Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Svi smo mi General Mahmuljin
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

Vijesti

Lokalni izbori u BiH 2016:
DODIKOV REFERENDUM – OTVARANJE PANDORINE KUTIJE NA BALKANU?
Autor: IFIMES
Objavljeno: 15. September 2016. 13:09:29

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), koji će se održati 2.oktobra/listopada 2016 pripremio analizu aktualnih političkih događanja. Iz analize „Lokalni izbori u BiH:Dodikov referendum – otvaranje Pandorine kutije na Balkanu?“ izdvajamo najvažnije dijelove.


U Bosni i Hercegovini će se 2.oktobra/listopada 2016.godine održati lokalni izbori. Ukupan broj birača je 3.345.486. Na predstojećim izborima je znatno povećan broj birača koji glasaju putem pošte i iznosi 65.111 birača. Na lokalnim izborima natječe se oko 30.000 kandidata za pozicije u budućoj lokalnoj vlasti. Izabrat će se 2.835 vijećnika, 1.687 u Federaciji BiH (FBiH), 1.117 u Republici Srpskoj (RS) i 31 zastupnik u Skupštini Brčko Distrikta BiH, 301 gradski vijećnik, 117 u Federaciji i 184 u RS. Također biće izabran 131 načelnik općina i 12 gradonačelnika.

Izbori se održavaju u svim jedinicama lokalne samouprave izuzev grada Mostara u kojem se izbori ne održavaju već od 2008.godine. Najveću odgovornost za stanje u Mostaru snose dvije vladajuće stranke Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH). Iako su obje stranke optimistično najavljivale postizanje dogovora oko održavanja lokalnih izbora u Mostaru vladajuća garnitura ipak nije postigla dogovor, koji bi omogućio održavanje lokalnih izbora.

Lokalni izbori u znaku tradicionalnih političkih suparništava

Izborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini protječe u znaku tradicionalnih političkih suparništava.

U Republici Srpskoj imamo tradicionalno suprotstavljena dva politička bloka. Na jednoj strani imamo politički blok Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratski narodni savez (DNS) i Socijalistička partija (SP), dok na drugoj strani blok Saveza za promjene u kojem su Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) i Narodni demokratski pokret (NDP). Blok Saveza za promjene je znatno oslabljen zbog kolaboriranja Mladena Ivanića, počasnog predsjednika PDP-a i srpskog člana Predsjedništva BiH sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD i predsjednikom RS. PDP rapidno gubi podršku u biračkom tijelu i zbog toga Ivanić neprimjerenom retorikom, koja dodatno zaoštrava i remeti odnose u BiH, pokušava povratiti izgubljenu podršku u biračkom tijelu. Radi se o klasičnoj „političkoj prostituciji“ koja je inače karakteristična za Ivanića.

U Federaciji BiH je koalicija stranaka SDA-SBB (SBB - Savez za bolju budućnost) apsolutni favorit lokalnih izbora. Socijaldemokratska partija (SDP) se nalazi u dubokoj defanzivi i u pokušaju pozicioniranja u okviru opozicije. Demokratska fronta (DF) se pokušava nametnuti kao opozicija i žestoki kritičar vlasti, što joj djelomično i uspijeva zbog brojnih propusta aktualne vlasti. Koalicija SDA-SBB će postepeno dovesti do preuzimanja SBB od strane SDA što postaje sve uočljivije. Sudsko procesuiranje predsjednika SBB Fahrudina Radončića ostavilo je duboke posljedice na budućnost te stranke. Izbor novog predsjednika SBB mogao bi eventualno doprinijeti ublaživanju pada SBB i otvoriti mogućnost da se ta stranka otrgne iz zagrljaja SDA.

Posebno će biti zanimljivi izbori u Brčko Distriktu BiH. Brčko je postalo poligon za odmjeravanje političkih stranaka iz RS i FBiH. Upravo su sve velike stranke najavile svoje velike predizborne mitinge u Brčkom što dodatno pogoršava atmosferu unutar Distrikta, koji posljednjih nekoliko godina bilježi značajno nazadovanje. Brčko Distrikt BiH je administrativna jedinica u okviru BiH, koja vjerovatno ima najviše započetih, a najmanje završenih projekata.

HDZBiH politički dominira na područjima dominantno nastanjenim Hrvatima i teško će biti ugroziti poziciju te stranke u tim sredinama.



Lokalni izbori u Srebrenici imaju poseban tretman zbog počinjenog genocida nad Bošnjacima i nezakonitog upisivanja znatnog broja birača iz Srbije u birački spisak za općinu Srebrenica. Zbog toga će biti posebno važno sprovesti monitoring u Srebrenici zbog navedenih i mogućih novih zloupotreba u izbornom procesu i na samim izborima.

