Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Sahovici 1924. godine
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Kolumne

Na današnji dan
186 GODINA OD PROGLAŠENJA AUTONOMIJE BOSNE
Autor: Emir Ramić
Objavljeno: 12. September 2017. 16:09:28
Emir RAMIĆ: 12. septembra 1831. Husein Gradaščević, gradačački kapetan i ugledni Bošnjak, proglasio autonomiju Bosne i Hercegovine u sklopu Osmanskog carstva. To je dan koji ima posebnu vrijednost za državnu povijest Bosne i Hercegovine. Tim događajem iz 19. stoljeća je iskazano da u Bosni i Hercegovini postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo tek ‘90-ih godina 20. stoljeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike Bosne i Hercegovine kao 177. članice Ujedinjenih nacija, na koju će odmah poslije internacionalnog priznanja biti izvršena višestruka agresija i genocid.
Na današnji dan, 12. septembra 1831. u Sarajevu je proglašena autonomija BiH u okviru Osmanskog acrstva. To je jedan od velikih i važnih datuma u historiji bosanskohercegovačke državnosti.

12. septembra 1831. Husein Gradaščević, gradačački kapetan i ugledni Bošnjak, proglasio autonomiju Bosne i Hercegovine u sklopu Osmanskog carstva. To je dan koji ima posebnu vrijednost za državnu povijest Bosne i Hercegovine. Tim događajem iz 19. stoljeća je iskazano da u Bosni i Hercegovini postoji svijest o svojoj državi, te da se iz toga razvio koncept koji ćemo tek ‘90-tih godina 20. stoljeća ostvariti internacionalnim priznavanjem Republike Bosne i Hercegovine kao 177. članice Ujedinjenih nacija, na koju će odmah poslije internacionalnog priznanja biti izvršena višestruka agresija i genocid.

Pod vođstvom Husein kapetana u Pokretu za autonomiju po prvi put je okupljeno stanovništvo Bosne i Hercegovine, svih klasa i slojeva i svih konfesija u borbi za odbranu zemlje Bosne i Hercegovine i dobrobit cijeloga naroda.

Šta su htjeli Bošnjaci:
- da sami upravljuju svojom zemljom bez stranaca,
- da prisile sultana da promijeni svoju odluku o ustupanju teritorija s desne strane Drine Srbima,
- da prisile sultana da natjera Srbe da ponište sve kupoprodajne ugovore koje su pod prisilom napravili sa muslimanima u Smederevskom sandžaku,
- da sami biraju svoga gospodara, a da to sultan samo potvrđuje i da sva pitanja koja se tiču Bosne i Hercegovine oni sami rješavaju, a pogotovo vojna pitanja jer njima ne odgovara opća regrutacija koju sultan uvodi, jer su svi Bošnjaci od 7 do 70 godina vojnici kada to zatreba.



Davanje nahija Srbiji označilo je početak priprema pokreta autonomije. Situacija sa Srbijom dodatno se pogoršala kada je Obrenović trebao da dobije i ferman o nasljednom kneževstvu, a zatim zatražio i nahije, koje mu je obećala Rusija. Sultan se zvanično protivio ustupanju nahija i slao je namjesnike na pregovore u Beograd, ali nije uspio ništa da učini. Bošnjaci su tada odlučili da nešto učine i prešli su preko Drine. Tada su bili vojno najmoćniji u regionu. U Tuzli se okupljaju predstavnici svih kadiluka, a na listi prisutnih velikaša koji su vodili skup i kasnije izdali proglas, Gradaščević se našao tek na trećem mjestu i još nije bio izglasan za vrhovnog komandanta. Na saboru u Travniku je izabran za komandanta i civilnog namjesnika. Na tom saboru se nije pojavio Alijaga Rizvanbegović, budući da je već pripremao izdaju. Na saboru je donesena odluka da se digne vojska i krene protiv sultana. Bošnjaci su krenuli na Kosovo, gdje su savladali vojsku velikog vezira, njega protjerali i zarobili arhivu. Sa vezirom su kasnije pregovarali o nahijama, teritoriji Bosne i pitanju vlasti. Porta je smatrala da je to borba za separaciju i samostalnost, dok su Bošnjaci željeli samo autonomiju. Bošnjaci su se vratili u Sarajevo i u ponedjeljak, 12. septembra 1831. godine, proglasili autonomiju i samostalnost.

BiH je zapostavila ovaj pokret. Bošnjaci su prvi put nakon 400 godina izabrali svog vladara i ovaj datum je jednako važan kao i dan kada je izdata Povelja Kulina bana, Dan državnosti i Dan nezavisnosti. Nadamo se da će doći trenutak kada ćemo u bosanskohercegovačkim gradovima napraviti veliki spomenik u znak sjećanja na Huseina Gradaščevića - Zmaja od Bosne.



Ostali prilozi:
» NEDŽIBOV UMJETNIČKI PUT DO TRONA
Hajro Ikić | 17. February 2020 20:03
» BOSANSKE VREDNOTE
Mesud A. Ramić | 17. February 2020 18:06
» SLOVO O NEDŽIBU VUČELJU
Sabahuddin Sijamhodžić | 17. February 2020 01:32
» SPRAM OBRAZA!
Haris Hojkurić | 17. February 2020 01:27
» KO BI GORE, A KO DOLE U BH KUPLERAJU
Mr. Milan Jovičić | 17. February 2020 01:16
» NERETVICA, NEUDANA LJEPOTICA
Said Šteta | 13. February 2020 19:56
» BOŠNJACI NA BALTIČKOM LEDU
Mr. sci. Džavid Begović | 13. February 2020 19:34
» SPRIJEČENA JE PODJELA DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE
Armin Čusto, dipl.iur. | 13. February 2020 13:31
» BOŠNJACI BRZO ZABORAVLJAJU
Aziz Hurem | 12. February 2020 17:37
» MOSTARSKI PREDIZBORNI VIRUSI
Mr. Milan Jovičić | 12. February 2020 17:30
» NEOBIČNA POVEZNICA BUDIMPEŠTE I SARAJEVA
Amir Telibećirović | 10. February 2020 15:00
» CRNO-BIJELI ILI ŠARENI BALKAN?
Hazbija Kalač | 09. February 2020 19:47
» BRUTALNO KRŠENJE PRAVA BOŠNJAKA U POLICIJI KOSOVA
Sahit Kandić | 07. February 2020 21:45
» ŠIROKOGRUDNOST
Dr. hfz. Safvet Halilović | 06. February 2020 18:23
» DOSTA NAM JE ORGULJA I GUSALA, ŽELJNI SMO SIMFONIJA
Mr. Milan Jovičić | 06. February 2020 15:50
» LITIJE, LITIJAŠI I CRNA GORA
Božidar Proročić | 05. February 2020 01:56
» AKO SIJEŠ KAKTUS, NE OČEKUJ GROŽĐE
Avdo Metjahić | 05. February 2020 01:40
» ALBIN KURTI, KONAČNO PREMIJER KOSOVA
Sahit Kandić | 04. February 2020 16:20
Ostali prilozi istog autora:
» PRIJEDORSKE BIJELE TRAKE
31. May 2017 13:35