Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
ICTY analiza
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Islamske teme

NA ISLAMSKOM PEDAGOŠKOM FAKULTETU U ZENICI MAGISTRIRALA ULFETA GUTIĆ
Autor: Enver Alić
Objavljeno: 13. July 2018. 20:07:01

Ulfeta Gutić brani magistarsku tezu


U srijedu, 11 jula 2018. godine na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici održana je javna odbrana magistarskog rada profesorice islamske vjeronauke u JU Mješovitoj srednjoj saobraćajnoj školi u Tuzli, Ulfete Gutić (rođ. Alić) iz Tojšića, općina Kalesija, pod nazivom,'' Alhamijado književnost kao kulturni fenomen u kontekstu emancipacije Bošnjaka''.

Magistarska teza je odbranjena pred komisijom u sastavu: prof. dr. Izet Pehlić predsjednik komisije, prof. dr. Sedad Dizdarević, mentor i član, prof. dr. Ibnel Ramić, član. Odbrani su prisustvovali uža porodica i prijatelji. Ovim činom Ulfeta Gutić stekla je titulu magistra religijske edukacije.
Iz biografije Ulfete Gutić:

Ulfeta Gutić je rođena 9. 02. 1983. godine u Vlasenici. Prvi razred osnovne škole završila je u Vlasenici, a ostale razrede u OŠ Kalesija. Godine 1997. upisuje Behrambegovu medresu u Tuzli, a istu završava 2001. godine. Potom u Tuzli 2003. godine upisuje Filozofski fakultet – Odsjek bosanski jezik i književnost, da bi već 2007. godine okončala studij na ovom fakultetu. Već 12 godina je angažovana na predmetu islamska vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. Na nedavnom takmičenju iz ''sire'' (životopis Allahova Poslanika) njen učenik Kasim Jahić, iz JU Mješovita srednja saobraćajna škola u Tuzli, za postignuti uspjeh na ovom takmičenju nagrađen je edukativnom ekskurzijom u Tursku.


Nakon odbrane magistarskog rada snimak sa komisijom IPF-a


U srijedu, 11. jula 2018. godine, nakon promocije teme ''Alhamijado književnost kao kulturni fenomen u kontekstu emancipacije Bošnjaka'', stekla je titulu magistra religijske edukacije.

U svom magistarskom radu pod nazivom '' Alhamijado književnost kao kulturni fenomen u kontekstu emancipacije Bošnjaka'', Ulfeta Gutić ističe da se alhamijado književnost javlja kao civilizacijski fenomen preplitanja kultura, bosanskog jezika i arapskog pisma. Ona je kao pojava postojala kod brojnih evropskih i neevropskih naroda i jezika, ali je na južnoslovenskom prostoru doživjela dugu i bogatu historijsku tradiciju. Kod nekih naroda ovo karakteristično književno pisanje potpuno je iščezlo, dok se kod nekih ova književnost čuva kao veličanstvena kulturna pojava. Preplitanje islamske i kršćanske tradicije, Orijenta i Okcidenta, dolazeće osmanske i domaće kulture, iznjedrilo je značajna književna djela kod južnoslovenskih naroda. Kako su Osmanlije Balkan zauzele u prvoj polovini 15. vijeka i uspostavile administrativno-pravnu vlast, tako je došlo do bogatog preplitanja različitih tradicija na relativno malom prostoru. U novonastaloj situaciji, stanovništvo od osvajača prihvata mnoge kulturne odlike koje su kompatibilne sa domaćom kulturom. Ta su preplitanja, naravno veoma upečatljiva u kulturi onog dijela stanovništva koje prihvata religiju nadirućeg Carstva. Dodir kultura možda je najočigledniji upravo u alhamijado literaturi u kojoj je pismo arapsko, a jezik domaći, narodni. Zapravo, islamizirano stanovništvo gradi svoju novu kulturnu formu koja sadrži jezik kao temeljnu odrednicu jedne etničke skupine i arebicu, prilagođeno arapsko pismo, kao vezu sa Kur’anom Časnim. Temelji ove kulturološke pojave grade se na ukrštanju i spajanju tradicionalnog i usvojenog. Pismenost koju su sticali u osnovnim vjerskim školama učeći arapsko, odnosno kur’ansko pismo iskoristili su da na domaćem jeziku, u koji su ulazile riječi orijentalnog porijekla, pišu svoje književne radove, pjesme, priče, mevlude, nasihate, poeme, ali i pripreme za predavanja, da sastavljaju rječnike, prevode Kur’an i slično. Kako je osnovno islamsko vjersko obrazovanje u vrijeme Osmanlija bilo obavezno, tako su u naš jezik najbrže i najlakše ulazili termini karakteristični za islamsko učenje i praksu. To privikavanje na pridošle riječi je postajalo sve očitije pa, iako je jedan dio tih riječi polako iščezavao, za mnoge od njih i danas ne postoji adekvatna zamjena u našem jeziku.



Ulfeta Gutić je naglasila u svom ekspozeu da su rezultati njenog istraživanja pokazali da je alhamihado književnost imala veliki značaj za emancipaciju, te da je odigrala ključni značaj za očuvanje društvenog, kulturnog i vjerskog identiteta Bošnjaka.

Alhamijado literatura je još jedan dokaz i pokazatelj da su naši ljudi znali da promišljaju i obrađuju lokalne teme, sopstvenim narodnim jezikom, ali u orijentalnim bojama i nijansama, da su primali i usvajali segmente istočne kulture i uklapali ih u sopstvenu kulturnu baštinu stvarajući tako osobeni spoj narodnih i orijentalnih elemenata.

Ovim i ovakvim postupkom, koliko god da su bosanski, kao i ostali jezici južnoslovenskih naroda, čvrsto bili vezani za evropsko, slavensko ili balkansko kulturno naslijeđe, postali su dio i još jedne velike i bogate civilizacije. Njihovo stvaralaštvo, nosi obilježja i orijentalna i islamska i osmanska, ali svakako i domaća, jer je njihov maternji jezik – bosanski.

,,Jezik bosanski je Bošnjake emancipirao i afirmirao a i dan-danas ih afirmira i jasno pokazuje njihovu bošnjačku zrelost i bošnjačku osobenost u odnosu na druge susjedne narode koji ih kontinuirano žele kulturološki devastirati'',
- naglasila je Ulfeta Gutić u prezentaciji svoga magistarskog rada.
Preplitanje kultura na tlu BiH u osmansko doba ostavilo je, naglašava U. Gutić, duboke tragove na cjelokupno stanovništvo, a islamska vjera, orijentalni jezici, te arapsko pismo prouzrokovali su književnu pojavu koja je obilježila jedno vrijeme, koje je trajalo nekoliko vijekova.


Ulfeta Gutić poslije odbrane fotos za arhivu


Većinu tekstova napisali su muslimani, a glavni razlog tome je pismenost koju su sticali u osnovnim vjerskim školama učeći arapsko pismo koje su kasnije iskoristili za pisanje ili prepisivanje alhamijado književnih rukopisa.

Ovaj magistarski rad Ulfete Gutić je samo kratko i sažeto predstavljanje alhamijado tekstova nastalih na tlu današnje Bosne i Hercegovine. On svakako ne predstavlja svu alhamijado književnost, ali je dobar pokazatelj kako je ovaj kulturni fenomen uticao na emancipaciju Bošnjaka.

Ono što je prikazano u ovom radu samo je jedan mali i skromni dio ove literarne baštine, jer je njen najveći dio zauvijek izgubljen, a dio je, vjerovatno, još uvijek zatvoren u nekim kućnim i privatnim bibliotekama i izvan je domašaja javnosti - ističe Ulfeta Gutić u svom magistarskom radu, odbranjenom 11. jula 2018. godine.



Ostali prilozi:
» GLASAJMO NA IZBORIMA I OČITUJEMO SE O BUDUĆNOSTI NAŠE ZEMLJE
Mr. hfz. Mensur ef. Malkić | 05. October 2018 15:52
» U GRACU DŽAMIJA ZASIJALA PUNIM SJAJOM
Emir Serdarević | 02. October 2018 15:13
» PRODAJOM GLASOVA, BOŠNJACI GUBE SVOJ POLITIČKI SUBJEKTIVITET U BOSNI I HERCEGOVINI
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 28. September 2018 18:06
» VEČER KUR’ANA U ADELAIDU
B.net | 23. September 2018 02:59
» BUDI TI, BUDI JEDINSTVENA!
B.net | 11. September 2018 17:14
» STANJE ČOVJEKA NA SAMRTI
B.net | 05. September 2018 17:49
» NIJE VRIJEME DA POTCIJENIMO OPASNOSTI KOJE SU PRED NAMA
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 21. August 2018 15:24
» NOVOPAZARKA ČUVA MURATOVO TURBE: MELEK ME DOVEO NA OVO SVETO MJESTO
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 07. August 2018 14:38
» NEKA ZA SVE NAS SLOBODA I DOSTOJANSTVO BOSANSKO-HERCEGOVAČKOG INSANA BUDE SVETA DUŽNOST
Dr. Husein ef. Kavazović, reisu-l-ulema | 03. August 2018 13:30
» ISPUNJAVANJE EMANETA JE ODLIKA MU'MINA
Nezim Halilović Muderris | 20. July 2018 14:54
» DVADESET I TRI GODINE OD GENOCIDA U SREBRENICI, ŽEPI I GORAŽDU
Nezim Halilović Muderris | 07. July 2018 16:01
Ostali prilozi istog autora: