25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. Na pomenutom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrđene su njene historijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji. Bosna i Hercegovina je odlukom na ovom zasjedanju, definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava.

Dan državnosti BiH u tri ilustracije Šukrije Meholjića Suverinitet Dan državnosti Čežnja

Veličina i historijska vrijednost ZAVNOBiH-a ogleda se u tome što je umjesto mržnje ponudio - bratstvo, umjesto razdora - jedinstvo, umjesto podvojenosti - ravnopravnost, umjesto sluganstva tuđinu samostalnost-nezavisnost-suverenost, u vlastitoj državnoj, političkoj, ekonomskoj i kulturnoj zajednici. ZAVNOBIH je forsirao i naglašavao jedinstvenu bosanskohercegovačku državu u kojoj susret sa državom čini radost u kojoj susret sa drugim i drugačijim opet čini radost. Svima onima koji bojkotuju ovaj historijski datum, svima onima koji za državu Bosnu i Hercegovinu govore da je vještačka tvorevina koja nema budućnost, svima onima koji negiraju antifašistički program oličen u borbi protiv agresija i genocida, svima onima koji guše osnovna ljudska prava i slobode, svima onima koji uzalud hoće Bosnu i Hercegovinu samo po svome cilju, svim zarobljenicima prošlosti izbrisanih historija poručujemo:

Država Bosna i Hercegovina je historijski entitet koji ima svoj vlastiti identitet i vlastitu historiju. Naziv bosanski nije termin koji određuje nacionalnu, regionalnu ili teritorijalnu pripadnost. To je naziv za historijski i civilizacijski proces, nešto što kroz sve historijske promjene i političke suprotnosti traje jedan cijeli milenij, do jednakog stepena prakticiranog u svakodnevnom životu sa jednakom živošću u svakom.

Zato je Bosnu i Hercegovinu nemoguće poharati tako da bi ostala poharana i uništena, ona će se uvijek vratiti na svoj nivo, na nivo Ideje Bosne i Bosanskog duha. Poraz te Ideje i tog Duha je poraz Bosne i Hercegovine, a ne propast Evrope. Kada su u pitanju zločini prema toj Ideji i tom Duhu svaki kompromis je sramna izdaja pravde i istine. Pomirenje nam treba radi povratka nade čovjeku i civilizaciji kroz vračanje Ideje Bosne i Bosanskog duha svome bosanskohercegovačkom izvoru, ali uz neopoziv uvjet da ratni zločinci budu gonjeni i kažnjeni, žrtva obeštečena. Bez toga nema niti može biti ni mira ni pomirenja, ni istine, ni pravde, ni historijskog vračanja Ideje Bosne i Bosanskog duha svome izvoru.

Svim istinskim baštinicima Ideje Bosne i bosanskog duha, svim onima koji rade da dobra zemlja Bosna i Hercegovina uvijek ostaje dobra čestitamo 25. novembar Dan državnosti, uz dužnu počast svima onima koji su svoje živote utkali u državu Bosnu i Hercegovinu, njen suverenitet, politički subjektivitet i teritorijalni integritet, piše u čestitci Instituta za istraživanje genocida, Kanada.