Upoznajući se sa pokretanjem ideje, višedecenijskim čekanjem odobrenja, kao i samog projekta izgradnje džamije i Islamskog centra u Ljubljani, s pravom ću se složiti s onima koji su rekli da su džamije najljepše građevine na svijetu, a jedna od najljepših će biti upravo ova u Ljubljani.

PRVA FAZA IZGRADNJE: Džamija - Islamski centar u Ljubljani

Muhamed GAFIĆ: Gradonačelnica Ljubljane Danica Šimšić 2003. godine suprostavila se kampanji desničarskog člana Gradskog vijeća Ljubljane Mihaela Jarca i njegove huškačke politike o „islamskoj opasnosti u Evropi i migrantima...“, pa je uspjela preko Ustavnog suda Republike Slovenije spriječiti organiziranje referenduma o gradnji Islamskog centra i džamije. (...) Drugi gradonačelnik Ljubljane, Zoran Jankovićshvatio je značaj izgradnje džamije kao veoma važnog projekta jer “Ljubljana time pokazuje da smo otvoren grad, da prihvaćamo razlike i da živimo zajedno, a ne jedan pored drugoga“. Vraća dostojanstvo Ljubljani i otvara novo poglavlje prihvatanja islama kao ravnopravne vjere u Sloveniji.

Samo oni koji su znali da Božiju kuću treba sagraditi, oni koji su to priželjkivali, pa naumili, sanjali o tome, pa na sedždi, od Allaha iskali da im u tome pomogne, oni koji su željeli da svojim djelom tome doprinesu, oni čiji je nijjet bio toliko jak da uspiju u naumu, samo oni znaju koliko ljudske energije je bilo potrebno uložiti da se ideja stara 40 godina pretoči u djelo.

Upravo toliko je vremena prošlo od ideje za izgradnju Islamskog kulturnog centra u Ljubljani od 21. maja 1969. godine, kad je zvanični zahtjev Islamske zajednice Jugoslavije odgovornim institucijama u Ljubljani predao tadašnji reisu-l-ulema Sulejman ef. Kemura, pa do dozvole slovenačkih vlasti da se gradi džamija i kupovine zemljišta 2008. godine.

Dva mandata ljubljanskih gradonačelnika slikovito svjedoče o putevima i stramputicama kojim su ljudi odmagali i pomagali gradnji džamije u Ljubljani.

Gradonačelnica Ljubljane Danica Šimšić 2003. godine suprostavila se kampanji desničarskog člana Gradskog vijeća Ljubljane Mihaela Jarca i njegove huškačke politike o „islamskoj opasnosti u Evropi i migrantima...“, pa je uspjela preko Ustavnog suda Republike Slovenije spriječiti organiziranje referenduma o gradnji Islamskog centra i džamije.

Tada je reagovala i Islamska zajednica Slovenije saopćenjem da će: "Bez obzira na takve huškačke napade islamski vjerski centar obogatiti Ljubljanu i cijelu Sloveniju koja je u prošlosti već pokazala da zna živjeti u toleranciji i da su njena vrata otvorena za svakoga tko je dobronamjeran i iskren".

Socijaldemokratska stranka (SDP BiH) je tada iz Sarajeva upozorila slovenačke desničarske stranke – protivnike izgradnje džamije da je to otvoreni nacionalizam i šovinizam i da ugrožavaju osnovna ljudska prava, i... zaprijetila bojkotom slovenačkih proizvoda.

Onda se Slovenija vratila svojoj moralnoj i etičkoj vertikali i Ustavni sud Slovenije donio je presudu po kojoj se o ovom ustavnom pravu muslimana ne smije odlučivati na referendumu.

Drugi gradonačelnik Ljubljane, Zoran Janković shvatio je značaj izgradnje džamije kao veoma važnog projekta jer “Ljubljana time pokazuje da smo otvoren grad, da prihvaćamo razlike i da živimo zajedno, a ne jedan pored drugoga“. Vraća dostojanstvo Ljubljani i otvara novo poglavlje prihvatanja islama kao ravnopravne vjere u Sloveniji.

