Načelnica Čekić i poslanica Jasavić u New Yorku među Bošnjakinjama

Odbor za očuvanje sjećanja na žrtve genocida u plavsko-gusinjskom kraju sa sjedištem u New Yorku, u srijedu, 16.juna t.g. u Bošnjačkom islamskom centru na Richmond Hillu priredio je radnu večeru na kojoj su prisustvovali Azra Jasavić, poslanica Pozitivne u Skupštini Crne Gore i žrtve crnogorske genocidne policijske akcije „Lim“ (1994.) bivši predsjednik SDA Bihor Hakija Muratović i Ibrahim Čikić, autor dokumentovane knjige „Gdje sunce ne grije“, dok se kasnije sastanku priključila Anela Čekić, načelnica Općine Gusinje.

Na višesatnom sastanku iako je bilo određenih neslaganja po nekim stavovima, ipak otvorene su brojne teme koje su vezane za bošnjačku emigraciju iz južnog Sandžaka i Crne Gore koji žive u New Yorku i drugim državama svijeta. Svi prisutni u obraćanjima su iskazali brigu za sudbinu našeg naroda u Crnoj Gori, te naglasili da je Bošnjacima potreban ravnopravan status.

Poslanica Azra Jasavić u svom obraćanju je istakla da više ima Bošnjaka u emigraciji nego u Crnoj Gori, te kada bi im se omogućilo da na izborima glasaju u DKP-ima bili bi faktor a ne jezičak na vagi kako je kome potrebno.

Jasavić je posebno naglasila da „od momenta kada je SDA u Crnoj Gori 1994. godine bačena na koljena, Bošnjak se nikada više nije uspravio“, te je u više navrata podvlačila da je Bošnjak Bošnjaku najpreči. S obzirom da su Bošnjaci bez koncepcije razdijeljeni po partijama u CG, kako kaže Jasavić, pa je sugerirala da se javno pitaju Bošnjaci koji su poslanici u Skupštini CG šta su stranački a šta bošnjački interesi u CG, te posebno šta su uradili za svoj bošnjački narod.



- „Došli smo da vidimo kako živite u ovoj demokratskoj zemlji“, rekao je Hakija Muratović, jedan od čelnika SDA koji je 1994.godine bio uhapšen u crnogorskoj genocidnoj policijskoj akciji „Lim“. „Nismo samo mi hapšeni u jednom i drugom dijelu Sandžaka, nego je uhapšen cijeli naš narod“ – rekao je on.

On se u nastavku osvrnuo da su ciljevi SDA bili uzdizanje bošnjačkog nacionalnog bića, „zato naša sveta dužnost je briti se“, istakao je Muratović.

Muratović je sada član Bošnjačke stranke u Crnoj Gori, čijim čelnicima su prisutni uputili niz zamjerki i neslaganja da vode više o ličnim nego o nacionalnim interesima. U više navrata je spominjana uloga predsjednika BS koji je prije nekoliko godina u New Yorku propagirao projekat izgradnje tzv. Crnogorske kuće i to u momentu kada je bošnjačka zajednica u ovom gradu ušla u višemilionski projekat kupovine crkve, renoviranja i adaptacije u Bošnjački islamski centar, što su doživjeli kao atak na sve Bošnjake, posebno na potomke žrtava genocida iz plavsko-gusinjskog kraja.

Ibrahim Čikić sa svojom knjigom „Gdje sunce ne grije“ objelodanio je samo djelić tortura i zlostavljanja stradanja u crnogorskim kazamatima i fočanskoom logoru, sa kojom je postao simbolom stradanja crnogorske genocidne policijske akcije „Lim“ (1994.), istakao je da ratni zločin genocida ne zastarjeva i da će kad tad premijer Crne Gore Milo Đukanović odgovarati za zločine koji su počinjeni do strane njegovog fašističkog režima. Čikić je pozvao žrtvu crnogorske genocidne policijske akcije „Lim“ Hakiju Muratovića da napiše knjigu o stradanju u crnogorskim kazamatima.

Načelnica Općine Gusinje Anela Čekić u kratkom obraćanju je između ostaloga je naglasila: „Treba da se s pominje prošlost, ali treba da se okrenemo budućnosti“.

Od načelnice su tražili da se angažira o dodjeli mjesta na kojem će se izgraditi Momorijalno obilježje za žrtve genocida u Plavu i Gusinju 1912-13. i 1919., ali da se ne dogodi kao sa obećanjima plavskog načelnika.

Još da napomenemo da će se uz ovaj Ramazan u Bošnjačkom islamskom centru na Richmond Hillu po prvi puta priređivati iftari i klanjati Teravih namaz koji će predvoditi hafiz Hako Omeragić. Predviđeno je povodom 20.godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici uoči 17. noći Lejletur Bedr, potomci žrtava genocida u Plavu i Gusinju i koordinatori izgradnje Šehidske džamije prirediti će iftar, dok će tu isto večer biti priređena Izložba slika proboj putem "Marš smrti - Marš spasa" od Srebrenice pod srpsko-crnogorskom fašističkom genocidnom okupacijom do slobodne Tuzle. Preciznije i više detalja objavit ćemo u narednom periodu.
Uz pomenuti Bošnjački centar Bošnjaci će teraviju klanjati još u Alipašinoj džamiji, Bosansko-hercegovačkom islamskom centru i Bošnjačkom islamskom kulturnom centru u Astoriji, Islamskom centru u Bronxu i džematu u Brooklynu.