Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH i apelant u Evropskom sudu za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci” Jakob Finci upozorio je danas da, osim reformi koje treba da završi, za BiH nema ulaska u EU bez implementacije odluke "Sejdić i Finci", ali i naglasio da to nije jedini problem s kojim se suočava ova država.

“Ako postanemo kandidati naredne ili 2017. godine, treba nam najmanje deset godina pregovora da bismo i ušli u EU. Prema tome, implementacija odluke "Sejdić i Finci" će biti odgođena za gotovo sav taj period”, kazao je novinarima u Sarajevu.

Finci smatra da je to neugodno, ne samo za manjine koje su time ugrožene, nego i za „pripadnike konstitutivnih naroda koji žive na pogrešnom dijelu teritorije“.

“Ne zaboravimo da se, osim manjina, ne mogu kandidovati ni Srbi koji žive u FBiH kao ni Bošnjaci i Hrvati koji žive u Republici Srpskoj. Čini se da će biti neugodno da BiH bude jedina država u Evropi koja će, recimo ako ne bude odluka provedena do izbora 2018., već treći put zaredom imati izbore za koje će posmatrači reći da su bili fer i pošteni, a na kojima značajan broj građana uopšte nema pravo da učestvuje, da se kandiduje. Ima samo pravo da glasa”, kazao je.

Ipak, Finci je to okarakterisao kao jedan, ali ne i jedini problem s kojim se BiH suočava.

“I kad se implementira odluka "Sejdić - Finci" neće nestati korupcije, neće biti više penzije, manja nezaposlenost nego što je danas. Prema tome, to je jedan od problema s kojima se BiH suočava, jedan od problema koji je stvoren kroz Dejtonski mirovni sporazum, kroz Ustav koji uporno nećemo da promijenimo mada su nam i svijet i Evropa, a i sami znamo, više puta rekli da je taj ustav u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i time BiH dovodi u situaciju da je jedna od država koja krši osnovna ljudska prava u koje se inače zaklinjemo”, naglasio je Finci.

Sejdić i Finci protiv BiH je sudski predmet koji je vođen u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija. Njih kao pripadnike nacionalnih manjina nije bilo moguće birati u Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH.

Prema odluci tog suda, BiH treba promijeniti Ustav i izborno zakonodavstvo da bi se pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno osobama koje ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda omogućilo da se nadmeću za položaj člana Predsjedništva BiH i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.