Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore podržali su danas Vladine izmjene Zakona o državnim praznicima, kojima je predviđeno da 13. novembar, dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, bude državni praznik.

O ovom prijedlogu izjasniće se i poslanici Skupštine Crne Gore, na sjednici koja počinje u utorak.

Predloženim izmjenama Zakona o državnim i drugim praznicima utvrđuje se novi praznik u Crnoj Gori – 13. novembar, Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

“U istoriji svih civilizovanih naroda i država postoje određeni datumi kojima se slave i obilježavaju događaji ili ličnosti značajne za izgradnju i utemeljenje država, njihovu kulturu, istoriju, tradiciju”, navodi se u obrazloženju.

Obilježavanje takvih praznika je, kako se ističe, važan civilizacijski i kulturni čin, koji na specifičan način doprinosi utemeljenju, jačanju i očuvanju državnog i nacionalnog identiteta, poštovanju i njegovanju naslijeđenih kulturno-istorijskih vrijednosti.

Petar Drugi Petrović Njegoš bio je na prijestolu Crne Gore u vrijeme plemenske podijeljenosti, siromaštva, nerazvijenih državnih institucija.

Svojim reformatorskim i vizionarskim duhom, uspio je, kako se navodi, da svoj narod izvede iz mraka Srednjeg vijeka i uspostavi temelje moderne crnogorske države.

Na dan Njegoševog rođenja, 13. novembra, na Cetinju se svake četvrte godine uručuje najveće regionalno književno priznanje, nekada jugoslovensko, “Njegoševa nagrada” - objavljeno je na portalu PCNEN.

Ovakvo davanje prijedloga za izmjenu Zakona o državnim praznicima, da 13. novembar, dan rođena Petra Drugog Petrovića Njegoša, bude državni praznik, neprihvatljiv je za Bošnjake i Albance kao pripadnike islamske vjeroispovijesti. Poslanici Skupštine Crne Gore iz redova albanske i bošnjačke nacionalnosti s jedne i članovi Vlade iz redova pomenute dvije konfesije s druge strane, oštro bi morali da osude jedan ovakav čin, koji u najmanju ruku za nas predstavlja uvredu i ponižavanje.

Valja se samo prisjetiti Njegoševog najvećeg književnog djela "Gorskog vijenca" preko kojeg je on tražio istragu poturica, a ista kasnije spovedena na djelu, gdje su pripadnici svete vjere dini Islama prinudno bili pokrštavani, a oni koji na to nisu pristali mučeni, masakrirani i ubijani. Stihovi iz Gorskog vijenca poput onih "riče 'odža na Cetinje ravno, oj kukavno srpstvo ugašeno", pa da treba gdje god se naiđe na džamije iste utirati a na to njeno mjesto sasvim nešto drugo graditi itd., potvrda su da se radi o književnom djelu ne bilo koga već jednog državnika čiji je naum bio da jednu religiju na svom prostoru zbriše i utre, a da ljude koji su bili različiti i drugačiji u odnosu na njega uvede pošto poto u njegovu konfesiju i religiju.

Može li se uopšte sa jednim ovakvim književnim djelom i ponašanjem govoriti da je pomenuti državnik i književnik doprinio utemeljenju, jačanju i čuvanju državnog i nacionalnog identiteta, ako je pripadnike druge vjere prinudno uvodio u svoju vjeru? Sigurno da ne, kao što se i ne može tvrditi da je on uspostavio temelje moderne crnogorske države!

Zbog svih ovih i drugih postupaka i djelatnosti Njegoševih, njegov i crnogorski Gorski vijenac je sa punim pravom izbačen iz obrazvno-vaspitnih programa drage nam Države Bosne i Hercegovine. To isto pod hitno valja inicirati i tražiti, da se Gorski vijenac ne izučava u crnogorskim obrazovnim institucijama, ne sporecći nikom pravoslavcu pravo da u svojim domovima putem gusli, guslanja i drugih instrumenata opjevaju Gorski vjenac i stihove iz njega.

Albanci i Bošnjaci su autohtoni narodi na prostoru današnje Crne Gore, koji su puno vjekova ranije bili na ovom prostoru od južnih Slovena kao došljaka i niko nema pravo da ih ugrozava, diskriminatorski se odnosi prema njima i da ih asimiluje. Dapače, potrebno je naglasuti da je genocid izvršen nad Bošnjacima i Albancima, motivisan Njegoševim "Gorskim vijencem" predočiti relevantnim međunarodnim subjektima i natjerati crnogorsku vlast da prizna izvršenje tog genocida, kako bi se odustalo od ovog suludog nauma uvođenja novog praznika 13. novembra kada je rođen Njegoš, te da svaka porodica nad kojom je genocid izvršen dobije adekvatnu odštetu.