno ne mogu svesti na jedan zajednički nazivnik. U tridesetak godina poslije Drugog svjetskog rata svijet i način života promijenili su se brže i dalekosežnije nego u bilo kojem drugom razdoblju ljudske historije. Dvadeseto stoljeće je moderna era obilježena s dva svjetska rata, imperijalizmom, opadanjem snage evropskih kolonijalnih sila, te početkom hladnoga rata koji donekle traje i danas. Unatoč nadanjima i dubokom ljudskom optimizmu, dvadeseto stoljeće postaje stoljećem halucinatorne politike i čudovišnog ubijanja ljudi. Okrutnost je institucionalizirana do nevjerojatnih razmjera, smrtnost organizirana, poput masovne proizvodnje bez ikakvog kajanja. Potresna je suprotnost između mogućnosti nauke da čini dobro i političkog zla koje je prouzrokovala. Nikad u historiji ubijanje nije bilo tako globalno, nikad se nije zatrlo toliko života, nikad uništavanje ljudi nije bilo provedeno tako koncentrirano u ime iracionalnih ciljeva pojedinih totalitarnih režima. Ovo doba može se označiti i kao vrijeme politike organiziranog ludila, prisilne utopije i mega umiranja. Računa se da je tokom toga stoljeća ubijeno više od 175 miliona ljudi s predumišljajem u politički motiviranim masovnim pokoljima totalitarizma, boljševizma, fašizma i nacionalsocijalizma (njemačkog nacizma). Također, 20. stoljeće obilježio je i ubrzan i rast svjetskog stanovništva, automatizacija i digitalizacija ekonomskih procesa, te polarizacija između Prvog i Trećeg svijeta. Ključne tehnologije, poput izuma plastike, elektronike, zrakoplovstva i antibiotika, promijenile su svijet iz temelja, tako da se progres vidio na svakom koraku, iako su se mnoge evropske zemlje uzdigle iz pepela i ruševina. Dakako, sve prethodno iznesene historijske činjenice i zaključci imali su dalekosežnu političku, geostratešku i kulturološku refleksiju na sveukupne prilike i događaje u Cazinu i cijeloj Cazinskoj krajini, gdje se sve reflektiralo u najgorem smislu riječi. Iz tog razloga navodim sve ovo, kako bi čitatelj imao uvod u sve one događaje koji su se ovdje odvijali tokom datog razdoblja. Rat i stradanja bili su svakodnevna pojava, koja je oblikovala određenu identitetsku i kulturološku posebnost u odnosu na druge krajeve Bosne i Hercegovine. Narod Cazinske krajine je živio uglavnom od poljoprivrede, stočarstva i trgovine, no kroz različita historijska razdoblja glavno zanimanje mnogih Krajišnika postat će vojnička služba jer se ovdje, na području najbližem Zapadu, branila Bosna i Hercegovina. Za vrijeme vlasti Osmanlija, Krajišnici su, zbog odbrane časti i poštenja, često pružali otpor centralnim vlastima mnogobrojnim bunama koje su također proistekle iz različitih reformi i bojazni ovdašnjeg stanovništva za životni opstanak na ovim nemirnim prostorima. Narod Cazina i Cazinske krajine je kroz dugu historiju ovih krajeva uvijek bio pod svojevrsnom ratnom ili političkom opsadom, tako da ovdje život nije nikada bio ugodan, jer su različite promjene bile svakodnevna i bolna pojava. Treba, dakako, spomenuti i razdoblje osmanske vlasti 1830 - 1850, kada je zbog reformnog pokreta, doslovce ugušen i slomljen gospodarski i intelektualni dio bošnjačkog naroda u tom stoljeću. Četrdeset godina nakon odlaska Osmanskog Carstva iz Bosne i Hercegovine, Cazinska