Faksimil teksta u britanskom listu: Lažne optužbe Kojića protiv Hasečić

Srpski nacionalisti i dalje čine sve da spriječe svako podsjećanje na zločine koji su počinjeni u ime njihovog separatizma, najviše protiv Bošnjaka, piše danas ugledni britanski list „The Guardian“, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).

Njihov reporter Džulijan Borger obišao je gradove u istočnoj Bosni, između ostalih Višegrad i Foču gdje lokalne vlasti nedozvoljavaju izgradnju spomen obilježja žrtvama genocida.

Srpski nacionalisti žele konstruirati alternativnu historiju u kojoj su Srbi najveće žrtve. Mnogi Bošnjaci i strani posmatrača ističu bojazan da bi ovakvo odbijanje prihvatanja historije, znači da su slabe garancije da se takvi zločini neće ponoviti – navodi se u tekstu „Guardiana“.

Autor ističe da ni Bošnjaci ni Hrvati nisu brzo dozvolili da se izgrade spomen obilježja žrtvama druge nacionalnosti, ali su, kako ističe, u Republici Srpskoj, razmjere ubijanja bile daleko najveće, a „kultura poricanja je i dalje najdublja“.

U tekstu se pominje obijanje lokalnih vlasti u Višegradu da na spomen obilježju stoji riječ genocid, te pokušaj rušenja kuće u kojoj je spaljeno više od 70 Bošnjaka u jednom od najgorih pojedinačnih zločina u Bosni i Hercegovini. Reporter Guardiana navodi da je najmoćniji čovjek u Višegradu trenutno Mirloslav Kojić, bivši vojnik i „pripadnik tajne policije RS“ a sada ispred SDS-a u poslanik Narodnoj skupštini RS.

Kako se navodi u tekstu, Kojić je britanskom novinaru pokušao opravdati zabrane tvrdnjom da nema presude o počinjenom genocidu u Višegradu, te mu je, kako navodi, „ispričao alternativnu stranu historije“ u kojoj je Bakira Hasečić, predsjednica „Udruženja Žena žrtva rata“, kako je tvrdio Kojić „mučila srpske policajce i vojnike“.

No, autor teksta, kao odgovor na Kojićeve tvrdnje navodi sljedeće:

- Ljeta 1992. godine preživjeli iz koncentracionih logora jesu formirali bošnjačku prvu višegradsku brigadu koja se gerilski borila na zapadnoj obali Drine, ali nikada nije bila ni blizu da ugrozi Višegrad, prije nego je potisnuta prema Goraždu. Bakira Hasečić se, nakon što je preživjela više silovanja priključila Armiji BiH, ali nema nikakvih dokaza da je loše postupala prema Srbima"..

Zapravo, pokušaji Bošnjaka da se odbrane od napada koriste se kao izgovori za gradnju spomenika srpskim vojnicima i ruskim dobrovoljcima, dok takvih obilježja nema za bošnjačke civile, javlja NAP.

- To je praksa u cijeloj Republici Srpskoj – navodi "Guardian".