Svjetski mediji uoči presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću upozoravaju kako je rat u Bosni i Hercegovini bio tragičan, a da je cijeli svijet na njega gledao kao što sada gleda na rat u Siriji.
Svjetski mediji uoči presude Karadžiću: Jedan od najznačajnijih procesa za ratne zločine

BBC ističe kako je presuda između ostalog važna jer se Karadžić targetira kao odgovorna osoba koja je osmislila i koordinisala masakrom u Srebrenici 1995. godine.

"To je bio najveći masakr u Evropi od Drugog svjetskog rata. Hiljade muslimanskih nenaoružanih mladića i ljudi masakrirano je", navodi novinar BBC-a Ben Brown koji je imao priliku i upoznati Radovana Karadžića.

BBC dodaje da je Karadžić optužene i za etničko čišćenje upozoravajući između ostalog kako su ljudi u Sarajevu terorizirani. Navode da je pravni proces išao sporo ističući kako je Karadžić uhapšen 2008. godine u Beogradu kada je i otkriven njegov bizarni način sakrivanja. Podsjećamo, Karadžić se sve do 2008. godine sakrivao pod lažnim identitetom "doktora Dabića".

"Presuda Karadžiću dolazi 21 godinu nakon što je optužen za ratne zločine", navodi BBC.

Gurdian navodi kako je Kardžić sve vrijeme pokušavao prikazati sebe kao nekoga ko je želio spriječiti krvoproliće uprkos etničkom čišćenju, masovnim ubistvima, sistemskom silovanju i drugim oblicima terora.

Oni navode i izjavu Karadžićevog biografa Roberta Donia koji je predvidio kako će Karadžić prilikom izricanja presude biti teatralan što je bio njegov zaštitni znak tokom rata.

"Karadžić će vjerojatno interpretirati presudu da je kriv kao još jedan napad na srpski naroda, kao i na sebe", rekao je Donia.

Guardian smatra da je izricanje presude Karadžiću za ratne zločine najznačajniji događaj ove vrste nakon suđenja nacističkim liderima u Nürnbergu 1945. godine.

Guardian piše i da je uoči presude koja bi vjerovatno trebala izliječiti duboke i trajne etničke podjele u BiH predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvorio studentski dom nazvan po Radovanu Karadžiću zajedno sa Karadžićevom suprugom i kćerkom. Navode i da je Dodik optužio ICTY bavljenjem "selektivnom pravdom".

Dailymail piše kako mnogi bosanski Srbi vjeruju da njihov ratni čelnik Radovan Karadžić nije kriv za ratne zločine, a da će njegova moguća osuda od strane UN-ovog suda nanijeti veliku nepravdu svim Srbima.

Ovaj mediji podsjeća i da mladi ljudi u BiH uglavnom vjeruju kako presuda Radovanu Karadžiću neće imati poseban utjecaj na život u etnički podijeljenoj BiH koja se suočava sa visokim stepenom korupcije i ekonomskih poteškoća.

Život i zločini Radovana Karadžića (Guardian)

1945: Rođen je u selu Petnjica, Crna Gora, Jugoslavija. Preselio se u Sarajevo 1960. godine i upisao studij psihijatrije.

1990: Postaje lider Srpske demokratske stranke u Bosni nakon raspada Jugoslavije.

1991: Najavljeno otcjepljenje Republike Srpske. Karadžić upozorava bosanske čelnike da se BiH ne otcjepljuje od Jugoslavije.

1992: Bosna proglašava nezavisnost u martu. Rat s Karadžićevim separatističkim snagama izbija u aprilu. Počinje opsada Sarajeva.

1995: NATO interveniše u Bosni kako bi pomogao zaustavljanje rata nakon pokolja u Srebrenici i Sarajevu. U decembru je potpisan Daytonski mirovni sporazum. Karadžić je od ICTY-a optužen za genocid

1996: Karadžić je prisiljen odstupiti sa mjesta predsjednika Republike Srpske, ali i dalje provodi vlast iza scene.

1997: Počinje potjera za Karadžićem.

2008: Karadžić pronađen u Beogradu pod lažnim identitetom Dragana Dabića.

2009: Počinje suđenje za genocid i zločine protiv čovječnosti u Haagu

2014: Suđenje završava.