Istražujući genocid Institut za istraživanje genocida, Kanada (IGK) kao samostalna naučno istraživačka ustanova Kanade, istovremeno diže glas protiv genocida i upućuje poruku koja će utjecati i djelovati na svijest svijetskih lidera, kako bismo spasili savremeno čovječanstvo i civilizaciju, očuvali najviše ljudske vrijednosti, ljudske slobode, ljudska prava i živote malih, slabih i nemoćnih grupa, ljudskih zajednica i naroda. Sadašnje i buduće generacije iz svih dosadašnjih zločina genocida moraju konačno, u interesu budućnosti svijeta i civilizacije, izvući historijsku pouku o potrebi jačanja, razvijanja i ujedinjavanja svih ljudskih snaga, bez obzira na nacionalnu, etničku, rasnu, vjersku, ideološku ili političku pripadnost i opredijeljenost, u strategiji sprečavanja i kažnjavanja zločina genocida. Samo naučnoistraživačka saznanja mogu biti trajna osnova razvijanja naših sposobnosti u pravovremenom otkrivanju, identifikovanju, sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u čemu istraživači genocida imaju historijsku ulogu i odgovornost. Obaveza je istraživača da govore u ime žrtava, podsjećaju na njihove patnje i suze i potiskuju strah od zaborava. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu. Formiranjem IGK se nastoji utjecati na svijest ljudi i njihovih kolektiviteta u Kanadi, Sjevernoj Americi i šire o shvatanju potrebe udruživanja svih ljudskih snaga u borbi protiv genocida ma gdje i u koje vrijeme se oni događali. Ukupnom djelatnošću IGK dolazi do naučne istine, koju blagovremeno i adekvatno predstavlja javnosti, čime opominje na brojne razmjere genocida što je jedan od mogućih adekvatnih oblika preventivne strateške djelatnosti. Živimo u vremenu u kojem je izrazita beskrupulozna borba za moć i utjecaj jačih nad slabijim, pri čemu u ovom vremenu dominiraju velike priče o ljudskim slobodama i ljudskim pravima, kojih je sve manje, a hedonizam za koji je potreban novac stječe se i u sferi nauke putem kvaziistraživačkih aktivnosti, odnosno kvaziistraživanja, manipulacijama, lažima i obmanama javnosti, pri čemu se bezočno vrijeđa pijetet žrtava. Od formiranja IGK putem naučnih istraživanja dolazi do naučno istinitih saznanja koja prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid.

Od formiranja IGK putem naučnih istraživanja dolazi do naučno istinitih saznanja koja prezentira naučnoj i drugim javnostima, kako bi, pored ostalog, bitno reducirao prostor brojnim lažima, falsifikatima i falsifikatorima historije, te utjecao na svijest, ponašanje, iskaze i djelanje pojedinaca, pojedinih društvenih subjekata i društvenih grupa koje negiraju, odnosno poriču genocid. Ta opravdanost se najbolje vidi iz nekoliko najvažnijih uspjeha od kojih posebno ističemo:

1.Pozivanje UN i drugih međunarodnih organizacija da ispitaju odgovornost kanadskog generala Lewisa MacKenzia za vrijeme njegove misije u BiH.

2.Genocid u BiH se izučava u nekim školama u Kanadi.

3.Poslije pet godina intezivnog lobiranja Kanadski parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju o genocidu u BiH.

4.Pušten u parlamentarnu proceduru Zakon o genocidu u BiH – Bill -C – 533, {Kanada će biti jedina zemlja u svijetu koja će prava žrtava genocida u BiH, a koji žive u Kanadi, regulisati sopstvenim državnim zakonom}.

5.Pokrenut multidimenzionalni naučno istračivački projekat borba protiv negatora genocida.

6.Poziv Darku Trifunoviću negatoru genocida u BiH da učestvuje na Evropskom kongresu policije je povučen i njegovo učešće je otkazano.

7.Srđi Trifkoviću negatoru genocida u BiH i propagatoru antimulimanske kampanje, zabranjen ulaz u Kanadu.

8.Podržana inicijativa za osnivanje Klub Prijatelja BiH u Kanadskom Parlamentu.

9.Organizovana stalna postavka o genocidu u BiH u Kanadskom muzeju za ljudska prava.

10.Genocid u Sarajevu prezentiran Kanađanima i Kanadskim univerzitetima.

11.Podržan projekat spomen obilježje žrtvama Genocida u Srebrenici u kanadskom gradu Windsoru.

12.Otkazano predavanje Michaela Parentia, negatora genocida.

13.Kanadska vlada je podržala obilježavanje Dana bijelih traka u Kanadi.

14.Kanadska vlada izrazila žaljenje i izvinjenje za nabavku vojnih meta za obuku pod diskriminirajučim imenom Bosanski čovjek.

IGK je bio inicijator mnogih važnih dokumenata. IGK je do sada ostvario saradnju sa brojnim značajnim ustanovama i institucijama u cijelom svijetu koje se bave istraživanjem holokausta i genocida. Posebno ističemo saradnji sa:The World without Genocide, The Coalition Against Genocide, United to end Genocide, World Genocide Watch, the International Association of genocide Scholars, Muzejom memorijala holokausta Sjedinjenih Američkih Država, Kandskim muzejom za ljudska prava, Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bosansko američkim savjetodavnim vijećem, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Univerziteta u Sarajevu, KBZ Preporod Sarajevo, Savez logoraša BiH, Udruženje žena žrtava rata, Udruženje logoraša Prijedor 92, Udruženje Majke Srebrenice, Udruženje za ugrožene narode, Ogranak za BiH, Institut za genocid i edukaciju iz SAD, i mnogim drugim. Od pojedinaca posebno istićem saradnju sa svijetskim autoritetima u oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda: Francis Anthony Boyle, David Pettigrew, Marko Attila Hoare, Tilman Zülch, Florence Hartmann, Ron Haviv, John L Esposito i drugi.

Dosadašnja iskustva i saznanja IGK u oblasti istraživanja genocida predstavljaju osnovu za profiliranje i usmjeravanje istraživačkih i obrazovnih projekata u bližoj i daljnjoj budućnosti i naučnoj aktivnosti. Posebnu pažnju IGK će posvetiti:

1.Obrazovanju, usavršavanju i razvoju mladih istraživača u oblasti istraživanja genocida. U našem Internacionalnom ekspertnom timu koji broji više od 200 najeminentnijih boraca za ljudska prava i slobode u svijetu imamo više od 20 mladih intelektualaca, spremnih da se posvete istraživanju zločina genocida.

2.Otvaranju muzeja genocida u največim bošnjačkim zajednicama u Sjevernoj Americi.

3.Štampanje brošure za polaznike škola bosanskog jezika u Sjevernoj Americi i ostaloj dijaspori na temu genocid u BiH.