krajina je podnosila sve boljke marginaliziranog i zapuštenog prostora, ili kako su ga zvali tamnog Vilajeta. Bez bilo kakvih industrijskih postrojenja, urbane kulture i kulturnih sadržaja, bez razvijene mreže školskih zavoda, osnovnih, srednjih škola i fakulteta, Cazinska krajina je u to vrijeme predstavljala osebujan kulturološki kontrapunkt začecima modernog društva u Bosni i Hercegovini s kraja 19. i početkom 20. stoljeća. Od toga se bošnjački narod nije nikada do kraja oporavio jer je u tim odmazdama izgubio svoju intelektualnu elitu koja je bila pokretač svih političkih, privrednih i kulturoloških aktivnosti. Potom dolazi do okupacije Bosne i Hercegovine 1878. od strane AustroUgarske Monarhije, te aneksija 1908, kojom joj je Bosna i Hercegovina konačno priključena. Završetkom Prvog svjetskog rata 1918. Bosna i Hercegovina ulazi u sastav novostvorene države Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca (SHS), a uvođenjem Šestojanuarske diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 1929. ukida se i Vidovdanski ustav iz 1921. u kojem je u članku 135 (tzv.turski paragraf) navedeno da Bosna i Hercegovina ostaje u svojim sadašnjim historijskim granicama. Bosna i Hercegovina je doživjela svojevrstan udar i sporazumom Cvetković-Maček 1939. godine, kada je ponovo podijeljena, te neki njeni dijelovi pripadaju Banovini Hrvatskoj. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a 25. i 26. novembra u Varcar Vakufu (Mrkonjić Gradu), Bosni i Hercegovini je kao posebnoj federalnoj jedinici vraćena državnost i suverenitet, tako da je kao ravnopravna federalna jedinica činila buduću Demokratsku Federativnu Jugoslaviju. Godine 1950. dolazi do poznate Cazinske bune u FNRJ, a 1989. i do pada komunizma u cijeloj Evropi, dok su već sljedeće 1990. prvi put održani višestranački izbori za Parlament Bosne i Hercegovine, što je rezultiralo agresijom i ratom velikosrpskog režima prema Bosni i Hercegovini i njenom suverenitetu 1992. godine. U ovoj knjizi izneseni su samo neki važni podaci o historiji Cazina i Cazinske krajine, te je posebna pažnja posvećena liku, djelu i političkom djelovanju trojice velikana Cazinske krajine - Nuriji i Hamdiji Pozdercu i Huseinu Huski Miljkoviću, koji su svojim pregalačkim političkim i vojnim djelovanjem ostavili dubok trag na sva važnija zbivanja 20. stoljeću na području cijele Cazinske krajine. Svaki od njih je dao svoj pečat mnogim važnijim političkim i vojnim događajima na ovim prostorima, a djelovanje Hamdije Pozderca u poslijeratnom razdoblju uglavnom je bilo vezano za funkcioniranje Republike Bosne i Hercegovine i borbe za muslimanski, odnosno bošnjački nacionalni korpus i njegov identitet. Zanimljivo je da nikada dosad nije napisana cjelovita i sveobuhvatna historija ovoga kraja, a mogući uzrok tome bila su neslaganja oko različitih političkih ocjena određenih zbivanja prošlosti ovoga specifičnog djela Bosne i Hercegovine. U uslovima jednopartijskog sistema slušali su se rukovodioci i lokalni političari, uglavnom nekompetentni za mnoge odluke koje su donosili, pa se zbog određenih negativističkih stavova u takvom okruženju nije mogla ni napisati historija ovoga kraja. Kod mnogih je često vladalo beznađe i nihilizam prema svim pozitivnim stvarima, a