Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Intervjui

Dr. Nedžad ef. GRABUS, Ljubljanski muftija
UČINIĆEMO SVE DA SLJEDEĆI RAMAZAN U LJUBLJANI IMAMO DŽAMIJU U UPOTREBI
Autor: AA
Objavljeno: 28. May 2017. 17:05:01

Ljubljanski muftija dr. Nedžad ef. Grabus: Islamski kulturni centar u Ljubljani je zamišljen tako da bude mala replika čaršije


Ljubljanski muftija dr. Nedžad efendija Grabus u razgovoru za Anadolu Agency (AA) izrazio je nadu da će džamija u glavnom gradu Slovenije biti otvorena do sljedećeg ramazana.

Gradnja Islamskog centra u Ljubljani počela je u maju 2015. godine. No, sam početak gradnje pratili su mnogi problemi s kojima se Islamska zajednica Slovenije susretala, od kupovine zemljišta, upisa vlasništva u zemljišnu knjigu, do pronalaska sredstava.

- “Za mene je gradanja počela puno ranije, jer su pripreme bile dosta komplicirane i trajale su dugo. Zvanično smo 14. septembra 2013. godine položili kamen temeljac, onda smo radili određene pripreme i iskope zemljišta, a 2015. smo startali sa gradnjom. U oktobru 2016. godine okončali smo prvu fazu gradnje Islamskog centra u kojoj su postavljeni svi objekti, značajno je urađena i džamija. Ovih dana radimo prilaznu cestu sa kompletnom infrastrukturom. Što se tiče okončanja izgradnje Islamskog kulturnog centra u osnovi trebamo još deset do 12 mjeseci da zaključimo cijeli projekat, kada govorimo o vremenskom periodu. Međutim, trenutno smo u fazi reorganizacije s obzirom da nemamo zaključenu finansijsku konstrukciju za izgradnju drugog dijela Islamskog kulturnog centra. Pokušavamo realizirati plan 'A', ako to ne bude moguće onda ćemo se prebaciti na plan 'B' da završimo džamiju i ono što je potrebno da bi ona funkcionirala, a onda kasnije i cijeli Islamski kulturni centar“, navodi dr. Grabus.



Muftija dodaje da ove godine muslimanski vjernici neće moći uz ramazan da koriste prostore koji su namijenjeni za namaz, odnosno molitvu.

- “Učinićemo sve da sljedeći ramazan imamo džamiju u upotrebi“, naglasio je Grabus.

Naveo je da je Islamski kulturni centar zamišljen tako da bude mala replika čaršije.

- "To znači da je džamija u centralnom dijelu, koncipirali smo ga tako da ima i harem ispred džamije. Oko nje su postavljeni objekti kojima će biti sadržaj obrazovnog, administrativnog i dijela za stanovanje. Zatim imamo garažni, sportski, restoranski dio i ono što je za nas izrazito važno, čime se najviše ponosimo, jeste jedan prelijep kultivirani park koji se nalazi pored džamije, što nije uobičajeno za balkanske prostore. Naše džamiju su relativno skromnije u odnosu na neke velike sultanske ili carske džamije, ali uspjeli smo realizirati ideju da imamo park koji nas podsjeća na te lijepe parkove andaluzijskih džamija ili velikih po metropolama diljem svijeta“, istakao je dr. Grabus.

Prema Grabusovim riječima sadržaji kompleksa su predviđeni tako da to funkcionira kao jedna cjelina, te da ljudi koji žive u Ljubljani i koji će najčešće biti u džamiji da imaju priliku ne samo duhovno rasti, nego se i obrazovati i izražavati svoje talente. Zbog toga je planirano da IKC u Ljubljani bude središte kulturnog života muslimana u Sloveniji.



Kako kaže ljubljanski muftija sam proces kupovine zemljišta za Islamsku zajednicu Slovenije je bio jedna potpuna novina.

