Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Jubilej
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Teme

BiH i novi izborni zakon:
BIH PRED DONOŠENJEM NOVOG IZBORNOG ZAKONA „LEX ČOVIĆ“
Autor: IFIMES
Objavljeno: 26. February 2018. 20:02:19


Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine je ponovno u središtu skandala, sada već u svezi sa pokušajima protuustavnog mijenjanja Izbornog zakona BiH u saradnji sa političkim opcijama koje sustavno podrivaju opstojnost i integritet Bosne i Hercegovine. Dvojac Milorad Dodik (SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata) i Dragan Čović (HDZ – Hrvatska demokratska zajednica), ključni lideri navedenih političkih opcija, će predstojeće Opće izbore u BiH, zakazane za 7. listopad/oktobar 2018.godine, pokušati iskoristiti za stvaranje/eskalaciju krizne situacije koja bi im poslužila za razbijanje Bosne i Hercegovine.


Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom najave promjena odnosno donošenja novog Izbornog zakona BiHpripremio analizu mogućih posljedica najavljenih selektivnih promjena izbornog zakona. Iz analize „BiH i novi izborni zakon: BiH pred donošenjem novog izbornog zakona 'Lex Čović'“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Skandal sa CIK-om Bosne i Hercegovine je kulminacija dugotrajnih antidržavnih napada i uplitanja dvojcaDodik-Čovićprema najvažnijim strukturama jedne države, uz snažnu podršku Srbije i Hrvatske; od dugotrajnih napada na obrambeni sustav BiH - Oružane snage BiH, Obavještajno- sigurnosnu Agenciju (OSA) BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Agenciju za zaštitu i istrage (SIPA), sve do napada na Tužiteljsko-pravosudni sustav BiH, uključujući i Ustavni sud BiH ali i ustavne sudove entiteta. Napadi na institucije Bosne i Hercegovine su i istovremeno pokušaji ovladavanja navedenim institucijama. Navedeni dvojac Dodik-Čović, uz podršku i drugih političkih opcija, kontrolira Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), Tužiteljstvo i Sud BiH, Ministarstvo obrane BIH, Centralnu izbornu komisiju BiH i što je najopasnije, danas već, u određenom smislu i Ustavni sud BiH. Treba podsjetiti da je upravo Ustavni sud BiH poništio raniju odluku i intervenciju OHR-a na Ustav FBiH usvajajući apelaciju Bože Ljubića (HDZ), tadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH, što je do sada najjači udar na akcije međunarodne zajednice, ali i na Bosnu i Hercegovinu. Trenutno djelovanje CIK-a je samo kriminalni pokušaj realizacije odluke Ustavnog suda BiH, koji je usvojio apelaciju Bože Ljubića, jer „dvojac“ nije uspio kroz parlamentarnu proceduru BiH (koju je odredio Ustavni sud BiH) nametnuti navedenu odluku Ustavnog suda BiH. U prilogu analize (Prilog broj 1) se nalazi odluka Ustavnog suda BiH, ali i mišljenje Ureda visokog predstavnika OHR-a (Prilog broj 2) koje je prethodno dostavljeno u povodu javne rasprave u pogledu apelacije Bože Ljubića. Izvorno Mišljenje OHR dajemo na uvid bosanskohercegovačkoj i međunarodnoj javnosti. Mišljenje OHR nije uvaženo od strane Ustavnog suda BiH iako je mišljenje OHR apsolutno bilo protiv prijedloga Bože Ljubića „Konstatiramo u tom smislu da je podnosilac apelacije osporio određene odredbe Izbornog zakona, a da pri tome nije osporio odredbe Ustava FBiH. Ovim putem tvrdimo da odredbe Izbornog zakona jesu u skladu sa principima utvrđenim u Ustavu FBiH i da različite odredbe Ustava FBiH imaju unutrašnju konzistentnost i moraju biti primjenjivane istovremeno, uključujući konkretno putem Izbornog zakona BiH“. Suci Ustavnog suda BiH u donošenju odluke su pravno ignorirali stav i mišljenje OHR i koristili su samo one „argumente“ koji su išli u korist njihove odluke odnosno Ljubićevoj apelaciji.

