“Danas je historija otrov za mlade generacije. Zbog toga, akademska zajednica ima veliku odgovornost u sve tri države i pozivam ih da urade ono što su uradile Njemačka i Francuska, a to je kreiranje zajedničke historije“, istakao je general Armije Republike Bosne i Hercegovine u penziji, Jovan Divjak, na javnom času “Srebrenica mapiranje genocida i postgenocidno društvo – Pogled iz 2016. Slučaj BiH“ koji se sinoć u kinu Meeting Point održao u kreativnoj produkciji FAMA Metodologija i Udruženje “Kultura sjećanja“ Galerija 11/07/95.

Javni čas održan je u okviru projekta “Škola znanja“, a osim Divjaka, učešće su uzeli i posljednji predsjednik predsjedništva SFRJ, Stjepan Mesić, profesorica sigurnosti na Univerzitetu u Sarajevu, dr. Edina Bećirević, novinar, diplomata i publicista, Zlatko Dizdarević, društveno-politička aktivistkinja, dr. Svjetlana Nedimović, dok je moderatorica javnog časa bila Ines Tanović.

U svom izlaganju prisutnoj publici koju su većinom činili mladi ljudi, Stjepan Mesić je naveo da sjećanja koja danas imamo nisu na bazi onoga što se desilo nego na bazi interpretacija. “Upravo vi mladi morate znati da se iste stvari mogu opet desiti ako ne shvatite zašto se i kako desio rat. Zbog toga je jako bitno reći šta se dogodilo i zašto se dogodilo. Na ovakvim skupovima možete saznati pravu istinu, a ne budete li postavljali prava pitanja, nećete moći doći do prave istine“, rekao je Mesić te se zahvalio organizatorima na pozivu.



Novinar, publicista i diplomata, Zlatko Dizdarević, naveo je da danas svi narodi na Balkanu imaju imaju potpuno različita stajališta o ratnim dešavanjima u devedesetim godinama prošlog stoljeća. “Istine su postale stvar interpretacija, a ne stvar činjenica. Žrtve smo planski i svjesno planirane manipulacije. Naše interpretacije su zakovane zavisno od sredina u kojima živimo. Živimo u različitim realnostima, ali to nije slučajno, to je zapravo jedan veliki projekat“, istakao je Dizdarević te dodao da je najveći poraz Bosne i Hercegovine podijeljeno društvo.

“Društveno-političko djelovanje mora početi sa sadašnjošću. Kada se suočimo sa sadašnjošću, moći ćemo se suočiti i sa prošlošću. Imamo iskustvo antifašizma u njegovom izvornom obliku, ali smo opet dementno društvo. Jedini način da se ne zamrznemo u 92. je da bijemo bitke u 2016.“, naglasila je Svjetlana Nedimović dok je profesorica Edina Bećirović dodala da je dijalog sa mladim ljudima najbolji način da se gradi budućnost. “Na genocid se ne gleda kao na sociološki problem što on u biti jeste. Genocid u Srebrenici je zapravo bio samo kulminacija genocida u Bosni i Hercegovini. Činjenica da se u Srbiji osporava genocid negativno utiče na nove generacije“, rekla je Bećirovićeva.

Projekat Škola znanja traga za transformacijom edukacije o ratu, genocidu i urbanom/građanskom/kulturnom otporu u univerzalni edukacijski model preko jedinstvene platforme za transfer znanja. Metodologijom koja detektuje “rane znakove upozorenja“ (early warning signs) koji iz “informacione buke“ (information noise) osposobljavaju pojedinca i osnažuju društvo sredstvima za prevenciju eskalacije budućih/potencijalnih konflikata preko tačke poslije koje nema povratka.