- “No, imali smo želju i nastojali da konačno zatvorimo tu fasciklu koja je stara skoro 50 godina. Kada smo dobili priliku da kupimo zemljište najprije smo angažirali vlastite snage u Sloveniji, ali ponajprije u BiH. Odgovorni ljudi koji su tada bili na čelu Islamske zajednice bivši reisu-l-ulema doktor Mustafa Cerić, zatim Medžlis Sarajevo i glavni imam Ferid efendija Dautović i predsjednik Jusuf Zahiragić, rahmetli Muhamed Salkić, koji je bio generalni sekretar Rijaseta, imali su razumijevanja za to i pomogli su nam. Ali, najviše su zapravo u toj prvoj fazi pomogli ljudi iz Slovenije. Ima pojedinaca koji nisu veliki biznismeni, to su ljudi koji prosječno žive, a koji su u prosjeku dali njih troje ili četvero blizu 150.000 do 200.000 eura kupovinu zemljišta“, veli muftija dr. Grabus.

Samo zemljište, koje je u vlasništvu Islamske zajednice koštalo je oko 5,5 miliona eura, a tome treba dodati izradu projekta i dobijanje dozvola, tako da je prije početka gradnje trebalo uložiti osam miliona eura.



- “Kada govorimo o ciframa, u Sloveniji smo zajedno sa našim prijateljima iz bosanskog kulturno-povijesnog kruga uspjeli sakupiti otprilike pet miliona eura donacija. To je jedinstven primjer. Nigdje na Balkanu, barem meni nije poznato, da su vjernici toliko sredstava donirali za jedan projekat. Što se tiče same gradnje nama su sa 15 miliona eura pomogli iz Katara. Kada je bivši emir države Katar bio u posjeti u Sloveniji 2010. godine na jednoj večeri smo razgovarali o tome i zbilja tu sam se uvjerio da kod Arapa riječ vrijedi. On je obećao i svoje obećanje ispunio. S obzirom da smo imali veći projekat, nego što smo u tom momentu zamišljali kako će on izgledati, sada smo u fazi u kojoj su nam potrebna dodatna sredstva, ali se maksimalno trudimo da pokušamo projekat dovesti do konca“, kaže ljubljanski muftija.
Kamen temeljac je, prema navodima Grabusa, bio pomalo isforsiran, jer u tom trenutku IZ Slovenije nije imala u rukama dozvolu za gradnju.

- “Dozvolu smo dobili 13. septembra dan prije postavljanja kamena temeljca. Najteži period je u stvari bio od 2011. do 2013. godine, kada smo rješavali imovinsko-pravne odnose sa zemljištem. To je bio složen proces zahvaljujući advokatskoj kancelariji Miro Senica i odvetniku i njegovom saradniku Urbanu Vrtačniku uspjeli smo proći kroz proces koji će se vjerovatno i sada i ubuduće proučavati unutar pravnih praktičnih teorija u Sloveniji. Bilo je tu četiri-pet različitih vlasnika zemljišta, koje je trebalo ujediniti u jedno kako bi bili upisani kao vlasnici u zemljišnoj knjizi“, naglašava Grabus.



Muftija ističe da muslimani zbog trenutnog stanja u svijetu imaju potrebu da se stalno nekome dokazuju. Dodao je da je Islamska zajednica Slovenije pravni subjekt u toj državi.
- “Po svim propisima i pravilima ove države, ustavnom pravu imamo pravo graditi Islamski kulturni centar. Nikada se nismo ispričavali zato što smo tražili svoje pravo. Vjerovatno su neki ljudi mislili da mi trebamo pognute glave hodati i na svakom koraku se zahvaljivati zato što će nam neko izaći u susret ili pomoći nam. U tom procesu koji je trajao teško je izdvojiti jednu osobu koja bi bila zaslužna. Postoji čitav niz vrlo odgovornih, hrabrih, poštenih, demokratski opredijeljenih ljudi koji su u Sloveniji vrlo otvoreno stajali na strani Islamske zajednice i zagovarali da se dobije dozvola za izgradnju Islamskog kulturnog centra. Dakle, u različitim fazama je bilo pitanje ko je bio na poziciji. U svi tim fazama bilo je pojedinaca koji su bili za i protiv“, navodi Grabus za Anadolu Agency (AA).

