Bosna i Hercegovina dovedena je ovih dana u najtežu poziciju od vremena potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. O razlozima koji su doveli do ovoga, Stranka za Bosnu i Hercegovinu ukazivala je u proteklih 20 godina. Na Kongresu S BiH, održanom mjeseca septembra 2011.godine u Sarajevu, tadašnji predsjednik i osnivač S BiH, dr. Haris Silajdžić, izgovorio je u početnom dijelu svoga govora, rečenicu:
„Mi se nalazimo pred gubitkom državnosti Bosne i Hercegovine i već dugo smo na automatskom pilotu prema tom cilju.“
Najvažniji rezultat Dejtona je priznanje svih učesnika pregovora, i domaćih i međunarodnih, da država BiH nastavlja svoj državni kontinuitet, i to je na udaru već godinama.
Sve to nam se godinama događa, u prisustvu vrhovnog ovlaštenoga tumača Mirovnog sporazuma, Međunarodne zajednice, oličene u uredu Visokog predstavnika, koga mi nazivamo OHR-om. U takvom ambijentu se događa političko, a ne pravno iščitavanje sporazuma, na matricama nacionalističkih etno-politika, koje ohrabrene izostankom međunarodne reakcije nemaju potrebe korekcije ratnih ciljeva agresije na Bosnu i Hercegovinu. U cijeli projekat svakako je bio ukalkulisan zamor materijala probosanskohercegovačke politike, kao i eliminacija ili marginalizacija remetilačkih političkih opcija u takvoj politici. Na strateškom planu trebalo je delegitimirati i marginalizovati političke opcije koje predstavljaju najkrupniju prepreku kompromitaciji same Dejtonske državnosti BiH.
To je strategija na operativnom planu, ovu strategiju je valjalo provesti osmišljenom višegodišnjom i javnom kampanjom diskreditacije najodlučnijih protivnika postdejtonskog rušenja temelja bh. državnosti.
S BiH je bila protiv entitetske privatizacije i srcem i dušom, borili smo se protiv toga, tražili smo privatizaciju na državnom nivou uz monitoring Međunarodne zajednice, tadašnji visoki predstavnik je bio protiv toga, tačnije bio je za entitetsku privatizaciju. Za nju ne treba govoriti šta je sve učinila i koju je štetu nanijela državi Bosni i Hercegovini, koju će i sljedeće generacije osjećati.
Ključni problem ustavnog funkcionisanja države Bosne i Hercegovine je postojanje takozvanog entitetskog glasanja. Entitetsko glasanje ne bi predstavljalo problem da je ispoštovan Anex 7 i da su se ljudi vratili svojim kućama. Prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, u entitetu Republika Srpska od predratnih 45% pripadnika Bošnjačkog i Hrvatskog naroda, živi manje od 15%. Ti ljudi ne mogu učestvovati u entitetskom glasanju. Oni, naravno, neće učestvovati i na predstojećem Referendumu, 25.septembra, o Danu Republike Srpske.
S BiH bila je, između ostalog, optužena za rušenje Aprilskog paketa Ustavnih promjena 2006.godine, ali smo danas dobili potpunu satisfakciju da smo bili apsolutno u pravu. To su u međuvremenu potvrdili Evropski parlament, Vijeće Evrope, Evropska Komisija, Venecijanska Komisija, te Senat i Kongres SAD, u svojim rezolucijama, ekspertizama i izvještajima, izjasnili su da je zadržavanje entitetskog glasanja „ključni mehanizam obstrukcije funkcionisanja državnih institucija“.
S BiH je u aprilu 2006. objavila pravnu analizu aprilskog paketa. To je velika analiza koja je raskrinkala namjere svih faktora koji su željeli, i dan danas žele, razgradnju i dezintegraciju države Bosne i Hercegovine. Nažalost, poslije Pruda, Butmira i ovoljetošnjeg trgovanja u istočnosarajevskom restoranu „Barka“, nastavio se scenarij implementacije tajnog plana za gubitak državnosti Bosne i Hercegovine. Neki samoproglašeni nacionalni lideri kao odgovor politici Milorada Dodika i svesrpskih partija iz Republike Srpske, za sprovođenje pomenutog Referenduma, kao i izjava bivšeg premijera Republike Hrvatske, Zorana Milanovića, nude novi prijedlog da se BiH formira kao državna zajednica tri isključivo etnička teritorija i dva Distrikta. To je put za konačno uništenje državnosti naše domovine, Bosne i Hercegovine.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu kao svoj primarni zadatak, nastavlja politiku očuvanja države Bosne i Hercegovine i temeljnih principa slobode, ravnopravnosti, pravednosti svih njenih građana na cijelom, 100% bosanskohercegovačkom teritoriju. Borit ćemo se protiv stvaranja etničkih torova u koje nas vode etnonacionalne političke i vjerske grupacije.
Bosna i Hercegovina će biti građanska država zasnovana na principima liberalne i građanske provenijencije u kojoj će svaki njen stanovnik biti, na svakom dijelu teritorija BiH, ravnopravan sa svim drugim njenim stanovnicima.
Pozivamo sve pravdoljubive građane Bosne i Hercegovine da beskompromisno podrže politiku očuvanja države Bosne i Hercegovine i sigurnosti svake vrste svih stanovnika naše države, piše u saopćenju Stranke za BiH TK-a.