Kako bi se zaštitile buduće generacije, od suštinske je važnosti da postoji obrazovna politika i nastavni planovi i programi o opasnostima ideologije genocida. Imajući to u vidu Institut za istraživanje genocida Kanada {IGK} već više godina razvija aktivnost za izučavanje genocida u Srebrenici i BiH u kanadskim školama. Tako su učenici kanadskih škola u zadnje dvije školske godine imali mogučnost izučavanja genocida u Srebrenici i BiH.

IGK je upravo dobio informaciju od ministra za obrazovanje kanadske provincije Ontario poštovane Mitzie Hunter da je u nastavni plan i program za sljedeću školsku godinu za deveti i deseti razred odobreno ponovno izučavanje genocida u Srebrenici i BiH u sklopu nastavnog predmeta Kanadska i svijetska historija.

IGK još jednom ističe da sticanje znanja o genocidu predstavlja efikasan način preispitivanja osnovnih moralnih pitanja i strukturirano istraživanje ljudskog ponašanja. Razmišljanje o ovim događajima pomaže u razvoju svijesti o vrijednostima pluralizma i podstiče prihvatanje različitosti u pluralističkom društvu. To je jako važno, ne da bismo relativizovali događaj, ono što se desilo to se ne može promjeniti, nego da bismo prevenirali buduće eventualne genocide, da bismo razumjeli kako je uopšte u ljudskom društvu moguće da se desi Srebrenica i da bismo s tim znanjem umjeli da sprječimo buduće takve događaje.

Genocid u Srebrenici je neosporna društvena i pravna činjenica. Najeksplicitnije to potvrđuju pravomoćne presude međunarodnih sudova i Suda BiH. Žrtvama genocida u Srebrenici i BiH se veoma aktivno i perfidno nameće zamka kulture pomirenja u vidu „kulture zaborava“. Neophodan je obrnut društveni proces. Njegovanje „kulture sjećanja“ kao kulture istine. Samo kultura sjećanja, kao kultura objektivne historijske istine, naučena u školskim klupama jeste zapreka produciranju stereotipa o žrtvama genocida. Ako genocid u Srebrenici i BiH može bez problema biti zastupljen u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima kanadskih škola zašto i zbog čega nema tema o genocidu u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima u BiH? Da li je na djelu „skriveni nastavni plan“ pomoću kojeg se žrtvama genocida kriptoizira istina s ciljem zaborava, specifičnog oblika memoricida, kao jednog od preduslova novog genocida? Ko i zašto „zabranjuje“ da se u udžbenicima nađu podaci o pravosnažnim presudama internacionalnih sudova u Hagu, Sud za ljudska prava u Strazburu i Suda BiH? Internacionalni ekspertni tim IGK će se baviti ovim značajnim pitanjima i mobilisati istraživače, preživjele, žrtve, potomke žrtava i svjedoka genocida zajedno sa svim prijateljima istine i pravde u cilju formiranja kritične mase javnosti za promjenu odnosa bosanskohercegovačkog političkog establišmenta prema obrazovnoj politici i nastavnim planovima i programima o genocidu i drugim zločinima.

Obrazovanje i vaspitanje u procesu učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama holokausta i genocida, uključujući i genocid u Srebrenici, piše u saopćenju Instituta za istraživanje genocida, Kanada.

21. godisnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici (Ilustrator: Šukrija Meholjić)