U jednom trenutku se pojavila ideja da se organizuje referendum o tome treba li dozvoliti izgradnju Islamskog kulturnog centra, ali je Ustavni sud Republike Slovenije donio odluku da se ne može organizovati referendum sa pitanjem koje je zagarantovano ustavnim pravom.
- “Slovenski pravni sistem u našem slučaju bio je apsolutno na strani pravde i prava. To je pozitivan primjer koji se treba isticati, a o kojem se malo govori“, smatra Grabus.

U vrijeme kada je Grabus došao za ljubljanskog muftiju gradonačelnica slovenačkog glavnog grada bila je Danica Šimšič, koja je imala dobre namjere, ali nije imala političku moć da zaustavi proces raspisivanja referenduma. Muftija dodaje da je na izborima 2006. godine pobijedio Zoran Janković, koji je imao većinu i lakše je mogao donositi odluke i svi vijećnici su bili za to da se Islamskoj zajednici izda dozvola da se izgradi džamija.

- “Definitivno je Janković relaksirao to pitanje. On je u suradnji sa svojim saradnicima uspio da zaključi stvari“, jasan je Grabus.

No, isto tako smatra da su veliku ulogu odigrali i Danilo Turk, bivši predsjednik Slovenije, zatim viša premijerka Alenka Bratušek, kao i aktuelni predsjednik Borut Pahor, te premijer Miro Cerar i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. Svi su oni na određeni način pomogli da se Islamski kulturni centar gradi u Ljubljani.



- “Izgradnjom Islamskog kulturnog centra ne dobiva samo Islamska zajednica. Svi ćemo zatvoriti jedno pitanje koje je opterećivalo ne samo političke odnose unutar Slovenije, nego i bez potrebe marginaliziralo jednu modernu Islamsku zajednicu kao što je u Sloveniji, s kojom ne samo da građani ove države nemaju problema, nego im pomažemo u ovim velikim, teškim i turbulentnim vremenima da vladamo pitanjima koja su u našoj odgovornosti i da se u široj društvenoj zajednici ne reflektiraju problemima koji možda postoje u drugim zemljama“, mišljenja je Grabus.

Prema zvaničnim podacima Islamske zajednice Slovenije u toj državi živi oko 40.000 muslimana, ali Grabus kaže da neke procjene govore da je to mnogo više ljudi.

- “Ove godine obilježavamo značajnu godišnjicu, 1917. godine slovenski list 'Slovenac' je pisao o otvorenu džamije u Logu pod Mangartom. Zato smo ovu godinu uzeli kao 100. godišnjicu djelovanja Islamske zajednice u Sloveniji“, kaže Grabus, te dodaje:

“Možemo govoriti o institucionalnoj poziciji muslimana u Sloveniji, a možemo i o praktičnoj. Što se tiče institucionalne pozicije Islamske zajednice u Sloveniji, moram biti iskren, nemamo nikakvih problema u našem djelovanju. Ovisi od naše sposobnosti i mogućnosti kako ćemo raditi, Slovenija tu ima standard koji može biti koristan za razgovor o tome kako je uopće uređen status institucionalnog djelovanja organizirane vjerske zajednice.“

Ljubljanski muftija smatra da su muslimani u Sloveniji jedna vrlo perspektivna zajednica, koja je s druge strane “opterećena“ stalnim procesom promjene strukture muslimanskog stanovništva u Sloveniji.

- “Samo prošle godine je iz BiH useljeno preko 12.000 ljudi. S obzirom da oni dolaze najčešće kao jeftina radna snaga, a Slovenija bez jeftine bh. radne snage ne može opstati na tržištu, mi onda kao Islamska zajednica imamo problem kako razvijati određene programe, koji će zadovoljiti kriterije koji traži osoba koja želi više znati i one programe koji su namijenjeni za 'masovnu upotrebu'. Po popisu iz 2002. godine u Sloveniji je živjelo blizu 50.000 muslimana, poslije toga 2011. godine na popisu se ne vodi religijska statistika. Stoga pretpostavljamo koliko muslimana sada u Sloveniji živi. Prema našim evidencijama članova Islamske zajednice je blizu 40.000 ljudi, a pretpostavljamo da njih oko 40.000 nisu članovi. Manji kontakt imamo sa ljudima koji se tek integriraju u slovenski prostor, tako da je procjena koliko je muslimana u Sloveniji teška. U Islamskoj zajednici smatramo da je otprilike 100.000 muslimana koji su stalno ili povremeno tu žive“, navodi Grabus.



Međuvjerski odnosi u Sloveniji, gdje je apsolutno dominanta Katolička crkva, su korektni. Tako su 23. maja predstavnici Islamske zajednice, Katoličke crkve, Protestantske crkve i Pravoslavne crkve, zajedno zasadili drvo mira u Islamskom kulturnom centru kao doček ramazana, ali i da pokažu želju da grade međuljudske odnose na miru.

- “Ima jedan kur’anski dio adeta koji kaže 'Uđite u sveti prostor u miru'. Mi hoćemo da taj naš Islamski kulturni centar bude prostor povezivanja ljudi i ne samo da bude mir kojeg ćemo mi tražiti za sebe, nego mir koji će biti širen među drugim ljudima. Imamo profesionalno vrlo dobre odnose, nastojimo razvijati i neke programe koji nas povezuju. Što se tiče toga u usporedbi sa balkanskim državama, mislim da Slovenija nema tu vrstu opterećenja iz prošlosti i problema. Naravno, postoje neki ekstremistički pokreti koji pokušavaju destruktivno djelovati“, zaključio je Grabus.

Ramazan je prilika za duhovni rast

Ove godine sveti muslimanski mjesec ramazan počinje 27. maja, a tim povodom muftija Grabus poručio je da je to prilika za duhovni rast.

- “Ramazan je uvijek prilika za duhovni rast, promišljanje, da svako od nas nastoji razmisliti i vidjeti šta mu je smisao života. Mjesec molitve, duhovnosti, uvjeren sam da je ramazan u našoj tradiciji tako već urastao da ga uvijek sa radošću dočekujemo. To je prilika da pronađemo mir u sebi, a onda i sa onima koji su nam dragi i s kojima dijelimo ovaj život“, kaže Grabus.



Ljudi iz Diyaneta razumiju kontekst gdje mi živimo

Ljubljanski muftija se zahvalio Dinayetu iz Turske na tome što su zajednički realizovali mnoge projekte, ali i na razumijevanju prema djelovanju Islamske zajednice u Sloveniji, ali i ostalim zemljama jugoistočne Evrope.

- “Imamo vrlo korektne odnose sa Diyaneom. Svake godine dogovorimo sa Diyanetom da nam dođe imam za ramazan. Realizujemo neke projekte zajedno. Diyanet nam pomaže u realizaciji određenih kulturnih i vjerskih sadržaja, za koje procijenimo da su nam važni. Imali smo u proteklim godinama vrlo korektnu saradnju i smatramo da nam je to pomoglo da i mi razumijemo određene procese koji se događaju unutar našeg dijela svijeta, ali i šire. Ljudi iz Diyaneta razumiju kontekst gdje mi živimo. Nikada se prema nam nisu odnosili partenalistički, nisu nastojali da oni nas usmjeravaju kako ćemo raditi. Pristupali su prema nama kao partneri i imali smo priliku da pokažemo svoju kreativnost, odnosno vlastito razumijevanje islama. To je ono što je ustvari za nas, koji živimo u Sloveniji i pogotovo u jugoistočnom dijelu Evrope, najvažnije da smo dovoljno osposobljeni da možemo artikulirati naše vjerske probleme i da mi vodimo procese. U tom smislu izražavam svoju zahvalnost i Dinayetu i profesoru Mehmetu Gormezu, koji je u proteklim godinama imao razumijevanje prema našem djelovanju“, istakao je ljubljanski muftija dr. Grabus.



Ostali prilozi:
» KOORDINACIJU SRPSKOG NARODA ČINE DODIKOVCI
Oslobođenje | 18. September 2017 18:53
» KAO DJEČACI BILI GLUMAČKE ZVIJEZDE
Eset Muračević | 05. September 2017 19:59
» ZVUKE IZ TUĐIH AVLIJA LAKO PRIHVATAMO KAO SVOJE
Eset Muračević | 18. July 2017 20:02
Ostali prilozi istog autora: