Zijaret Bošnjacima u Finskoj: Hfz. Safvet Halilović i Aziz-ef. Šabić

Na poziv Aziz-ef. Šabića, glavnog imama Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj, bio sam u prilici boraviti u posjeti bošnjačkim džematima u Finskoj, u periodu od 9. do 13. marta ove godine. Tom prilikom sam posjetio tri, od ukupo četiri džemata, koliko ih ima u ovoj dalekoj skandinavskoj zemlji. U petak, 10. marta, predvodio sam džuma-namaz u Helsinkiju, a u večernjim satima održao predavanje i imao druženje u ovom džematu, gdje imamsku službu obavlja vrijedni Aziz-ef. Šabić. Atmosfera na ovom druženju je bila predivna, ljudi su došli čak i iz grada Turku, koji je udaljen od Helsinkija oko 170 kilometara. Vrijedne Bošnjakinje su pripremile večeru i spremile tipična bosanska jela, što u ovom dijelu svijeta, koji je daleko od Bosne i gdje inače vlada velika hladnoća i studen, predstavlja posebnu vrijednost i raritet. Vrijedni hadžija Nedžad Gladović, koji je inače sekretar Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj, pobrinuo se da me izvede da prošetamo po Helsinkiju i vidimo glavne znamenitosti ovog grada uključujući i poznati Univerzitet u Hesinkiju.
Sutradan, u subotu, 11. marta, u društvu Aziz-efendije i vrijednog Rame Biogradlije, predsjednika džemata u Helsinkiju, krenuli smo prema sjeveru, prema gradu Narpes koji je od Helsinkija udaljen preko četiri stotine kilometara. U tom gradu postoji bošnjački džemat koji trenutno nema imama, a po ovlaštenju glavnog imam Aziz-ef. Šabića, zajedničke namaze predvodi hadži Enis Deomić. Predsjednik džemata je Haris Ceka iz Sarajeva. U druženju s našim ljudima, koji tu žive i rade, vidjeli smo veliku žar i želju da ojačaju svoj vjerski život i sačuvaju islamski identitet. I tu sam održao predavanje i odgovarao na postavljena pitanja. Nakon zajedničke večere u prostorijama džemata, u Narpesu smo konačili, jer je bilo kasno i daleko da bi se noću putovalo.

U nedjelju ujutro smo krenuli u pravcu grada Turku, koji se nalazi na jugozapadu Finske, i gdje također postoji bošnjački džemat. Tu imamsku službu obavlja Mahir-ef. Ćosić, inače svršenik medrese u Visokom. I u ovom džematu, okupljeni Bošnjaci i Bošnakinje su s velikom pažnjom pratili vazu-nasihat, u kojem sam govorio o važnosti džemata u životu muslimana. Četvrti bošnjači džemat, koji se nalazi u gradu Tampera, nismo posjetili jer ta posjeta nije bila ni planirana.

U džematu u Helsinki

Družeći se našim ljudima, koji su u daleke prostore otišli uglavnom bježeći od četničke kame i velikosrpskog terora za vrijeme prošle agresije, primjetio sam da su oni veoma gostoprimljivi i zahvalni kad im neko od naših muderisa u Islamskoj zajednici dođe u posjetu. Očita je njihova silna želja i čežnja za rodnom grudom u Bosni, koju su, eto, silom prilika napustili i otišli u daleku Skandinaviju, gdje su veoma ekstremni uvjeti za život (niske temperature, ljeti veoma dugi dani, zimi opet prekratki itd.) Svako od njih nosi u sebi životnu priču, na osnovu koje bi se mogao snimiti film ili napisati dobar roman. Mnogi od njih su bili zatočeni u koncentracionim logorima, gdje su prošli kroz najgore torture, plemlaćivanja, izgladnjivanja i druge oblike terora. Neki su bili u konc logorima po Bosni, a neki u Srbiji, s obzirom da su uspjeli živi preći u Srbiju, bježeći od četničkog terora i zlodjela, a onda uhapšeni i mjesecima držani u pravim koncentracionim logorima, gdje su doživjeli strahovite torture, mučenja i ponižavanja. A upravo ovih dana, Srbija je oslobođena odgovornosti za genocid u Bosniǃ Koje li bruke i sramote za međunarodni sud pravde u Hagu i za cjelokupnu međunarodnu zajednicuǃ?

Bošnjaci u Finskoj su porijeklom iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, ima ih i koji su tamo prispjeli poslije rata, tražeći posao i bolje uvjete za život. Veći dio je ipak došao u ratu, neki su kao teški vojni ili civilni invalidi dospjeli u Finsku, kako bi se tu liječili i oporavljali, i onda su tu i ostajali, ženili se ili, pak, dovodili svoje porodce. Ima tu i istaknutih boraca, poput vrijednog Mirsada iz Bužima, koji se, na početku agresije na našu zemlju, vratio iz Austrije gdje je sa bratom imao firmu kako bi branio svoju rodnu grudu i priključio se Armiji RBiH. Više puta je teško ranjavan, ali Allahovom voljom ostao je živ, oporavio se i sada je predsjednik džemata u gradu Turku.



Interesantno je da se na čelu Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj nalazi žena. To je Pia Jardi, inače Finkinja, po profesiji socijalna radnica. Ona je predsjednica, i već četiri godine veoma uspješno obavlja tu funkciju. Poodavno je primila islam, nosi hidžab, i majka je četvero djece. Udata je za Abdusselama, koji je porijeklom iz Maroka.

Ukratko, posjeta bošnjačkim džematima u Finskoj je, hvala dragom Allahu, protekla u najboljem redu. Ovo prilikom zahvaljujemo čelnim ljudima Ureda za bošnjačku dijasporu, putem kojih je koordiniran ovaj moj put, a posebno zahvlanost iskazujem glavnom imamu Aziz-ef. Šabiću, na čiji poziv sam i boravio u ovoj zemlji. Vrijedni hadži Aziz-efendija, i pored toga što je stopostotni invalid, veoma uspješno i s velikom ljubavlju i pažnjom obavlja imamsku službu u džematu Helsinki a istovremeno on je i glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Finskoj. Veoma lijepo uči Kur'an, i, što je posebno interesantno, on poslove u džematu obavlja volonterski, bez ikakve materijalne nadoknade. Allaha Uzvišenog molimo da nagradi vrijednog hadži Aziz-efendiju i ukabuli njegov trudǃ I molimo Ga da sve nas pomogne na putu jačanja i afirmacije Njegovog časnog Dina, i u Domovini i u dijasporiǃ Allahume Aminǃ (Preporod, br. 1089, 1. april 2017.)