sve je to kočilo sveukupni razvoj Cazinske krajine u svim segmentima život. Ukoliko se i pisalo o ovome prelijepom kraju, to je bilo uglavnom samo fragmentarno u različitoj sporednoj literaturi. Iz svega navedenog vidimo kontinuitet nepravednosti i svojevrsne opsade nad Bosnom i Hercegovinom od strane različitih velikodržavnih ekspanzionizama koji su se vremenom ovdje javljali. Svi tadašnji događaji u Evropi – i vojni i politički - reflektirali su se na najgori mogući način u Cazinskoj krajini. Važno je istaknuti i to da je ovaj kraj za vladajući režim jedino bio zanimljiv za vrijeme izbora, kada su se pokušavali steći izborni poeni i glasovi za različite političke opcije koje su djelovale na ovim prostorima. Bošnjaci Cazinske krajine, kao i cijele Bosne i Hercegovinem, trebali su čekati kasne šezdesete godine da dožive svoje nacionalno priznanje i posebnost u novoj Jugoslaviji nakon završetka Drugog svjetskog rata. Puna afirmacija nacionalnog, vjerskog, kulturnog i svekolikog bošnjačkog identiteta dogodit će se tek krajem 20. stoljeća, stvaranjem samostalne države Bosne i Hercegovine i pobjedom u prethodnom ratu koji se odvio devedesetih godina. Kako jedino Bošnjaci nemaju rezervnu domovinu, zdušno se se borili da je sačuvaju i odbrane. U ovom djelu izneseni su neki važni i zanimljivi podaci historije Cazinske krajine i Grada Cazina, a najveća pažnja data je periodu između dva svjetska rata i uticaju pojedinaca na razvoj političkih zbivanja toga razdoblja. Malo više prostora u knjizi posvećeno je i periodu Drugog svjetskog rata s posebnim osvrtom na one događaje s kojima su ljudi manje upoznati. U fokusu su i neke tabu teme o kojima se nije smjelo govoriti u vrijeme komunističkog totalitarizma. Neke od tema koje su obrađene kroz djelo su:
Nastanak značenja i toponima-imena Cazin:

• Propast Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje države Kraljevine SHS/Kraljevina Jugoslavija 1918.;
• Političko djelovanje i uloga najvažnijeg građanskog političara ovoga kraja, člana JMO (Jugoslavenske muslimanske organizacije) i potpredsjednika AVNOJA i antifašista Nurije Pozderca iz Cazina;
• Kultura Bošnjaka i razvoj školstva i privrede u Cazinskoj krajini u razdoblju između dva svjetska rata ;
• Narodnooslobodilački rat na prostoru Cazinske krajine, Osma krajiška udarna brigada i Unska operativna grupa, te njihovo djelovanje u Drugom svjetskom ratu;
• Uloga Muslimanske milicije i Huseina Huske Miljkovića, čovjeka koji se borio za Cazinsku krajinu i bio narodni idol te sve kontraverze oko njegove uloge u ratu;
• Cazinska buna 1950. godine, posljednji seljački rat u Zapadnoj Evropi;
• Porodica Pozderac i njihova uloga u razvoju Cazinske krajine u međuratnom razdoblju i poslije Drugog svjetskog rata, a posebno uloga Hamdije Pozderca, za koga možemo reći i da je „otac bošnjačke nacije“;
• Afera Agrokomerc i njezine reprekusije na privredni, kulturni, politički i društveni razvoj cijele Cazinske krajine;
Agresija na Bosnu i Hercegovinu i odbrana cjelovite Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1992-1995.;
• Unutarbošnjački sukob u Cazinskoj krajini, APZB i sramna izdajnička uloga Fikreta Abdića
• Konačna deblokada Unsko-sanskog kantona 1995. i Vojnoredarstvena akcija „Oluja“;
