Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Dr. Haris SILAJDŽIĆ, prvi ministar vanjskih poslova BiH i nekadašnji član Predsjednitšva BiH
PROMJENA GRANICA NA BALKANU BI DIREKTNO UGROZILA MIR U EUROPI
Autor: AA
Objavljeno: 16. January 2019. 13:01:35


Promjena granica na Balkanu direktno bi ugrozila mir u Europi, poručio je u svom prvom intervjuu za Preporod dr. Haris Silajdžić koji je u odsudnim historijskim trenucima za Bosnu i Hercegovinu bio njen prvi ministar vanjskih poslova, potom premijer, a kasnije i član Predsjednitšva BiH.

Govoreći o vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu Silajdžić je kazao da "smo se mi smo borili za opstanak, kao što se i danas borimo."

"Znate da Bosna i Hercegovina smeta svakome, da mnogi već imaju opsesiju horizontalnog širenja. Kamo sreće da se hoće uspraviti, raditi na svojim tradicijama, vrijednostima itd. Nije traženje svog historijskog mjesta, odnosno, mjesta u historiji i identiteta u horizontalnom širenju. To je prije svega anahrono, a vidjeli smo koliko to košta, a koliko je koštalo Bosnu i Hercegovinu! I ne samo Bosnu i Hercegovinu! Dakle, radilo se o projektu, i danas se radi, u kome je mnogo ljudi na svim stranama izgubilo živote, naravno, najviše onih koji su bili cilj, to su građani Bosne i Hercegovine, Bošnjaci posebno koji zbog svoje vjerske pripadnosti imaju problem ne petsto godina, nego hiljadu godina", kazao je Silajdžić u intervjuu za Preporod.

Na pitanje novinara Mirnesa Kovača da danas, nakon 23 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma ocijeni situaciju u BiH Silajdžić je kazao kako je "sadašnja situacija rezultat neprovođenja sporazuma".

"Aneks 7., po meni, najvažniji Aneks o povratku izbjeglih i raseljenih lica, nije proveden izuzev u veoma malom postotku. I zbog toga danas imamo problem odlučivanja, pošto se ljudi nisu vratili i ne mogu učestvovati u političkom životu zemlje. Danas su ta izbjegla i raseljena lica predmet sporova. Zato što prema Dejtonu, prema odlukama Ustavnog suda, zakonima, ti ljudi bi trebalo da budu rezidentni članovi, rezidentni ovdje u Bosni i Hercegovini i da učestvuju na izborima, na biračkom spisku. Oni to 2013. u popisu nisu bili. Dakle, oni nisu ušli u popis. Rekao sam, protivno ne samo našim zakonima, nego i svim instrumentima za zaštitu ljudskih prava koji se nalaze u Dejtonu", rekao je Silajdžić.

Silajdžić smatra da "to sigurno ne ide u prilog našem europskom putu, euro-atlantskim integracijama i dovodi u pitanje autoritet Europske unije, Vijeća Europe i u konačnosti vladavine prava i demokratije. Evo ovih dana imamo situaciju u kojoj se praktično briše milion ljudi time što je izmijenjeno nešto što je već urađeno nakon dvije godine".

"Zaključak je bio 2016. da se ti ljudi moraju posmatrati kao rezidentni. Odjedanput iz Eurostata stiže nešto sasvim drugo, gdje kažu nije to tako, nego smo mislili da ne budu rezidenti. Pazite, to je jedan čudan odnos, nerazumljiv i ide na štetu svega. Dakle, briše te ljude, a to je bio cilj agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sada je pitanje zašto se europske institucije odnose prema nama tako? Jer, ovi dopisi dolaze iz Europske unije. Ta promjena nakon dvije godine od punovažnosti, što je protivno zakonu poručuje: "Htjeli smo da kažemo da oni ne traba da budu rezidenti"!? Tu vidimo utjecaj lobija u Briselu. Ima ih i u Washingtonu, paralelno, lobira se protiv Bosne i Hercegovine i zbog toga nas ljudi pitaju "Zašto vas nema?" Dakle, nismo dovoljno prisutni! U Briselu također. Tamo se radi o sustavnom, organiziranom lobiranju protiv Bosne i Hercegovine i po ovim dopisima koji stižu ja vidim tu utjecaj tih lobija", kazao je Silajdžić i dodao:

"Kao da su ponovno uskrsnule sile mraka u našem susjedstvu. U Srbiji svjedočimo konstantnoj dvostrukoj politici prema našoj zemlji, formalnoj koja deklarativno priznaje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te suštinskoj koja u Bosni i Hercegovini vidi plijen za izgubljene hegemonske ratove propalog projekta 'velika Srbija'"

Silajdžić smatra da neće doći do prekrajanja granica na Balkanu.

"Upravo zbog tog potpitanja gdje bi to moglo odvesti. To je otvaranje Pandorine kutije, veoma opasno, gdje bi se probudile razne slile. Probuđene su na neki način. Za koje smo mislili da su nestale iz Europe. Promjena granica na Balkanu bi bio jedan akt koji bi direktno ugrozio mir u Europi. Posebno kad se uzme u obzir dinamika geopolitike između velikih sila. Tako da sumnjam u to. Danas općenito živimo u teškom vremenu globalno. Informatička revolucija je donijela globalizaciju koju više niko ne može zaustaviti. Postoje sile koje se očigledno plaše te globalizacije, jer ne ide onako kako su zamislile. To znači da je ova planeta postala mala, da se ljudi sve više miješaju. Jer, imigracije su poseban fenomen. Danas je u pokretu 260 miliona ljudi na svijetu. To se uvijek dešavalo, a danas se dešava brže, jer nam je vrijeme brže, historija je brža. I donosi susrete ljudi. Naravno u tome su osnovni faktor ove moderne komunikacije", rekao je Silajdžić.