Iako se radi o različitim suprotstavljenim političkim opcijama na višim nivoima vlasti, na lokalnom nivou prisutne su brojne nenačelne koalicije i znatan broj nezavisnih kandidata i listi.

Koga podržava ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković?

Iako su lokalni izbori prvenstveno unutarnje-političko pitanje, u Bosni i Hercegovini to nije tako. Političari iz Srbije, nešto u manjoj mjeri iz Hrvatske aktivno sudjeluju u izbornim kampanjama u Bosni i Hercegovini. Nije rijedak slučaj da u okviru izbornih kampanja u BiH sudjeluju i političari iz Turske.

Najnoviji primjer sudjelovanja u izbornoj kampanji u BiH je gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, koji je nedavno u Banja Luci podržao kandidata za gradonačelnika Igora Radojičića (SNSD) iz Dodikovog SNSD-a. Američka administracija je februara/veljače 2008. godine uvela „tihe“ sankcije prema SNSD-u, tako da su tri agencije Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Agenciju za međunarodni razvoj (USAID), američki Nacionalni demokratski institut (NDI) i Međunarodni republikanski institut (IRI) prestali pružati pomoć SNSD-u, čiji je predsjednik Milorad Dodik. Vlada SAD je odlučila da prekine svako financiranje, jer je ocijenila da SNSD više ne ispunjava kriterije za program USAID pomoći političkim strankama, pošto američka administracija ne pruža financijsku ili tehničku pomoć nijednoj političkoj i/ili nacionalističkoj stranci u Bosni i Hercegovini zasnovanoj na etnicitetu ili nacionalizmu. Program SNSD-a nije u suglasnosti sa opredjeljenjem BiH za euroatlantske integracije. Administracija je ocijenila, da postupci i izjave SNSD-a nisu doprinijele napretku BiH, i da nisu u skladu sa Daytonskim mirovnim sporazumom i da podrivaju državne institucije neophodne za ostvarivanje euroatlantskih ciljeva BiH. SNSD je opterećen hipotekom kriminala i korupcije, a njegov predsjednik Milorad Dodik je sve više eksponent ruske politike u BiH i simbol kriminala i korupcije. SNSD je isključen iz Socijalističke internacionale (SI) i Partije Evropskih socijalista (PES).

Gradonačelnik Ljubljane Janković nastavio je sa serijom svojih podrški i u Brčko Distriktu BiH, gdje je podržao kandidata za gradonačelnika nedavno smijenjenog direktora JP „Komunalno Brčko“ u Brčkom Admira Nukovića (BDP), koji sa svojim Brčanskim demokratskim pokretom (BDP) nastupa na izborima. I za ovog kandidata se vezane određene hipoteke i kontraverze, koje dovode u pitanje njegov kredibilitet i umanjuju njegov demokratski kapacitet.

U izbornu kampanju u BiH umiješao se i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je isplatom tranše kredita 12.septembra 2016 Vladama FBiH i RS neposredno podržao izbornu kampanju, podrškom aktualnim vladajućim strukturama.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić također se uključio u izbornu kampanju svojim učešćem na otvaranju auto puta Prnjavor - Doboj, događajem koji nema nikakve veze sa Vladom Republike Srbije. Upravo je taj auto put nazvan „9.januar“, datumom kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim. U cijelu priču oko auto puta „9.januar“ uključena je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je financirala cjelokupni projekt kreditom u iznosu 180 miliona EUR, koji je na kraju nazvan spornim i neustavnim imenom „9.januarem“.



Iako se radi o lokalnim izborima previše je aktera upleteno u same izbore i izborni proces. Mnogi od njih otežavaju ionako zapletenu i tešku situaciju u Bosni i Hercegovini. Predizborno vrijeme s obzirom na iskustva od prije 25 godina podsjeća po nekim aspektima na predratno vrijeme i već se osjeća miris rata u BiH.

Dodikov referendum - uvod u nove geopolitičke promjene

Aktualna događanja u Bosni i Hercegovini dodatno usložnjava raspisani referendum u Republici Srpskoj za 25.septembar 2016, kojim se želi anulirati presuda Ustavnog suda BiH, kojom je 9.januar kao Dan Republike Srpske proglašen neustavnim, jer vrijeđa osjećaje druga dva naroda u entitetu RS, Bošnjake i Hrvate, a taj datum je određen voljom samo jednog naroda – Srba.

Visoki predstavnik u BiH (OHR) Valentin Inzko i Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) ocijenili su raspisani referendum od Danu RS kao antidaytonsku aktivnost, koja ugrožava stabilnost i mir u Bosni i Hercegovini i regiji.

Milorad Dodik pokušava prisiliti Ustavni sud BiH da poništi svoju odluku odnosno da izvrši reviziju donesene presude. Radi se o pravnom nonsensu, jer presude Ustavnog suda nisu podložne reviziji, jer bi Ustavni sud BiH eventualnom revizijom ukinuo ustvari sam sebe što je i cilj Dodika.

Dodik u nastupima zna naglašavati da je odluke u BiH potrebno donositi konsenzusom sva tri naroda, dok je odluka o „9.januaru“ donesena voljom predstavnika samo jednog naroda - Srba. Rješenje za izlazak iz postojeće krize je, da se donese odluka o Danu RS konsenzusom sva tri naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata. Međutim, tu je uočljivo, da Dodik nema demokratski kapacitet, nego pokušava da instrumentalističkim pristupom i manipuliranjem zloupotrebljavajući osjećaje Srba ostvari jedini svoj cilj - ostanak na vlasti.

U događanja u vezi referenduma u RS je snažno uključena Rusija, ali i Srbija iako su Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić izjasnili se da ne podržavaju referendum, ali mu se i ne suprotstavljaju. Radi se o prešutnoj suglasnosti, jer poznavaocima političkog odlučivanja je jasno da se ključne odluke za Republiku Srpsku donose u Beogradu. Tako je bilo i ovoga puta.

Razotkrivanje uloge Rusije govori u prilog i najavljena posjeta Milorada Dodika predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu za 22.septembar 2016. Nezamislivo je u međunarodnim odnosima da predsjednik Rusije u posjetu prima predsjednika neke regije iz neke strane države izuzev ako se ne radi o eksponentima ruske politike u tom dijelu svijeta. U ovom slučaju Dodik je u funkciji ruskih interesa, koji su prije svega vezani za onemogućavanje ulaska BiH u punopravno članstvo NATO-a i moguću disoluciju BiH.

Referendum u Republici Srpskoj 25.septembra 2016. je uvod u nova geopolitička previranja u regiji počevši od Makedonije i otvaranja Pandorine kutije na Balkanu sa nesagledivim posljedicama. Očekuju se velike geopolitičke promjene u regiji i svijetu, a sam potez raspisivanja Dodikovog referenduma može pokrenuti proces promjena unutrašnjeg (pre)uređenja BiH.

Analitičari smatraju, da u slučaju održavanja referenduma 25.septembra 2016 može doći do lančane reakcije produciranja novih referenduma u BiH i regiji. Tu lančanu reakciju neće moći izbjeći ni Srbija, kojoj će se po svemu sudeći ponovno desiti referendum Albanaca u Preševskoj dolini (Preševo, Medveđa, Bujanovac), koji će tražiti pripajanje Kosovu, jer sebe smatraju „istočnim Kosovom“, Bošnjaka u Sandžaku iako je većina bošnjačkih lidera u funkciji Vučića, Bugara u pograničnom pojasu sa Bugarskom, Vlaške zajednice u istočnoj Srbiji, ali u perspektivi i referendum u Vojvodini, kojeg neće pokrenuti manjinske zajednice. Situacija će se dodatno destabilizirati u Makedoniji, a Srbi u Crnoj Gori ohrabreni podrškom Moskve i Beograda radit će na stvaranju svoga entiteta u toj zemlji. Brojni su primjeri, koji će dovesti do destabilizacije regije producirani Dodikovim referendumom. Bilo kakva avantura Srbije sa Republikom Srpskom može koštati Srbiju gubitka Vojvodine. Na to je Srbiju prije nekoliko godina upozorila i sama Rusija.

Analitičari smatraju, da će raspisani Referendum u RS, prema doktrini šoka, dovesti do procesa promjene unutrašnjeg (pre)uređenja u BiH. U demokraciji je nemoguće radikalno zamijeniti tok ili smjer neke zemlje bez nekog šoka, koji „dozvoli“ onom koji je to režirao, da uredi državu po svojim načelima i svjetonazoru. U slučaju Dodika radi se u paradoksu, jer izaziva šok, koji je u interesu drugih, dok mu za taj „samoubilački“ potez aplaudira skoro cjelokupna njegova javnost.

Analitičari smatraju, da djelovanje stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH još uvijek daje novu kvalitetu, jer se tako doprinosi smanjivanju politizacije i provincijalizacije tako važnog organa kao što je Ustavni sud BiH.

Ljubljana, 15.septembar / rujan 2016.



Ostali prilozi:
» DOBRA KNJIGA, POPUT VODE, NAĐE SVOJ PUT
Suada Suljić Sokolović | 18. November 2017 13:29
» ODRŽANA 39. REDOVNA SJEDNICA RIJASETA
MINA | 17. November 2017 20:55
» U TOKU KONKURS ZA NAJBOLJU PRIČU "PLANJAXOVO PERO"
Eset Muračević | 17. November 2017 15:37
Ostali prilozi istog autora:
» ZAVRŠNA FAZA GENOCIDA?
12. May 2015 02:45