KAZNA: Nijedna kazna koja će se izreći u četvrtak 24.marta 2016. največem zločincu našeg vremena Karadžiću neće biti dovoljno visoka da zadovolji žrtve ovog monstruma i njegove genocidno- ideološke aktivnosti. (Šukrija Meholjić, 23.mart 2016.)

Žrtve rata, roditelji i porodice ubijene djece i bivši logoraši imaju velika očekivanja od Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKJT), uoči sutrašnje presude optuženiku za ratne zločine Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske.

Izricanju presude u Hagu prisustvovat će na desetine logoraša. Svi oni očekuju maksimalnu zatvorsku kaznu s vjerom kako će takva presuda biti presuda zloćudnoj politici koja je devedesetih godina dovela do masovnih zločina u BiH.

"Mi u Savezu organizovali smo odlazak na izricanje presude i obezbijedili prisustvo većeg broja naših članova. Na taj način želimo ukazati na bitnost te presude. Prije svega, očekujemo da on bude osuđen za sva zlodjela i patnje, naša su očekivanja maksimalna kazna. Ona ne može oslikati patnju ljudi, iznad svega očekujemo da u presudi bude dokazana i presuđena odgovornost za organizovanu, sistematsku namjeru izvršenje genocida u BiH, planiranog istrebljenja jednog naroda. Očekujemo u presudi da bude definisana i uloga susjednih država u planiranju izvršenja agresije na BiH i genocida", rekao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

Ideologija koja je formirala 657 logora
Presudu Karadžiću, optuženom za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, Mešković naziva historijskim događajem za BiH i rad Haškog tribunala.

Ideologija na čijem čelu je bio Karadžić, kako kaže, dovela je do formiranja 657 logora na teritoriji BiH.

"Njih nije moglo formirati 657 pojedinaca, morala je biti organizacija, plan za izvršenje zločina. U toliko logora bilo je oko 200.000 logoraša, ubijeno je oko 30.000 muškaraca, žena i djece, mnogi su se i rađali u logorima. Silovano je oko 25.000 muškaraca i žena. U pripremi za put na spisku je naš član kojem su dva sina ubijena u logoru Omarska. Kako taj čovjek može živjeti sa tim gubitkom, vjerovatno da takvom ocu možda će biti malo lakše presudom, možda će imati duševni mir, ali mu sinove niko ne može vratiti. Žrtve imaju velika očekivanja, sa strane unutrašnjeg mira bit će nam lakše. Karadžić je bio na čelu jednog sistema i bitno je dokazati tu političku odgovornost", naglasio je Mešković.



Presuda Karadžiću, kako smatra, mogla bi dovesti i do novih podjela među stanovnima BiH, budući da žrtve priželjkuju osuđujuću presudu dok Karadžićev lik i djelo, 20 godina nakon rata neki i dalje veličaju.

"Kada je u pitanju rad Haškog suda i djelovanje Suda BiH, do sada je za zločine u BiH izrečeno oko 2.700 godina zatvora i pet doživotnih robija za pripadnike Vojske Republike Srpske. Ako govorimo samo o zločnima nad logorašima, nisu dovoljne te kazne, ali bitnije u svemu tome, osjećam strah i nezadovoljstvo, najvjerovatnije će presuda Karadžiću proizvesti još veće podjele u BiH. Realno, 24. marta će biti tužan dan u BiH jer će biti najmanje dvije strane: jedna strana koja će očekivati, željeti da se on oslobodi, a druga strana žrtava, svi koji su osjetili ruku, olovku, djelovanje i glavu Karadžića gdje će biti prolivenih suza", rekao je Mešković.

Graditi povjerenje nakon presude
Presuda Karadžiću, kakva god ona bila, tvrdi Mešković, ipak treba ići u smjeru izgradnje povjerenja u BiH i izvlačenja poruke kako se zločini u budućnosti nikada ne bi ponovili.

"Govorim u ime žrtava, mi kroz tu presudu, kakva god da bude, nikada nećemo pozivati ni na kakvu mržnju, osvetu. Treba da tu presudu dočekamo 'hladne glave', da je analiziramo, da vidimo koliki je taj teret zločina, da je predstavimo omladini, da izvučemo pouku, da se ne zaboravi. Ne smijemo nikada dozvoliti da bude logora i zločina, da bilo ko vrši agresiju na BiH", zaključio je Mešković.

I u Udruženju roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva očekuju da presuda Karadžiću bude, kako kažu, pravedna i maksimalna moguća.

