Avdo HUSEINOVIĆ: U jednom od zločina, opisanom od strane njemačkih tužilaca, Jorgić i još jedan saučesnik su otvorili vatru iz mitraljeza na grupu Bošnjaka u selu Grapska i pri tome ubili 22 Bošnjaka. Zlikovac Jorga osnovao je logor ''OŠ Kostajnica'' u koji su nakon masakra zatvoreni civili Grapske. Vršio je ubistva u logoru ''Bare'', gdje je samo u jednom danu ubio Bošnjaka', a također i u svim ostalim dobojskim logorima.

Kad sam u aprilu 2009.godine objavio svoju prvu knjigu “Dželati naroda mog”, prvu prijetnju sam već nakon nepunih mjesec dana dobio od porodice Nikole Jorgića Jorge, zločinca koji je ovih dana u 68.godini života, umro u njemačkom kazamatu u gradu Bohum.

Nervozni muški glas koji se predstavio kao sin dobojskog krvnika, sa pokrivenog broja nakon salve psovki, završio je riječima: “Da ću završiti kao i balije iz Grapske, za koje je osuđen njegov otac”.

Evo, prošlo je više od pet godina od tog poziva neznanog srpskog junaka, a ja sam hvala Gospodaru još živ, zdrav i uspravan, a u čeliji bohumskog zatvora krep’o je Jorga ili “dobojska zvijer”, kako su ga prozvali ugledni njemački listovi.

Zbog čega je nama Bošnjacima, a i našoj novijoj historiji, ovaj krvnik malo važniji od ostalih koji su svoju krvavo-zločinačku priču ispisali ubijanjem desetinama hiljada Bošnjaka, silovanjima hiljada naših sestara i majki, paljenjem stotina džamija…?

Nikola Jorgić Jorga ili "Joja_od_Doboja" kako su ga još zvali, je prva osoba kojoj se nakon nacističkih zločina tokom Drugog svjetskog rata, sudilo u Njemačkoj.

Uhapšen je 1995. godine na aerodromu u Dizeldorfu, a Vrhovni državni sud njemačke pokrajine North Rhine Westphalia u Düsseldorfu osudio je Jorgića 26. septembra 1997. godine zbog jedanaest slučajeva genocida, od kojih su tri uključivala ubistvo 30 osoba. Ostalih osam slučajeva odnosilo se na nanošenje teških tjelesnih povreda i na nezakonito zatvaranje. Jorgić je osuđen na četiri doživotne kazne zatvora i osam kazni u trajanju od sedam do devet godina zatvora.

Krvnik Jorgić je uhapšen krajem 1995. godine u Njemačkoj, gdje je živio od 1969. godine do početka 1992. godine. Rođen je 1964. godine u Kostajnici kod Doboja, oženjen je Njemicom Petrom, a troje, od njegovih šestoro djece, živi u Njemačkoj. Krvnik je u Bosnu u rodno selo Kostajnica, koje se nalazi na desnoj obali rijeke Bosne na lokalnom putu Doboj - Modriča u opštini Doboj, došao na mjesec dana prije agresije na RBiH, odradio svoj krvavi pir i već negdje nakon godinu dana ponovo se vratio u Njemačku, kao da je bio samo na jednom običnom, malo dužem odmoru u domovini. Dolaskom u Kostajnicu, organizovao je 30 četnika koji su nazvani “Jorgina grupa”. Uhapšen je 1995. godine na aerodromu u Dizeldorfu, a Vrhovni državni sud njemačke pokrajine North Rhine Westphalia u Düsseldorfu osudio je Jorgića 26. septembra 1997. godine zbog jedanaest slučajeva genocida, od kojih su tri uključivala ubistvo 30 osoba. Ostalih osam slučajeva odnosilo se na nanošenje teških tjelesnih povreda i na nezakonito zatvaranje. Jorgić je osuđen na četiri doživotne kazne zatvora i osam kazni u trajanju od sedam do devet godina zatvora. Takva kazna je objedinjena u doživotnu zatvorsku kaznu. Bila je to prva, historijska presuda za genocid nad Bošnjacima, izrečena četiri godine prije haške presude za genocid koja je izrečena generalu Radislavu Krstiću, komandantu Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske. Njegovo suđenje je trajalo devet mjeseci.

- "Optuženi je ubijao i maltretirao ljude svojevoljno. Ovaj sud je ubijeđen van svake sumnje da je optuženi bio duboko umiješan u ove grozne događaje", rekao je sudija Gunter Krantz

U jednom od zločina, opisanom od strane njemačkih tužilaca, Jorgić i još jedan saučesnik su otvorili vatru iz mitraljeza na grupu Bošnjaka u selu Grapska i pri tome ubili 22 Bošnjaka. Zlikovac Jorga osnovao je logor ''OŠ Kostajnica'' u koji su nakon masakra zatvoreni civili Grapske. Vršio je ubistva u logoru ''Bare'', gdje je samo u jednom danu ubio Bošnjaka', a također i u svim ostalim dobojskim logorima.

Jorgićeva odbrana je tražila da ga prebaci u Hag, ali je zahtjev odbijen. U svojoj ćeliji imao je TV i ležao zajedno sa ostalim njemačkim zatvorenicima. U junu 2003. godine pokazalo se koliko su zvaničnici Suda BiH neobaviješteni o suđenju ratnim zločincima u zemljama Evropske unije, kada je Kantonalni sud u Zenici pokrenuo postupak protiv četiri bosanska Srbina optužena za ratne zločine. Jedan od njih je bio i Jorgić, koji je tada u Njemačkoj već služio osmu godinu svoje doživotne kazne.

Nakon Jorgićeve žalbe Europskom sudu za ljudska prava u Strazburu, ovaj sud je potvrdio pravilnost donošenja presude Nikoli Jorgiću za genocid u dobojskoj regiji.

Monstrum je bolovao od teških srčanih tegoba i dijabetisa, a sahranjen je 17.juna u rodnom mjestu Kostajnica kod Doboja.

Omot knjige "Dželati naroda mog"