Dilvad Felić Dado: Ovo jeste festival kojeg sam ja stvorio. Međutim, on nije moj festival. To je festival svih onih koji su se pojavili na njemu ili koji su na bilo koji drugi način, kao autori, sponzori, tehničko i drugo osoblje, dali doprinos u njegovoj organiizaciji pa čak i festival onih koji su, kao posjetioci Bihaća ili gledaoci i slušaoci širom svijeta, uživali u njegovim pjesmama. Ovo je i festival svih onih koji su ga putem pisanih i elektronskih medija promovisali. Jednostavno, ovo je festival svih dobrih ljudi.

-Muzika je nešto što čovjek može teško definisati, kaže Dilvad Felić Dado, organizator bihaćkog festivala koji se ove godine, 29. i 30. jula održava po dvadesetiprvi put zaredom. Ona je prosto jedna pozitivna duhovna zaraza koja čovjeka vodi kroz život i tjera ga da savladava, ponekad, i nepremostive prepreke. Ovoliko godina jednog festivala u kontinuitetu jeste pobjeda svih nas koji smo učestvovali u njegovoj organizaciji, pobjeda pjevača i autora koji su svojim radom održali manifestaciju na kojoj dostojno mogu predstaviti sebe i svoje stvaralaštvo. Festival je jedan očiti primjer kako obični ljudi, bez značajnije pomoći Općine, Kantona i uopšte bez pomoći svoje države mogu napraviti nešto vrijedno. Prave vrijednosti, uprkos poturanjima nogu, ostaju i opstaju. A šta smo i kako radili vidilo je je do sada više desetina hiljada građana koji su svake godine dolazili i dolaze u Bihać da prate festival, ali i mnogi drugi širom svijeta koji putem elektronskih medija uživaju u ljepoti bosanskohercegovačke pjesme.
I ovogdišnja muzčka fešta na obalama Une trajat će dvije večeri. Prva noć je rezervisana za „Sevdah fest“ na kojem se ponovo oživljavaju naše tradicionalne pjesme sevdalinke, a druga za „Festval narodne muzike“ na kojem se predstavljaju nove pjesme.

-Ne razmišljam danas puno o tome kako je počela sva ova priča oko organizovanja festivala, kaže Dilvad Felić Dado. Kad se okrenem iza sebe čini mi se kao da je to sve jučer počelo. Mnogo je iza mene uloženog truda, neprospavnih noći, rada, znoja, teških ali i radosnih trenutaka. Priča je to koja ni u jedan roman nebi stala. Danas mogu reći da je vrijedilo svo odricanje koje sam činio jer sam postigao njegov osnovni cilj a to je da sa dasaka bihaćkog festivala ljudi uvijek čuju jednu poruku, poruku ljubavi. Razlog okupljanja na ovom festivalu jeste muzika ali i širenje starih i sklapanje novih prijateljstava-najvećih bogatstava koje Bosna i Hercgvina ima. Pjevači kao ambasadori dobre volje otvarju svoja srca i duše te pjesmom tjeraju brige i ljudima na usne vraćaju osmjeh.

Odnos pjevača i autora ka festivalu?
-Nisam nikada molio bilo koga da učestvuje na festivalu. Istina, suočavao sam se sa drugom vrstom problema a oni su se odnosili na to da tokom jedne večeri ne mogu ubaciti 100 pjevača već njih dvadesetak. Nastojao sam da svakom dam priliku te sam jedne godine uvrštavao jedne a narednih godina druge. Ni od koga nije bilo pritisaka da po svaku cijenu nastupi. Plod je to toga što su i pjevači ovaj festival prihvatili kao nešto svoje te su nastojali da i oni daju neki svoj doprinos u njegovom organizovanju. Ovo jeste festival kojeg sam ja stvorio. Međutim, on nije moj festival. To je festival svih onih koji su se pojavili na njemu ili koji su na bilo koji drugi način, kao autori, sponzori, tehničko i drugo osoblje, dali doprinos u njegovoj organiizaciji pa čak i festival onih koji su, kao posjetioci Bihaća ili gledaoci i slušaoci širom svijeta, uživali u njegovim pjesmama. Ovo je i festival svih onih koji su ga putem pisanih i elektronskih medija promovisali. Jednostavno. Ovo je festival svih dobrih ljudi.

Možeš li izdvojiti neke pjevače ili pjesme koje su, na neki način, postale muzičke „lične karte“ festivala?
-Puno je „ličnih karti“ koje je izbacio bihaćki festival. Mnogo je pjesama i pjevača koji su

I ove godine na „Sevdah festu“ bit će novih kompozicija nastalih na pravim vrijednstima naše tradicionalne muzike. Jedna od njih je „Nekad majka Muju klela“ koju je na tekst potpisnika ovih redova napisao Ezher Helja, a izvest će je Mesud Kreštalica. Ona na najbolji način odslikava majčinu brigu za sinom.

na njemu napravili značajnije iskorake. Uporedo sa provjerenim i kvalitetnim imenima vodili smo računa da damo šansu i mlađima koji su kvalitetom svog rada nagovještavali značajnije estradne iskorake. Sve ove godine iza prezentovali smo provjerene vrijednosti onih koji su pjesmom imali šta reći. Sejo Kalač je nakon pjesme „Bišćanka“ preko noći postao mega zvijezda. Velike iskorake na festivalu napravili su i Selma Bajrami, Zehra Bajraktarević, Toše Proeski koji je kasnije postao jedna od najvećih zvijezda Balkana, Toni Cetinski, Neno Murić i mnogi drugi koji su na festivalu pokazali svoje prave vrijednosti. Ono što uistinu vrijedi ostat će i opstati. Vrijedno je ono što narod prihvati.Takva je naša tradicionalna pjesma sevdalinka koja traje stotinama godina. Trebamo je i dalje njegovati i čuvati od zaborava. U ovoj novoj generaciji mi slušamo impuls naroda. On najbolje zna ko je uistinu dobar pjevač a ko nije.

„Sevdah fest“ je vrlo uspješna misija?
-Naravno. Sevdalinka je najljepša dama.Treba je paziti i maziti. To je pjesma koju što je više volite to više shvatate da o njoj ništa ne znate. O njenim, ne samo muzičkim, već i historijskim vrijednostima koje, uistinu, treba poštovati. Trebamo promovisati takve pjesme ali i pisati nove koje se nadahnjuju sevdahom. Takvih, novih, kompozicija na bihaćkom festivalu bivalo je i bit će. Mnogi jednu od mojih autiorskih pjesama „Krajina mi zlatom obasjana“ već smatrtaju našom tradicionalnom pjesmom sevdalinkom. Slično se dešava i sa pjesmom „Đanum Fato“ koju je izveo Esad Kovačević. To su pjesme inspirisane i nadahnute ljepotama Bosne jer ništa i ne postoji što je od Bosne ljepše, njenih krajeva, njenih naroda. Sevdalinka je priča o suživotu na ovim prostorima i najbolji odgovor koji može zatvoriti usta onima koji atakuju na prave bosanskohercergovačke vrijednosti. Što više pjevamo o Bosni sve nam manje vremena ostaje za priče koje remete suživot njenih naroda. I ove godine na „Sevdah festu“ bit će novih kompozicija nastalih na pravim vrijednstima naše tradicionalne muzike. Jedna od njih je „Nekad majka Muju klela“ koju je na tekst potpisnika ovih redova napisao Ezher Helja, a izvest će je Mesud Kreštalica. Ona na najbolji način odslikava majčinu brigu za sinom. Naime, u narodnoj pjesmi „Mujo kuje konja po mjesecu“ majka se brine što on luta „i noću i danju“ plašeći se da mu šta ne bude dok se u ovoj pjesmi ona brine zašto njen sin ne izlazi iz kuće, da ga šta ne boli...Zašto se Mujo zatvorio u sebe te zašto više „konja ne potkiva“ saznat će, vrlo brzo, oni koji budu prve večeri pratili festival u Bihaću.

Inače, Dilvada Felića Dadu, za sve ono što je do sada radio na afirmaciji tradicinalne pjesme sevdalinke i uopšte narodne muzike, promcji Bihaća i cijele Bosne i Hercegovne počela su stizati i priznanja. Na prošlogodišnjem festivalu dodijljena mu je Plaketa općine Bihać za životno djelo te „Zlatna Plaketa“ Udruženja građana kulture i kuće sevdaha „za očuvanje tradicionalne narodne pjesme sevdalinke“.