Predsjednik Udruženja Fikret Grabovica za AA je naglasio kako sudski proces Karadžiću nije pratio u potpunosti jer je optuženik sve vrijeme negirao sve optužbe i odgovornosti koje su mu stavljene na teret.

"Sudski proces sam vrlo malo pratio jer mi je to teško obzirom na njegovo ponašanje u sudnici, negiranje i ni trun kajanja za sve za šta je odgovoran. Nakon toliko godina, došlo je vrijeme da mu se izrekne presuda, očekujem da ona bude pravedna, maksimalna kazna, kazna doživotnog zatvora. Očekujem da sadržaj presude i karakter bude odgovarajući jer je jedan od najodgovornijih za sve što se dešavalo '90-ih godina u BiH. On je zapravo jedan od najodgovornijih za desetine hiljada ubijenih civila u BiH, odgovoran za 1.600 ubijene djece Sarajeva i sve je to bio dio plana koji je on trebao realizovati. Sve drugo što bi se desilo, bilo bi pogubno za pravdu i poniženje za žrtve, i tragično za budućnosti BiH", rekao je Grabovica.

Planirano ubijanje djece
Podsjetio je kako su djeca Sarajeva tokom agresije na BiH svakodnevno stradala, najčešće za vrijeme igre, druženja ili na školskom častu. Njihova ubijanja, kako je naglasio, bila su planirana i organizovana, a sve u okviru zločinačke politike koja nije štedjela ni djecu.



"Može se sa sigurnošću reći da su djeca ubijana planirano i s namjerom. To potvrđuje podatak da je u Sarajevu svako deseto dijete ubijeno iz snajpera. Znamo da kad neko ubija iz snajpera, da tačno zna u koga ispaljuje taj smrtonosni hitac. Nema dileme da su zločini činjeni planirano, da je to bio dio suludog plana. U Sarajevu imamo na 32 lokacije postavljene spomen-ploče gdje su počinjeni najteži zločini. Jedan značajan je dio djece hrvatske i srpske nacionalnosti ubijen, od čega je 11 posto 'ostalih' koji se nisu izjašnjavali po nacionalnoj pripadnosti. Ima roditelja kojima je ubijeno i po dvoje djece, neki su ostali bez potomaka. Nikada još nisam primijetio da kod tih roditelja postoji mržnja, želja za osvetom. Činimo sve da očuvamo sjećanje na ubijenu djecu i damo doprinos da se to nikada više ne ponovi i ne dogodi. I jedno dijete ubijeno je tragično", rekao je Grabovica za AA.

Podsjetio je kako je Karadžić u oktobru 1991. godine rečenicom da se "muslimanski narod ne može odbraniti i da postoji opasnost da će nestati", jasno dao do znanja da gaji zločinačku politiku od koje do danas nije odustao.

"Karadžić nije počinio samo zločine prema drugim narodima. Ja mislim da je počinio i prema svom narodu, ništa dobrog im nije donio, a posljedice još uvijek vidimo. Pitanje je kada će mladi u ovoj zemlji doći u situaciju da za sebe grade bolju budućnost. Karadžić treba da ode u historiju kao jedan od najvećih zločinaca savremene historije, a ne, kako neki žele da promovišu, kao nacionalnog heroja i slično", zaključuje Grabovica.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida rekao je za AA kako žrtve očekuju da Karadžić bude osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu.

"Očekujemo da bude za genocid u Srebrenici, za genocid u ostalih sedam općina za koje se tereti kada je u pitanju genocid. Sve ispod toga bi bilo poniženje žrtava, nadamo se da će doći do toga. Nadamo se da će to biti jedan korak ka pravdi, ka budućnosti, korak ka onom čemu žrtve streme od kako je Karadžić uhapšen 2008. godine", rekao je Tahirović.

Presuda Karadžiću značit će svojevrsnu satisfakciju za žrtve jer je optuženik kroz svoje "djelovanje" najavljivao ostvarivanje zločina koji su vodili do genocida.

Do potpune satisfakcije žrtava, kako ističe, ipak je teško doći jer do njih treba napraviti "još dosta koraka".

"Silovanja, masakri, logori, sve su to traume koje su prošle žrtve u BiH i ova presuda će biti dio satisfakcije. Za nas je ovo jedna od najznačajnijih presuda koje će Haški tribunal donijeti, želimo prisustvovati tom činu", rekao je Tahirović, dodajući kako će veliki dio članova Udruženja biti prisutno na izricanju presude u Hagu.