U našem modernom vremenu, podsjetio je Silajdžić, ograđujemo se od naših dostignuća, pravimo barijere među ljudima.

"To možemo vidjeti u Europi u ovim desno profiliranim režimima. Zašto se ograđujemo i ko je tu na pogrešnoj strani historije? Po meni je na pogrešnoj strani historije onaj ko želi barijere među ljudima, počevši od viza do pravih zidova. Zbog toga što je to suprotno toku historije. To je nezaustavljivo. Imamo jedan paradoks. U jednoj sekundi se ostvare milijarde konekcija u svijetu preko svih mogućih granica. Danas živimo u takvom vremenu. S druge strane, imamo razvijene zemlje koje postavljaju barijere. Po meni je to pogrešna strana historije. I evo mi, ovakvi kakvi smo, u ovoj Bosni i Hercegovini, gdje sam siguran da ljudi žele, da jednostavno u sebi imaju, a ima ih mnogo i Bošnjaka i drugih, koji ne žele barijere među ljudima, koji u svojim kostima imaju da prihvataju drugog i drugačijeg. To je tako uvijek bilo u Bosni i Hercegovini. Dakle, Bosna je model koji je u problemu, ali je model onoga što Europa hoće biti. Oni koji ne žele barijere oni su na pravoj strani historije! Oni koji stavljaju barijere, oni su na pogrešnoj strani historije", pojasnio je.

Ukazao je na problem koji je star, kako je rekao, hiljadu godina.

"To je da se muslimani u Bosni i Hercegovini predstavljaju kao potencijalna opasnost, teroristi, itd. Islamofobija, da ne govorimo detalje, je prisutna i svi to znaju. Mislim da je ne koristimo dovoljno, a ima nekih ljudi koji sada pišu o našoj prošlosti, na koju smo mi ponosni. Ne moramo se ničega stidjeti. Trebalo je prije svih ujedinjenih nacija, prije svih rezolucija u 16. stoljeću ovdje primiti ljude, naprimjer bosanske jevreje Sefarde, potpuno tuđ narod sa jezikom, sa vjerom, oni su došli tu. Naši ljudi su ih primili kao jednake sebi, zahvaljujući osmanskoj politici. Da nije bilo toga, to ne bi bilo moguće. Volio neko ili ne Osmansku carevinu, to je činjenica, to je bilo tako. I uglavnom svi historičari to priznaju. Dakle, primili ih i štitili, cijelo vrijeme", rekao je Silajdžić.

Govoreći o rastu desničarskog populizma u Europi Silajdžić je kazao da „postoji tendencija u svim istočnim zemljama, uklon prema jednoj vrsti, kod nas bih ja to nazvao "demokratski feudalizam", a vani je to naravno, recimo da ga nazovemo konzervativni populizam. Populizam je ustvari predvorje, ili jedna komponenta totalitarizma. Totalitarizam jeste jednako anti- intelektualizam, ili to je prateća stvar, prateća komponenta totalitarizma, dakle, anti-intelektualizam. Bilo kakva objektivna analiza događaja nije u modi. Ljudi se oslanjaju na poluistine i mitove, gledajući neke svoje interese. Naravno, da u ovakvim vremenima imaju mnogo utjecaja oni koji imaju mnogo novaca. I time svako političko, objektivno, razmišljanje i analiziranje gubi na snazi. Jer, angažovani intelektualci praktično nemaju mjesta, mogu se angažovati samo ako su u projektu. Tako da je to korak nazad u odnosu na demokratiju i demokratizaciju. Pogotovo u ovim zemljama koje sam pomenuo, gdje demokratija nema duboke korijene, kao i kod nas. Mi ovo što imamo i ovo je demokratski feudalizam. To nema sumnje! Međutim, mnogi građani hoće, siguran sam većina, da imamo demokratska građanska prava kao u cijeloj Europi. I evo, Europski sud za ljudska prava je donio presudu, četiri godine od zadnje, devet godina od prve... Mi to želimo, većina građana žele to. Međutim, to se ne dešava. Očigledno nam treba pomoć, prije svega garanta Dejtona, a to nisu susjedne zemlje!“



Ostali prilozi:
» ŽELIM DA SVAKI MOJ USPJEH BUDE USPJEH SVIJU NAS
Bošnjaci.Net | 07. April 2019 20:41
» TO JE KOMPANIJA KOJA DAJE ŠANSE MLADIM IZUMITELJIMA
Namik Alimajstorović | 05. March 2019 14:09
» U MOJOJ KNJIZI SAČUVALA SAM MIRISE I UKUSE ZAVIČAJA
Bošnjaci.Net | 18. February 2019 17:46
» OD RAZNOSAČA NOVINA DO KNJIŽEVNIKA
Esad Krcić | 04. February 2019 01:09
» LJAJIĆ I UGLJANIN SE NE BOJE BOGA
Esad Krcić | 28. January 2019 19:38
» U BIH POSTOJE VELIKA BOGATSTVA
AA | 26. January 2019 15:11
» PLAVSKO JEZERO - DRAGULJ KOJI NESTAJE?
Esad Krcić | 18. January 2019 20:49
» POLITIČKA EMANCIPACIJA SANDŽAKA JE DUG I TEŽAK PROCES
Halil Džananović | 17. December 2018 13:43
Ostali prilozi istog autora: