U srijedu, 18. jula 2018. godine, u časopisu Večer objavljen je intervju sa muftijom prof. dr. Nedžadom Grabusom pod naslovom: "Islamska zajednica u Sloveniji dobila sredstva za okončanje izgradnje džamije u Ljubljani". Razgovor je vodila novinarka Urška Mlinarič.

Nakon nešto više od godine dana kada su u Islamskoj zajednici u Republici Sloveniji zbog nedostatka sredstava obustavili radove na Islamskom kulturnom centru, ovih dana ponovo su pokrenuti radovi. Muftiji prof. dr. Nedžadu Grabusu i njegovoj užoj ekipi uspjelo je u međuvremenu uvjeriti odgovorne ljude u Kataru da, pored već doniranih petnaest miliona eura s kojima su izgradili prvu fazu objekta, doniraju još 10,8 miliona eura. “Sa navedenom svotom novca uspjet ćemo izgraditi objekat Islamskog kulturnog centra bez opreme” izjavio je za časopis Večer muftija Grabus koji se nada da će vjernici u augustu slijedeće godine obaviti bajram-namaz u ljubljanskoj džamiji. Unatoč donaciji muftija je pri iznošenju takvih procjena veoma oprezan. Opravdano. Od prve procjene da će objekat biti izgrađen 2016. godine, prošlo je već pet godina, a vrijednost izgradnje iz prvobitnih petnaest miliona eura povećala se na 22 miliona eura. Kompletna investicija vrijedna je 35 miliona eura. I zato, kaže, nije još vrijeme da bi Islamska zajednica mogla odahnuti. “Svakako da nam je sada nakon što smo dobili dodatnu donaciju od Države Katar lakše, a odahnuti ćemo tek onda kada se projekat zaista okonča. Izgradnja Islamskog kulturnog centra je zahtjevan projekat u svim pogledima.”

Šta vas je, nakon što je položen kamen temeljac nakon 44 godine čekanja najviše iznenadilo u toku same izgradnje?

“Ni danas ne mogu razumjeti zašto je taj vjerski objekat tako zanimljiv za cijelu državu i zašto moramo svaki put iznova odgovarati na jedna te ista pitanja: zašto džamija, zar je uopće potrebna, ko financira njenu izgradnju, ko će upravljati s njom, ko će je upotrebljavati. Unatoč vjerskoj slobodi koja je Ustavom Republike Slovenije garantirana, moramo stalno iznova odgovarati na takva pitanja.”

I ja ću vas pitati da li je katarska donacija vrijedna 25,8 miliona eura “ručak kojeg nije potrebno platiti”? Slovenska izreka govori upravo suprotno.
“Od prvih razgovora o mogućnosti financiranja Islamskog centra, razgovor sa odgovornim ljudima iz Katara bio je veoma otvoren, bez ikakvih tajni. Zato zasigurno tvrdim da svi u Sloveniji mogu mirno spavati. Donacija je poklon za kojeg smo ljudima iz Katara iskreno zahvalni. Za samu izgradnju, upravljanje objektom i sve druge programe koji će se realizirati u centru zaduženo je i odgovorno vodstvo Islamske zajednice. Istina je da su nas tokom cijele izgradnje određeni krugovi, blizu politike, pokušavali u našem radu diskreditirati. Nije mi jasno zašto osobe na državnom nivou, u politici, postavljaju pitanja o smislu izgradnje džamije.”

Mislite li na određenu političku opciju?
“Svako ko prati događanja zna šta izjavljuju određeni pojedinci i šta pišu pojedini mediji. U svom dosadašnjem radu kao muftija trudio sam se da ne budem izravno uključen u politički život, da budem iznad politike. Naravno da to nije posve moguće, a svi oni koji pokušavaju diskreditirati naš rad, rade to sa jasnom namjerom pridobivanja javnog mnijenja i političke potpore za sebe. To nije samo lokalni, već i globalni problem muslimana.”

Vrijednost same izgradnje sa prvobitnih petnaest miliona povećala se na oko 22 miliona eura, zašto?
“Kada smo razmišljali o tome da bi gradili džamiju nismo bili svjesni koliko različitih subjekata će biti uključenih i zainteresiranih za izgradnju; politički centri moći, različiti lobiji. I kada nam se ukazala mogućnost da ćemo moći osigurati donaciju od Države Katar, dok smo bili u službenoj posjeti 2011. iz Katara smo nazvali jedan od projektantskih biroa u Sloveniji koji su nam rekli da bi takav objekat kojeg smo željeli izgraditi mogao koštati petnaest miliona eura. Tada uopće nismo imali projektno rješenje, već samo želju za izgradnju. Pri tome nismo uzimali u obzir činjenice da u tu cijenu nije uključen porez., oprema i sama izrada projektne dokumentacije. U proljeće 2015. godine, u vrijeme realizacije projekta, od arhitektonskog biroa Bevk&Perović, koji je pobijedio na natječaju za idejno rješenje Islamskog kulturnog centra i koji danas brine o arhitektonskom nadzoru, saznali smo da će projekat koštati 18 miliona eura bez poreza. Prvobitni projekat biroa Bevk&Perović prelazio je 30 miliona eura. Tada nam je bio zaista neprijatno. Sa petnaest miliona eura vrijednom donacijom za Državu Katar projekat je bio zaključen, a mi smo ustvari s tim novcem mogli završiti samo prvu fazu izgradnje. Zato smo morali pokrenuti nove razgovore koji su trajali godinu i pol. U ovoj godini, Država Katar već je uplatila milion eura za radove na izradi izolacije i konačnog sloja u dvorištu objekta. Uplatit će još 9,8 miliona eura kako bi glavni izvođač Gorenje projekat okončao drugu fazu izgradnje kao i troškove za inženjering i nadzor kojeg vodi firma Elea iC. Za opremu koja uključuje kupolu, mihrab i member, te kompletno opremanje Centra, moramo osigurati još 2,4 miliona eura. Vjerujem da ćemo uz pomoć naših džematlija uspjeti, jer su oni već do sada mnogo doprinijeli ovom projektu.

Koliko?
“Samo džematlije iz Slovenije donirali su skoro četiri miliona eura, a približno toliko naši sunarodnjaci Bošnjaci iz drugih država.”

Možete li zasigurno danas kazati da će slijedeće godine u junu mjesecu muslimani u Sloveniji ramazanski bajram obilježiti u završenoj džamiji?
“To ne mogu kazati, ali mogu kazati da bi se to moglo dogoditi za kurban bajram u augustu. Nekoliko puta smo mislili da će se projekat okončati, ali se to prolongiralo. Zasigurno mogu kazati da ćemo bar jednu molitvu ili namaz obaviti u novoj džamiji prije nego mi u maju 2020. godine istekne mandat predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Sve ćemo učiniti da bude kompletan Islamski kulturni centar izgrađen 2020. godine.

Proteklih godina Islamska zajednica kupila je više objekata za svoje djelovanje. Da li ste te objekte kupili vlastitim sredstvima?
“Za sada nam uspijeva sve te kupovine financirati vlastitim sredstvima, jer imamo dobro razvijen sistem pomoći džematlija još iz bivše zajedničke države.”

Nedavno ste spominjali da želite osnovati gimnaziju i studentski dom. Šta se događa s tim projektom?
“Više puta smo izveli anketu među našim džematlijama da li bi bili zainteresirani za takvo nešto. Trenutno se na godišnjem nivou u medresu i na fakultet u Bosni upiše nekoliko đaka, odnosno studenata. Zato smo zaključili da bismo teško upravljali sa gimnazijom koja ne bi imala državnu pomoć. Tako gimnazija ostaje samo želja za koju je nemoguće predvidjeti kada će biti realizirana. Lakše bismo izveli projekat đačkog-studentskog doma, ali i za to u ovom trenutku ne mogu ništa više kazati.”

Iako kažete da ćete na mjestu predsjednika Mešihata u Sloveniji ostati do kraja mandata, poznavaoci događanja u Islamskoj zajednici u BiH, čiji sastavni dio je i Islamska zajednica u Sloveniji, ponovo vas vide kao ozbiljnog kandidata za reisu-l-ulemu, vjerskog i duhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH. Izbori su u septembru slijedeće godine.
“Moja zadaća je bila da izgradim džamiju u Sloveniji i sretan sam da nam je to uspjelo. Isto tako ću biti zadovoljan ako nakon isteka mandata u Sloveniji budem samo profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Projekat izgradnje džamije uzima mi mnogo energije i nemam više tako velikih želja za funkciju koju spominjete kao što sam imao prije sedam ili osam godina.”

Nakon isteka ovog mandata vraćate se u Sarajevo?
“Ne znam što bih se vraćao, u Sloveniji se osjećam veoma lijepo.” (Preneseno: Večer)