Bajram namaz

U Minhenu, glavnom gradu Bavarske, u kome živi više od 100 hiljada muslimana, a među njima oko 3 hiljade Bošnjaka, ovogodišnji kurban bajram je obilježen na veoma dostojanstven način. Bošnjaci koji su vjerski organizirani u džematu Sabur, prvom bošnjačkom džematu u Minhenu, su već u sabah namazu popunili sva mjesta u svome Centru. Za one koji su kasnili i koji su htjeli doći samo na bajram namaz mjesto je čekalo u dvorištu našeg Islamskog centra. Velikom odzivu na bajram namaz doprinijela je činjenica da je prvi dan kurban bajrama bio u subotu, kada su večina slobodni od radnih obaveza. U dersu prije bajram namaza pročitana je hutba vrhovnog poglavara IZ BiH reisul-uleme Kavazovića, i skrenuta pozornost na aktualnosti u islamskom svijetu i u BiH.

Kurbani
Za one koji nisu mogli otići u svoja rodna mjesta da prinesu žrtvu kurbana, ili pak nisu uplatili kurban preko preko Institucija koje su ukupljale u te svrhe, u Minhenu su imali mogućnost da lično prinesu žrtvu kurbana. Mišljenja sam da ova informacija zaslužuje da se o njoj spomene koja riječ. Poznato je da su zakoni oko zaštite životinjskog svijeta svijeta i posebna načina klanja životinja vrlo precizni i humani u evropskim zemljama i prekršaji tih zakona povlače stroge konsekvence za počinioce. I neka je tako. Jer nas plemeniti Islam uči da trebamo kao muslimani u svemu iskazivati dobročinstvo. Več nekoliko godpina dio članova naše Islamske zajednice odlučio se da se lično pobrinu oko svojih kurbana, držeći da je to po propisima ispravnije i da je sevap veći od situacija kada samo izvrše uplate preko Ustanova, da li Islamskih zajendica ili Humanitarnih organizacija a onda brigu oko njihovih kurbana preuzimaju predstavnici tih ustanova. U dijelu grada Minhen koji se zove Oberschleisheim ima stočna farma koju koju drži jedna bavarska familija i oni svake godine specijalno za kurban bajram pripreme veliki broj stočnih grla koje su isključivo namijenjeni za kurbane. U prvom danu bajrama bilo je pripremljeno 500 grla u štali i svi su žrtvovani u tome danu. Švabe su poznate po svome sistemu u svemu pa se moglo primjetiti i u štali i klaonici kako funkcioniše kada se poštiva sistem. Uglavnom dvorište farme je bilo ispunjeno muslimanima i čuli su se rani bajramski tekbiri. Gazda i gazdarica su s osmjehom na licu dočekivali vjernike i iskazivali im dobrodošlicu a kako i ne bi kada su samo u tome danu u radnom vremnu od 8.00 h.Do 16.00 kasirali oko 100 hiljada EUR. Za ove Švabe bajramski posjetioci nisu bili teroristi, fundamentalisti, radikalci, džihadisti ekstremisti, jer su im oni donijeli profit. A sdruge strane muslimani su zadovoljni što im je omogućeno da mogu u Minhenu probrati sebi kurbana i lično ga žrtvovati i podijeliti radost bajrama s drugima. Bilo je Turaka, Arapa, Afganistanaca, Pokistanaca, Bošnjaka i Albanaca. Sistem kojeg su se pridržavali se ogledao u sljedećem: U velikoj i prostranoj štali u kojoj su zatvorene ovce i ovnovi pripremljeni za kurbane su puštali po stotinu ljudi i svaki je sebi probrao kurbana kojeg stavlja na traku koja ga dovodi do vage na kojoj se izvaga, onda se uplati po 3,50 EUR žive vage po kilogramu, zaim se kurbani ubacuju u manja transportne kamione i dovoze se do klaonice. Svaki vlasnik kurbana dobije broj kojim je obilježen njegov kurban i onda učeći tekbire kurban se predaje radniku koji kurbana elektro šokom onesvjesti, da bi odmah nakon toga drugi čovjek musliman izgovarajući Bismillahi Allahu ekber priklao kurbana. Cijelo vrijeme toga postupka čuju se tekbiri koje uče prisutnu vjernici. Onda se žrtvovani kurban uključuje ne traku gdje mu se mašinski skida koža i onda sliejdi obrada, a na kraju trake su službenici veterinaske stanice koji sa pečatom EU ovjeravaju nakon pregleda da je meso uredno. Nakon toga slijedi jedna hala u kojoj se stolovi i pribora za usitnjavanje kurbanskog mesa, gdje se vrši pakovanje i svaki vlasnik preuzima svoje kurbansko meso i radostan ide da bi podijelio rodbini, komšijama i prijateljima. Sve se odvija u izuzetno lijepom redu i lijepoj atmosferi. Kada ovi stotinu obavi posao u štalu se pušta sljedećih stotinu i tako redom. Čuo sam da slične klaonice i stočne farme postoje i u drugim njemačkim gradovima. Naravno da mediji ne propuste priliku da znesu i objave svake godine po neku priču i snimke o nepažnji muslimana prema kurbanima i te se emisije puštaju u prilikama oko bajrama. Gledao sam jednu reportažu o uvozu stoke iz Australije u Evropu, pa su prikazali kako taj trnsport traje danima u nepovoljnim kontejnerima u kojima su natrpana stoka, koja se tokom puta guši i povrjeđuju jedni druge tako dok stigne iz Zelanda ili Australije do luke u Hamburgu, puno stoke bude oštećeno i napaćeno. Ovo što smo mi svjedočili u Minhenu na stočnooj farmi je veoma pozitivan primjer kome se nema šta prigovoriti. Čuo sam kada jedan Turčin pita jednog od radnika na farmi o porijeklu ovaca a on mu ironično odgovara da su ovce iz Saudijske Arabije. Onda su se obojica nasmijali da bi onda Njemac rekao ozbiljnim tonom da su sve ovce koje oni uzgajaju domaće, dakle iz Njemačke. Čuo sam kako jedan naš čovjek govori svome prijatelju:"Šteta što nema neki musliman koji bi se bavio ovom djelatnošću jer vidiš ove Švabe u jednom danu pazariše oko 100 hiljada EUR, a tako će i drugom danu Bajrama otprilike!" A ovaj mu odgovara:"Ma neće naši ljudi takve poslove raditi jer kako bi neko mogao izdržati kada ode u Bosnu da mu se kaže da je stočar u Njemačkoj. Naši radije prave zgrade ili održavaju željeznice.."
Bajramsko sijelo
U večernjim satima prvog dana kurban bajrama u Minhenu Bošnjaci su se okupili na bajramskom sijelu na kome su sevdalinke i ilahije izvodili Čekić Dževad, Nihad Alibegović i sekcje KUD-a s narodnim igrama i pjesmama. Organizator Bajramskog sijela je Arslanović Huzejr koji je stekao iskustva po pitanju organiziranja manifestacija i sijela ove vrste i kaže da mu je najviši cilj d aomogući mladim Bosnjacima, muslimanima i muslimankama da de se druže u danima Bajrama. Može se reči da su Bošnjaci u ovom dijelu svijeta dostojanstveno dočekali bajram.