U Zagrebu je, 29. i 30. marta 2019. godine, održan međunarodni simpozij na temu "Religija i nacija." Organizatori ovog velikog naučnog skupa su bili: Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Europska akademija znanosti i umjetnosti, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) i Međunarodni znanstveni institut Ibn Sina. U radu simpozija je aktivno učestvovalo preko pedeset eminetnih i svjetski poznatih naučnih radnika, pisaca i istraživača. Otvorenju skupa su prisustvovali dr. Husein-ef. Kavazović, reis-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Aziz Hasanović, muftija zagrebački muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, kardinal Josip Bozanić, poglavar Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj, monsinjor Khaled Akasheh, izaslanik Vatikana za međureligijski dijalog, predstavnici Pravoslavne srpske i Jevrejske zajednice u Republici Hrtvatskoj, akademik Asim Kurjak te predstavnici brojnih obrazovnih i naučnih institucija. Predstavnici vjerskih zajednica su imali pozdravne besjede na svečanom otvaranju simpozija.



Iz Bosne i Hercegovine na skupu su aktivno učestvovali: akademik dr. Suad Kurtćehajić, prof. dr. Šaćir Filandra, prof. dr. Safvet Halilović, akademik Ivan Cvitković, dr. sc. Selma Porović, doc. dr. Emina Hadžimuratović, Jakov Finci i fra Mile Babić. Akademik Esad Duraković je zbog bolesti bio spriječen da prisustvuje, ali je njegovo izlaganje na temu "Religija i nacija: ka politizaciji religije i sakralizaciji politike", koje je prezentovao imam zagrebačke džamije mr. Mirza-ef. Mešić, izazvalo veliko interesovanje prisutnih. Također, iz Bosne i Hercegovine su učestvovali dr. sc. Ramiza Smajić sa temom "Stereotipi dugog trajanja iz sfere religijskog i nacionalnog", i mr. Alen Zečević koji je govorio o ideološkom konstruktu povijesne isključivosti bošnjačkog i slavenskog. Veoma interesatno izlaganje na temu " Utjecaj nacionalnih, religijskih i drugih kulturoloških faktora na uspjeh u inicijaciji i provođenju dojenja" imala je dr. Emina Hadžimuratović, docentica na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.



Muftija zagrebački dr. Aziz Hasanović je govorio o međusobnoj povezanosti i utjecaju religije i nacije, a akademik Miro Jakovljević je veoma insiprativno govorio o ulozi psihokulture, religije i nacije u promciji mentalnog zdravlja zajednice i koncepta empatijske civilizacije. Mr. Nermin Botonjić je tretirao pitanje vjere kao (dez)integrativnog faktora u kreiranju nacije, a gospođa Ana Jerković je govorila na temu: "Razvoj globalnog doba - renesansa građanina svijeta ili povratak u nacionalnu državu." Milorad Pupovac je govorio o religioznosti nacije, a Mikolaj Martinjak je razviđao pitanje gnoze, nacije i religije. Zapaženo predavanje je i mao i profesor Velimir Srića, koji je govorio o utjecaju novih tehnologija i novih vrijednosti na odnso mladih prema religiji i naciji.



Potpisnik ovih redova, koji je inače profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, učestvovao je sa referatom na temu: "Razumijevanje pojma nacija iz obzorja kur'anske antropologije." On je u svome rada istaknuo da kur'ansko učenje o čovjeku proklamuje jednakost svih ljudi: svi su stvoreni od jednog pretka, to je Adem, a.s., i njegove žene Have. Bogat nema nikakvu prednost nad siromašnim, niti bjelac nad crncem ili obratno, jer boja, nacija, jezik, domovina i drugo nemaju nikakve važnosti u istinskim, Božijim mjerilima. Postoji samo jedno mjerilo prema kome se određuju vrijednosti i sa kojim se zna prednost jednog u odnosu na drugog čovjeka: to je bogobojaznost ili svijest o Uzvišenom Bogu, iz koje proističe čovjekova spremnost da izvršava ono što On zapovijeda, a kloni se Njegovih zabrana. Također, naglašeno je da podijeljenost ljudi na različite narode, nacije i plemena ima za cilj međusobno upoznavanje i saradnju na planu općeg dobra. Dakle, cilj ove podjele nije ratovanje, sukobljavanje i ubijanje, već život u miru, harmoniji i međusobnoj suradnji. Ovo je izuzetno važno, naročito danas, kada smo svjedoci mnogih ratova i sukoba u čijoj pozadini je želja da jedna nacija dominira nad drugim nacijama ili da jedan narod ekploatiše dobra i resurse drugih naroda. S obzirom da je jedan od ciljeva ovog naučnog simpzija bio propitivanje odnosa religije i nacije, na kraju izlaganja je ukazano na to da je (zlo)upotreba religije imala velikog utjecaja u formiranju ekstremne nacionalističke svijesti kod pojedinih naroda na Balkanu, koja je koncem dvadesetog stoljeća bila uzrokom krvavih sukoba, ratova, progonstava i teških zločina (čak i genocida u Bosni i Hercegovini).



Naučni simpozij u Zagrebu je dobro organizovan i uspješno realizovan. Najveće zasluge za to ima cijenjeni muftija zagrebački dr. Aziz Hasanović, sa timom svojih vrijednih saradnika (mr. Nermin Botonjić, mr. Mevludin Arslani, mr. hfz. Aziz Alili, mr. Mirza Mešić i drugi), te akademik Asim Kurjak, koji već nekoliko godina zaredom učestvuje u organizovanju ovih naučnih skupova. U vremenu kada su mnogi muslimanski narodi u veoma teškom stanju, ovaj događaj, čiji je glavni organizator Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, uistinu zavređuje svaku pohvalu jer zorno govori o civilizacijskoj i kulturološkoj dimenziji islama koja je nažalost uveliko oslabljena i narušena u današnjem svijetu.