• Cazin danas - moderan i savremen grad i jedini u Bosni i Hercegovini koji nije sjedište kantona, a ima status Grada;
• Perspektive razvoja turizma u Gradu Cazinu i Cazinskoj krajini;

To su samo neke od najznačajnijih i najzanimljivijih tema koje su obrađene u ovoj knjizi i koje će zasigurno zaokupiti pažnju čitatelja željnih ovakvoga štiva. Knjiga je nastala na temelju istraživanja i proučavanja arhivskih dokumenata u mnogim arhivima, knjižnicama i muzejima, kao i proučavanjem relevantne i dostupne literature. Osobno se nadam da će ova knjiga svojim zanimljivim sadržajem privući veliki broj čitatelja različitog uzrasta, uz konstataciju da se knjiga nikada do kraja ne može završiti, pa je zato stalno otvorena i može se slobodno dalje pisati. Nastojao sam da na prihvatljiv i znanstveno-popularan način informiram i prilagodim knjigu širem čitateljskom krugu, a da bih zadovoljio one zahtjevnije čitatelje citirao sam i naveo izvore i relevantnu literaturu za sve teme koje sam obradio u knjizi. Iskreno vjerujem da će ova knjiga pomoći ljudima ovih krajeva u osvješćivanju i spoznaji mnogih historijskih zbivanja i uzroka koji su kroz različita historijska razdoblja uticali na njihovu sudbinu na ovaj ili onaj način, te da će spomenuta zbivanja otrgnuti od ljudskog zaborava, kako bi mlađe generacije znale više o historiji svoga kraja. Oni neće samo malodušno slegnuti ramenima i pomiriti se sa svojom sudbinom, već će se izdignuti iznad nje, uzeti je u svoje ruke i učiniti boljom, a to je upravo osobina mentaliteta i svekolikog identiteta krajiškog čovjeka. Bez obzira na mnoge poteškoće, optimizam je taj koji karakterizira čovjeka ovih krajeva koji se nikada ne predaje u borbi za bolje sutra, što je dokazano kroz historiju ovih krajeva. Iskrenu zahvalu ovom prigodom dugujem gosp. gradonačelniku Grada Cazina mr. Nerminu Ogreševiću, Hasanu Salkiću, prof. i šefu Službe za opću upravu i društvene djelatnosti Grada Cazina, mr. Muhamedu Derviću, profesoru i direktoru JU Kulturnog Centra Cazin na nesebičnoj pomoći i nesebičnoj saradnji oko izdavanja knjige, jer bez njih ova knjiga ne bi ugledala svjetlost dana. Također od srca zahvaljujem i cijenjenim promotorima ove knjige dr. sc. Muhamedu Beganoviću Begiju i Bahrudinu Bešireviću, prof. Hvala i lektoru i korektoru Maji Hairlahović, prof. i uredniku knjige Edini Mehagić, prof.

Senj, februara 2019. Autor: Akademik Enver Ljubović



Ostali prilozi:
» SUSRET PARRYA I AVDA NA NAJMISTERIOZNIJEM BRDU PLANETE
Faruk Međedović | 14. October 2019 01:13
» ZAVIČAJ NOSIMO U SEBI
Alija Kadrić | 11. October 2019 17:06
» TRINAESTI KNJIŽEVNI SUSRETI „KASIM DERAKOVIĆ“
Eset Muračević | 16. September 2019 17:49
» STILISTIKA KUR'ANA U DJELU HASANA KJAFIJA PRUŠČAKA
Dr. hfz. Safvet Halilović | 09. September 2019 14:27
» NA PRIMJER NISAM ZENIČANIN
Said Šteta | 12. August 2019 05:49
» BRAT I SESTRA PROMOVISALI SVOJE PROJEKTE
Eset Muračević | 23. July 2019 20:53
» PROMOCIJA KNJIGE “DJEČAK SA RUKAMA STARCA”
Said Šteta | 23. July 2019 20:12
» PJESNIK DŽAFIĆ DVIJE PJESME POSVETIO SREBRENICI
Bošnjaci.Net | 09. July 2019 19:37
» PROMOCIJA KNJIGE O BOSANSKIM GAZIJAMA
B.net | 02. July 2019 17:57
» GORNJI VAKUF RASPLAKALE BATONOVE PRIČE
Bošnjaci.Net | 26. June 2019 18:04
Ostali prilozi istog autora: