Aktivnosti Gazi Husrev-begovog vakufa - novi ćilimi Gazi Husrev-begove džamije i koncept Muzeja “Gazi Husrev-beg” predstavljeni su danas. Na prezentaciji u Gazi Husrev-begovoj bibiloteci predstavljen je izgled novog jednodijelnog ćilima koji bi, kako je rečeno, trebao biti postavljen u Gazi Husrev-begovu džamiju do sljedećeg ramazana.

Mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa Mustafa Vatrenjak je rekao da je ovo, nakon rekonstrukcije, historijski momenat za tu džamiju.

- Postojeći ćilimi su oštećeni i zastarjeli, pa ih je potrebno promijeniti. Ćilimi su uvijek bili statusni simboli bosanske kuće i njen dekorativni element, ali dolaskom Gazi Husrev-bega oni su i nezaobilazni element opremanja i ukrašavanja naših džamija. Došlo je vrijeme da se ćilimi u Gazi Husrev-begovoj džamiji zamijene - kazao je Vatrenjak, ističući da odluka o tome nije donesena preko noći, već se na njenoj provedbi radi već dugo.

Autor idejnog projekta novog ćilima je arhitekta Husein Dropić, koji je sa svojim timom iz ateljea "Ambijent" izradio likovni motiv budućeg tepiha u Gazi Husrev-begovoj džamiji.

- U izradi projekta korišteni su motivi iz tradicije bosanskih ćilima i starog bosanskog veza. Na ćilimu je oslikan list koji predstavlja kratkoću ljudskoga života - kazao je Dropić.

Do sljedećeg ramazana trebao bi biti postavljen novi ćilim veličine oko 400 kvadratnih metara, a finansijske troškove snosit će Gazi Husrev-begov vakuf.

Nakon restauratorskih i konzervatorskih radova u Gazi Husrev-begovoj džamiji koji su uslijedili poslije agresije na BiH, te kaligrafskog ispisivanja enterijera, Gazi Husrev-begov vakuf je prije dvije godine pokrenuo i veoma ozbiljne aktivnosti oko koncepta Muzeja “Gazi Husrev-beg”.

Ako se uzme u obzir da su se ćilimi u sarajevskoj Begovoj džamiji jednim sistemskim rješenjem posljednji put mijenjali u vrijeme Austro-Ugarske, onda je jasno da je projekt zahvaljujući kojem će ovaj vjerski objekt dobiti nove ćilime po mnogo čemu povijesni za funkcioniranje Gazi Husrev-begovog vakufa.

Kako je rečeno danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jedan od njih je 1965. poklon Habiba Burgibe, ondašnjeg predsjednika Tunisa, jedan je tri godine kasnije darovao predsjednik Egipta Gamal Abdel Naser, a jedan od najskupocjenijih potječe od bivšeg iranskog suverena šaha Reze Pahlavija.

- No, tu su i drugi vrijedni ručno rađeni ćilimi, pokloni naših džematlija, koje smo mi, kao Gazi Husrev-begov vakuf, dužni čuvati, voditi brigu o njima. Stoga će u Morića-hanu biti odvojena jedna prostorija za stalnu postavku nekih od tih prostirki, dio će biti izložen u Kuršumliji, u muzeju Gazi Husrev-bega, a dio ćemo prebaciti na sofe i u mekteb - ističe Vatrenjak.

Svaki, pa i ovaj veliki projekt, nosi i brojne dileme kazala je historičarka umjetnosti prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić.

- Jedna od njih je kako pomiriti prošlost i zahtjeve vremena u kojem živimo, vezane prije svega za održavanje ćilima - kazala je Abadžić-Hodžić.

Gazi Husrev-begov vakuf je, nakon restauratorskih i konzervatorskih radova u Gazi Husrev-begovoj džamiji, a koji su uslijedili poslije agresije na BiH, te kaligrafskog ispisivanja enterijera, pokrenuo i veoma ozbiljne aktivnosti oko koncepta Muzeja Gazi Husrev-bega.