Muftija dr. Nedžad-ef. Grabus i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković JANKOVIĆ: Bez muftije te džamije ne bi bilo. Ja kao ateista, ne znam ko više očekuje tu džamiju, on ili ja

VIDEO: Prva faza izgradnje IKC Ljubljana - Prva faza VAKIFI „Postoji više načina da se svako pojedinačno uključi u ovaj projekat. Pojedinac može donirati sredstva za izgradnju. Osobe (firme) koje doniraju iznad 10.000 eura bit će upisane u posebnu knjigu vakifa utemeljitelja džamije, a ostali će biti upisani u knjigu običnih vakifa - donatora. Sve osobe, firme i institucije koje budu donirale preko 20.000 eura za džamiju u Ljubljani njihova imena, odnosno nazivi, bit će uklesana na posebnu ploču kao zlatni donatori.“

Isto onako kao što džamiju ne čini samo građevina nego i ljudi koji u njoj klanjaju, isto tako ideja Ljubljanske džamije dobija na snazi dolaskom ljudi koji su to sanjali, koji su naumili da svoju energiju, znanje, sposobnosti i dobar dio života posvete toj plemenitoj ideji.

Dolaskom 2006. godine na mjesto muftije Islamske zajednice u Republici Sloveniji dr. Nedžada ef. Grabusa uspostavljen je pozitivan ambijent i ubrzanje aktivnosti u izgradnji džamije. Koliko je njegov angažman bio vrijedan svjedoči gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković:

- "Bez muftije te džamije ne bi bilo. Ja kao ateista, ne znam ko više očekuje tu džamiju, on ili ja. Ljubljana time pokazuje da smo otvoren grad, da prihvaćamo razlike i da živimo zajedno, ne jedan pored drugoga".

Na donatorskom iftaru 6. 9. 2008. god., na kojem su sudjelovali između ostalih dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, sakupljeno je 530 hiljada eura.

Kupljena je zemlja 2008. godine (11.364 metara kvadratnih) u centru grada i plaćeno 4.568.329,00 eura.

Prekretnica u osiguravanju početnih sredstava za izgradnju bila je odluka tadašnjeg emira Katara Hameda bin Halife Alu Thanija da on svojim sredstvima izgradi džamiju. O tome muftija dr Nedžad ef. Grabus svjedoči:

- „Predsjednik Slovenije Danilo Türk je 2010. godine, u čast posjete emira Katara, organizirao večeru na koju sam i ja bio pozvan. Tokom večere emir Alu Thani me je upitao šta radimo. Odgovorio sam mu da pravimo džamiju. Odmah je rekao da bi on volio da napravi džamiju u Ljubljani. Rekao sam mu da to kaže predsjedniku Slovenije. Nakon dvadesetak minuta emir je predsjedniku Türku rekao da bi on, ako muftija dopusti, želio da izgradi džamiju u Ljubljani“.
Nakon toga u Fond za razvoj Države Katar odobrio 15 miliona EUR-a.

Polaganje kamena temeljca

Na javnom međunarodnom arhitektonskom natječaju za idejno rješenje Islamskog kulturnog centra 2011. godine sudjelovala su 44 arhitektonska biroa. Prvo mjesto pripalo je arhitektonskom birou Bevk & Perović arhitekti, d.o.o., iz Ljubljane.

Islamska zajednica je građevinsku dozvolu dobila u septembru 2013., a kamen temeljac za izgradnju džamije i Islamskog centra postavljen je 14. septembra 2013. godine. Važni ljudi su svjedočili tom događaju: reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, predsjednica Vlade Slovenije Alenka Bratušek, ministar vakufa države Katar dr. Ghaith bin Mubarak bin Imran al-Kuwari, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković i mnoge druge visoke zvanice i gosti.

Nevzet Porić, sekretar Mešihata Islamske zajednice Slovenije, jedan od onih iz prvog saffa graditelja džamije ističe da prema podacima Islamske zajednice u Sloveniji, u ovoj državi danas živi oko 100.000 muslimana. Najveći broj njih, kako navodi Porić, živi u Ljubljani, oko 40 posto, i uglavnom su to Bošnjaci.

Senad ef. Karišik posebno cijeni važnost ulaganja u mektebsku nastavu i trud da što više djece bude obuhvaćeno mektebom u postojećem mesdžidu. Očekuje u novoj džamiji veće mogućnosti za vjersku poduku.

Obišao sam gradilište nove džamije. Vodiči su mi bili Asad Adrović i Zilhad Kudić, iz prvog saffa graditelja. Sve važno od njih se moglo saznati:
Muslimani u Sloveniji su prikupili za džamiju blizu 4 miliona eura, a najviše u Ljubljani.

PRVA FAZA IZGRADNJE ISLAMSKOG CENTRA U NEKOLIKO SLIKA

Procijenjeno je da će troškovi završetka kompletnog objekta i njegovo stavljanje u funkciju dostići vrijednost od 35 miliona eura. Očekivanja su velika da će uskoro doći iz Katara još jedna radosna vijest o stavljanju na raspolaganje preostalih 15 miliona eura iz emirovog obećanja da će on izgraditi džamiju. U Mešihatu se nadaju da će emir države Katar Šejh Temim bih Hamed Alu Thani okončati što je započeo njegov otac Šejh Hamed bin Halifa Alu Thani.

Islamski kulturni centar u Ljubljani će imati 12.000 metara korisnog prostora, a osim sportske dvorane, restorana i parkinga, kompleks se sastoji od pet objekata: džamije, koja će moći da primi oko hiljadu vjernika, velike abdesthane, poslovnih, stambenih i obrazovnih prostora.

Esad Mulalić, vrijedni Bužimljanin i jedan od najvećih donatora za kojeg kažu da živi za džamiju je sa svojom suprugom Hazimom, između ostalog, donirao i postavljanje alema na munaru, visoku 40 metara. Ona na svoj način već danas svjedoči slobodu i duhovno uzdizanje muslimana u Sloveniji.

Slovenačke novinske agencije pažljivo prate izgradnju. Navode izjavu muftije dr. Nedžada ef. Grabusa da je formalno otvaranje planirano 2018. godine.

Mnogi muslimani su zaslužni za izgradnju džamije, ali oni, koji su najviše doprinijeli, za koje muftija dr. Nedžad ef. Grabus kaže da su u prvom saffu, to su ljudi koji idu ispred svog vremena.

Promocija u ljubljanskom Mesdžidu Promocijom svojih knjiga pisac iznova postavlja pitanja vrijednosti svojeg djela, cijene uspjeha ili neuspjeha, suočavanja sa svojim čitaocima, izazova i paradoksa predstavljanja svojih knjiga. Samo onaj koji je spreman suočiti se sa strahom da će čitalac, nakon nekoliko pročitanih stranica, zatvoriti i odložiti knjigu da je više nikad ne uzme, samo onaj pisac koji će misliti na to, okrutno pravo čitaoca - svo vrijeme pisanja knjige i koji će izatkat čaroliju pisane riječi a koja će čitaoce zavesti do posljednje stranice knjige – taj je spreman završiti knjigu, predati je sudu čitalaca i neposredno se suočiti s njima. Opet sam tražio i dobio tu priliku. Nisam siguran da li mi je to bila pedeseta prezentacija ili promocija mojih knjiga, ali sam siguran da sam najmanje deset zemalja na tri kontinenta posjetio sa svojim knjigama. Ovaj put je to bilo prvi put u Sloveniji, u ljubljanskom Mesdžidu, nakon podne namaza. I opet je to bila briga prije, intenzivno uzbuđenje u toku i zadovoljstvo potpisivanja brojnih kupljenih knjiga. Zahvaljujući preporuci Esada Krcića i redakcije „Bošnjaci.net“ muftiji dr. Nedžadu ef. Grabusu, angažmanu Nevzeta Porića, sekretara Mešihata Islamske zajednice Slovenije, najavi Senad ef. Karišika i pomoći Zilhada Kudića, ohrabren brojnošću i interesovanjem džematlija – uspio sam predstaviti „Sarajevski rulet“ – knjigu o plemenitom i strašnom ljudskom iskustvu, „Zrelo doba“ – knjigu o vremenu kao Božijem daru i „Odiseju 7000“ - knjigu putopisa od Prenja do Himalaja. I uživao sam pišući posvete na moje knjige za buduću biblioteku Islamskog kulturnog centra – jer „čovjek je vlasnik onog što pokloni“.