Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta izglasao je u utorak poslije podne prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine, u kojoj se traži da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana u zemlji.

Za prijedlog ovakve rezolucije glasalo je 45 članova Odbora, 11 ih je bilo protiv, dok su tri člana bila suzdržana.

Na izvorni nacrt izvještaja, koje je sastavio parlamentarni izvjestitelj za BiH Dan Preda, zastupnici su podnijeli 288 amandmana.

Evropski parlament "poziva da se zadrži reformski zamah kako bi se BiH pretvorila u učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu utemeljenu na vladavini prava, jamstvima za jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana; žali zbog toga što su zajednički reformski napori i dalje često ometani etničkim i političkim podjelama, koje za uzrok imaju duboko ukorijenjene dezintegrativne tendencije koje otežavaju normalni demokratski razvoj", stoji u prijedlogu Rezolucije koja će biti poslana na plenarnu sjednicu Evropskog parlamenta planirana za mjesec februar ili mart.

Prihvaćeni amandmani uključuju veći dio amandmana hrvatskih zastupnika, koji se, između ostaloga odnose, na načela federalizma, decentralizacije legitimne zastupljenosti konstitutivnih naroda.

Dio zastupnika iz pojedinih političkih klubova, poput dijela zelenih i socijalista, protivio se uvrštavanju načela federalizma i spominjanju konstitutivnih naroda, ističući da više treba naglašavati građanske elemente, a manje etničke jer to vodi u daljnje podjele.

U tekstu se kao neprihvatljivi osuđuju pokušaji Republike Srpske da uspostavi paralelne kanale komunikacije, usvajanjem odredbe o izravnom izvještavanju Komisije, i referendum o proglašenju Dana Republike Srpske, što predstavlja "ozbiljno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i napad na pravosuđe i vladavinu prava".

Snažno se osuđuje odluka parlamenta RS-a o dodjeli zahvalnica bivšim vođama toga entiteta osuđenim za ratne zločine.

U tekstu se izražava zabrinutost "zbog postojanja radikaliziranih zajednica u zemlji i naglašava važna uloga vjerskih vođa, učitelja i cijelog obrazovnog sustava u tom pogledu". Od nadležnih vlasti traži se borba protiv vjerskog ekstremizma i uvođenje programa deradikalizacije i sprečavanja radikalizacije među mladima.