Pri tome, u potpunosti je zanemaren princip legitimnog predstavljanja naroda izveden iz europske pravne tradicije, prema kojoj se pod narodom podrazumijeva „demos“, odnosno skup svih stanovnika unutar određene države, tako da se unutar te pravne tradicije pod legitimnim predstavljanjem naroda podrazumijevaju izabrani predstavnici naroda čiji broj je srazmjeran ukupnom broju stanovnika, bez obzira na njihov etnički identitet. Unutar europske pravne tradicije ne postoje nikakvi apriorni „legitimni predstavnici“ etničkih zajednica, a u multietničkim društvima postoji praksa uvođenja dvodomnog sastava Parlamenta kao korektivnog elementa koji treba da osigura ravnopravnost u predstavljanju etničkih zajednica, te se stoga u Gornjem domu obično uvodi paritet u njihovom predstavljanju. No, principi pariteta i proporcionalnosti se međusobno apsolutno isključuju, i nije ih dopušteno miješati, kao što to u svom prijedlogu čini Božo Ljubić, a čiju logiku prihvaćaju i Ustavni sud BiH i CIK. Dakle, etničke zajednice moraju biti predstavljene u Gornjem domu po principu pariteta, i to je apsolutni uvjet, tako da nikakvo pozivanje na princip proporcionalnosti pri izboru unutar jedinica (kantona/županija) iz kojih se biraju predstavnici u Gornjem domu jednostavno nije logički održivo: svaka etnička zajednica mora imati jednak broj predstavnika u ovom Domu, a u tom smislu bi i kategorija tzv. „Ostalih“ također morala biti zastupljena istim brojem predstavnika kao i tzv. tri konstitutivna naroda, jer je paritet apsolutni uvjet i nema nikakvog razloga zbog kojeg bi „Ostali“, kao ustavno priznata kategorija, bili zastupljeni mimo principa pariteta. Nažalost, član 8. Ustava Federacije BiH u tom pogledu je dvosmislen, te dopušta manipulacije kakve je poduzeo Ljubić, a koje su uvažili Ustavni sud BiH i CIK:

(1) Delegate Doma naroda FBiH biraju kantonalne skupštine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi pučanstva/stanovništva.
(2) Broj delegata za Dom naroda FBiH koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona, s tim što se broj, struktura i način izbora delegata utvrđuju zakonom.

Ukoliko se Dom naroda FBiH zasniva na principu pariteta, a to mu je osnovna funkcija u cilju osiguravanja ravnopravnosti, onda zastupljenost »proporcionalno nacionalnoj strukturi pučanstva« nužno otpada kao uvjet: ili su etničke zajednice zastupljene po principu pariteta, ili su zastupljene po principu proporcionalne zastupljenosti unutar strukture ukupnog stanovništva. Također, ukoliko bi se uvažila odredba da je broj delegata koji se biraju u svakom kantonu proporcionalan broju stanovnika kantona, onda se time također narušava princip paritetnog predstavljanja kantona: kantoni sa većim brojem stanovnika u tom slučaju bi morali imati veći broj predstavnika u odnosu na kantone sa manjim brojem stanovnika, tako da se princip paritetnog predstavljanja etničkih zajednica opet ne bi mogao realizirati. No, umjesto da Ustavni sud BiH razmotri i pozove na otklanjanje ovih proturječnosti unutar samog Ustava Federacije BiH, Ustavni sud BiH prihvata logičke i pravne manipulacije unutar kojih se proporcionalno i paritetno predstavljanje neprekidno miješaju, i time izlazi u susret politici HDZ BiH u kojoj se paritet zahtijeva u svim prilikama gdje Hrvati predstavljanju jasnu statističku manjinu, dok se proporcionalnost zahtijeva u svim slučajevima gdje Hrvati mogu ubilježiti i najmanju statističku većinu. Naravno, HDZ ima pravo na vlastite podvale i manipulacije, ali Ustavni sud BiH i CIK nemaju pravo da na njih nasjedaju i da zanemaruju temeljni ustavni princip prema kome se paritet i proporcionalnost apsolutno međusobno isključuju, tako da se jedan dom Parlamenta može birati isključivo po principu proporcionalnosti, a drugi dom isključivo po principu pariteta.

Na javnu raspravu[1] prije donošenja odluke bio je pozvan predstavnik CIK-a da iznese mišljenje i stav CIK-a, ali Predstavnici CIK-a na javnoj raspravi nisu iznijeli stajalište CIK-a, nego su iznijeli osobna stajališta o predmetnom zahtjevu. Također, na javnu raspravu nisu došli predstavnici Parlamentarne Skupštine BiH koji su blokirani od strane HDZ-a, ali je zato Lidija Bradara (HDZ), predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH osigurala prisustvo i izrazila mišljenje, da ovaj Dom podrži Ljubićevu apelaciju. U svom izlaganju predstavnik Doma naroda FBiH je istaknuo da podržava apelaciju, te se osvrnuo na nedostatke u načinu funkcioniranja Doma naroda, navodi se u odluci Ustavnog suda BiH.

Nadležni organi Federacije BiH trebaju utvrditi na koji način i uz čiju dozvolu je Dom naroda FBiH mogao na javnoj raspravi podržati Ljubićevu apelaciju, znajući da su bošnjačke političke opcije protiv Ljubićeve apelacije. Isto tako stav i mišljenje Venecijanske komisije (Europska komisija za demokraciju kroz pravo) je pogrešno i tendenciozno protumačen od strane Ustavnog suda BiH iako je Venecijanska komisija istakla „čini se da je sistem prema Ustavu Federacije u skladu sa evropskim i drugim međunarodnim standardima u oblasti izbora, a budući da Izborni zakon BiH namjerava da provede u djelo relevantne odredbe Ustava Federacije BiH, također se čini da je sistem u skladu i sa ovim standardima.“ Također, iako je Venecijanska komisija navela da se Ljubićeva apelacija ne može oslanjati na standarde europskog izbornog naslijeđa za izbor delegata za Dom naroda FBiH, Ustavni sud BiH je apsolutno ignorirao ne samo ove odredbe, nego i sve stavove OHR i Venecijanske komisije.

Lex Čović

Dragan Čović želi još jedan mandat u Predsjedništvu BiH i želi do početka Općih izbora 2018 osigurati faktičku podjelu BiH sada u već u kohabitaciji sa CIK-om, koji treba osigurati podjelu BiH i izbore po mjeri HDZ-a i Dragana Čovića, a unutar HDZ ovaj podrivački pokušaj izmjene izbornog zakona se već naziva „Lex Čović“. Čović unaprijed ima „zeleno svjetlo“ unutar HDZ-a, da pokuša proizvesti i eskalirati krizno stanje i povratak na stanje koje je prethodilo Washingtonskom sporazumu, tj. na Plan Owen-Stoltenberg, prema kojem se predviđa podjela BiH na tri etničke cjeline. A time se zauvijek ruši i izvorni Daytonski mirovni sporazum, utemeljen na postojanju Federacije BiH prethodno stvorene Washingtonskim sporazumom. Povratak na Plan Owen-Stoltenberg, uz stvaranje „trećeg entiteta“, predstavlja jasno rušenje ne samo Daytonskog ustava, nego i samog Daytonskog mirovnog sporazuma. Pitamo se šta garant tog sporazuma, Vlada Sjedinjenih Američkih Država, namjerava poduzeti ukoliko Čović putem manipulacija u vezi sa Izbornim zakonom BiH zaista uspije da stvori „treći entitet“ i time sruši i sam Daytonski mirovni sporazum? Međunarodna zajednica treba da odluči da li želi multietničku državu, ili podjelu BiH na etničke teritorije i njen konačni raspad.

Nove opcije međunarodne zajednice

Analitičari smatraju da se u okviru međunarodne zajednice intenzivno razmišlja o nekoliko novih opcija, jer je očigledno da se ustavne promjene ne mogu sprovesti do Općih izbora 2018, iako se intenzivno razgovara o nekim modelima „Aprilskog/Travanjskog i Butmirskog paketa“. Provedba odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića je nemoguća i zahtjeva parlamentarnu proceduru, a odluka Ustavnog suda BiH da implementacija odluke ide kroz Parlamentarnu Skupštinu BiH je dodatno zakomplicirala ionako konfuznu i nelogičnu odluku.

Međunarodni institut IFIMES će se u narednom periodu pozabaviti i detaljima koji su prethodili i koji su bili odlučujući u prihvaćanju Ljubićeve apelacije na Ustavnom sudu BiH, a koji sadrže i regionalne političke zakulisne igre. Prioritet međunarodne zajednice je implementiranje tri presude Europskog suda za ljudska prava „Sejdić i Finci“, „Zornić“ i „Pilav“ i presude Ustavnog suda BiH u vezi Mostara. Zašto bi Odluka Ustavnog suda BiH u povodu apelacije Bože Ljubića bila prioritet u realizaciji međunarodne zajednice kada se na implementaciju presude „Sejdić –Finci“ čeka skoro devet godina?! Zašto bi navodna prava Hrvata imala prioritete u rješavanju, danas već na kriminalan način preko CIK-a, a to ne bila prava Židova, Roma, žena ili osoba iz konstitutivnih naroda koji žive u drugom entitetu, a radi se o presudama Europskog suda za ljudska prava i na koje se čeka godinama? Grad Mostar čeka lokalne izbore od 2008.godine i to mora biti prioritet međunarodne zajednica, a ne kriminalne promjene Izbornog zakona preko CIK-a i zloupotreba Doma naroda Parlamentarne skupštine FBiH u režiji Dragana Čovića – „Lex Čović“. Projekti o zajedništvu i multikulturalnosti u gradu Mostaru, koje sprovodi Safet Oručević preko Centra za mir i multietničku suradnju, Centar za kritičko mišljenje i još nekoliko sličnih organizacija civilnog društva su primjer ne samo za regionalnu, nego i za međunarodnu politiku na koji način i kako se može ustrajavati na najdemokratskijim principima ne ugrožavajući ničija prava, a istovremeno raditi u interesu svih građana Mostara.

S tim u vezi međunarodna zajednica priprema nekoliko varijanti, a visoki predstavnik Valentin Inzko (OHR) je kao „probni balon“ ponovio svoj raniji stav iz 2009.godine o jednom predsjedniku i dva potpredsjednika u BiH. Međunarodna zajednica priprema paket da Predsjedavajući Vijeća/Savjeta ministara BiH dolazi iz stranke sa najviše zastupnika u Parlamentu BiH (nema sistema nacionalne rotacije, jer se ne radi o Domu naroda nego izvršnoj vlasti), da se utvrde jasne nadležnosti predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske (RS), (slično kao u FBiH), da su potpredsjednici entiteta samostalni i da imaju veze sa predsjednikom entiteta prilikom donošenja ključnih odluka, a ne kao do sada nemaju nikakve veze sa predsjednikom entiteta Republika Srpska (RS). Također, ključne funkcije u entitetima kao npr. u Republici Srpskoj (predsjednik RS, predsjednik Vlade RS i predsjednik Narodne Skupštine RS) moraju obnašati osobe iz različitih etničkih zajednica, a ne iz iste etničke zajednice kao što je slučaj sada i to mora biti uneseno u nove ustavne promjene. Isto vrijedi i za FBiH. U oba entiteta uvesti Dom naroda, a ukinuti Vijeće naroda u RS, jer se radi o asimetriji u odnosu na FBiH, a u FBiH onemogućiti stvaranje etničkih izbornih jedinica (svaki glas jednako vrijedan), posebna pozornost pri izboru članova Predsjedništva BiH (Bošnjak i Hrvat). Potrebno je razmisliti i pronaći rješenje, da bosanskohercegovačka dijaspora bude zastupljena i predstavljena u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Za Dom naroda FBiH je potrebno osigurati i ravnomjernu geografsku zastupljenost delegata po kantonima, jer se suverenitet provodi na cjelokupnom teritoriju FBiH.

Međunarodna zajednica ne smije popustiti pod pritiskom dvojca Dodik-Čović i Odluka Ustavnog suda u pogledu Ljubićeve apelacije se treba i mora vratiti u parlamentarnu proceduru, kako je i napisano u odluci Ustavnog suda BiH, a ne kriminalizacijom preko CIK-a pokušati destabilizirati BiH i omogućiti Čoviću i hercegovačkom lobiju mogućnost stvaranje trećeg entiteta i rušenja države BiH.

Da li je CIK kontaminiran i kompromitiran?

U Bosni i Hercegovini posebice nacionalističke strukture često naglašavaju i potenciraju konstitutivnost naroda i njihovu zastupljenost svjesno ignorirajući građanina. Opravdanim se postavlja pitanje etničke pripadnosti i što je dokaz određene etničke pripadnosti s obzirom da se upravo Dragan Čović (sada se izjašnjava kao Hrvat) u ranijem periodu se izjašnjavao i drugačije. On nije jedini i usamljen primjer.

Međunarodni institut IFIMES postavlja pitanje, da li postojeća struktura članova CIK-a ima potencijala da sprovede fer i poštene Opće izbore u BiH 2018.godine, jer je se svojim dosadašnjim radom, a posebno u posljednjem periodu sama kontaminirala i kompromitirala. Smatramo da je neophodno zamijeniti sastav sadašnjeg CIK-a na čelu sa Irenom Hadžiabdić, jer se sama upustila u nezakonito i neustavno rješavanje problema donošenja novog izbornog zakona, a iz izreka odluke Ustavnog suda BiH je jasno, da to mora učiniti zakonodavni organ odnosno Parlamentarna skupština BiH. Odluka Ustavnog suda BiH donesena je 2016. godine i bilo je više nego dovoljno vremena da se utvrde izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, a što traži izmjene Ustava BiH, entiteta FBiH i RS. Također, praksa je da se izborni zakon, koji je pored ustava najvažniji pravi akt, ne donosi u izbornoj godini, a kamo li tek pred raspisivanjem Općih izbora 2018.

Analitičari smatraju, da je potrebno prioritetno provesti implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Institucije države BiH moraju voditi računa i sankcionirati odgovorne, jer nitko nema pravo da birače u BiH ucjenjuje da li će i kakvih izbora će biti. Tako je 90.000 građana Mostara već šestu godinu uskraćeno osnovnog ljudskog prava - da biraju i budu birani u organima lokalne samouprave, jer se protiv njih krši Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, a to bi sa lakoćom dokazali na Europskom sudu za ljudska prava.

Ljubljana, 26. februar/veljača 2018
1] Javna rasprava održana je 29. rujna/septembra 2016.godine. Na javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici podnositelja zahtjeva, predstavnici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, predstavnici CIK-a, predstavnici Misije OSCE-a u BiH i prof. dr. Zvonko Miljko, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru. OHR je Ustavnom sudu BiH ranije dostavio svoje mišljenje.



Ostali prilozi:
» ŠEHIDI PREVIJE
Ibrahim Husejnović | 21. May 2018 17:25
» ČOVJEK, ŽENA, DOKTORICA ALMA
Said Šteta | 15. May 2018 15:11
» PLAV: MLADI FILANTROPI NA HUMANOM DJELU!!!
Senada Đešević, prof. | 27. March 2018 20:25
» BOSNA JE ZEMLJA LJUBAVI I SEVDAHA
Mensud Alićušić | 12. March 2018 17:53
» DVADESET GODINA ŠKOLE BOSANSKOG JEZIKA LONDON
Fikret Artuković | 04. March 2018 15:10
» VODOPAD U KLISURI TIFRAN IZMEĐU BIJELOG POLJA I BERANA
Mr. Nusret Balić | 22. February 2018 21:35
Ostali prilozi istog autora:
» ZAVRŠNA FAZA GENOCIDA?
12. May 2015 02:45