Dr. Muhsin Rizvić (Mostar, 14.april 1930. – Sarajevo, 09. juni 1994.) SELMA: Najveća satisfakcija je da sada studenti i mladi naraštaji uče iz knjiga koje je moj otac napisao i zbog kojih je bio toliko progonjen. To je naša pobjeda.

Van. prof. dr. Selma Rizvić Rođena u Sarajevu, gdje je završila osnovnu i srednju školu, Elektrotehnički fakultet, Odsjek za računarstvo i informatiku, te odbranila magistarski i doktorski rad. Trenutno radi kao vanredni profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i šef Odsjeka za elektronski grafički dizajn BHRT. Bavi se naučnoistraživačkim radom iz oblasti kompjuterske grafike, sa posebnim akcentom na virtuelno kulturnom nasljeđu. Partnerica je u dva evropska i više lokalnih i regionalnih projekata. Autorica je dvije knjige i velikog broja naučnih radova. Kao dizajner TV programa na BHRT potpisuje vizualna rješenja špica, reklama i specijalnih efekata. Sa mr. Fatmirom Alispahićem radi na Virtuelnom muzeju genocida nad Bošnjacima i dokumentarnom filmu Bošnjaci u Andrićevu svijetu. Više informacija na unsa.ba.

Bošnjaci.Net: Uvažena dr. Rizvić, ovaj razgovor posvećujemo vašem ocu rahmetli Muhsinu Rizviću (Mostar, 14.april 1930. – Sarajevo, 09. juni 1994.), jednom od najuglednijih i najpoznatijih bošnjačkih intelektualaca i bosansko-herecgovačkih književnika, čovjeku za kojeg također smatraju da je otac moderne bošnjačke nacije. U junu će biti 20 godina od njegovog preseljenja na ahiret, i upravo želimo da tim povodom javnost, posebno onaj mlađi naraštaj, sazna više o njegovom životnom putu, djelima, stvaralaštvu... Recite nam, ko je bio Muhsin Rizvić?
Dr. Selma RIZVIĆ: Ukratko, Muhsin Rizvić je bio redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je predavao književnost naroda BiH. Poznat je po tome što je prvi sistematizirao bošnjačku (ili, kako se tada zvala, muslimansku) književnost i uspostavio njeno izučavanje na istom nivou sa književnostima drugih naroda. Također je bio i obnovitelj i prvi predsjednik kulturnog društva «Preporod». Objavio je 13 knjiga i veliki broj studija, eseja i naučnih radova. Više informacija o njemu, kao i elektronske verzije nekih njegovih djela se mogu naći na www.muhsinrizvic.ba.

Komunistički režim je organizovao masovna hapšenja Mladih muslimana
Bošnjaci.Net: U tekstu koji smo nedavno objavili, rekli ste da je Udba vašeg rahmetli oca strpala u zatvor tokom prvih hapšenja Mladih muslimana, i to kada je imao samo 19 godina. Zašto je vaš otac sa 19 godina bio na udaru UDBA-e i zašto je uhapšen?
Dr. Selma RIZVIĆ: Moj otac potiče iz tradicionalne porodice u kojoj je vjera imala važno mjesto. Njegov otac, rahm. Husein ef. Rizvić, je bio vjeroučitelj i poznati kaligraf. Muhsin se kao mladić pridružio organizaciji Mladi muslimani i učestvovao u njihovim diskusijama. Poznato je da ova organizacija nije imala u svom programu nikakve nasilne aktivnosti, nego da se bavila razmatranjem vjerskih i društvenih tema. Komunistički režim tadašnje SFRJ je proglasio tu organizaciju neprijateljskom i organizovao masovna hapšenja njenih članova 1949. godine u okviru kojih je uhapšen i moj otac.

Bošnjaci.Net: U zatvoru se razbolio i jedva preživio, šta ste još saznali šta se prepričavalo, šta se dešavalo u zatvoru?
Dr. Selma RIZVIĆ: Da, u zatvoru je dobio tuberkulozu i jedva izvukao živu glavu. Naredne godine je proveo u sanatorijumima i bolnicama pokušavajući da oporavi narušeno zdravlje. Vrlo rijetko je govorio o tom periodu svog života.

HAPŠENJA MLADIH MUSLIMANA '49: Komunistički režim tadašnje SFRJ je proglasio organizaciju "Mladi muslimani" neprijateljskom i organizovao masovna hapšenja njenih članova 1949. godine u okviru kojih je uhapšen i moj otac. BIJEG KOLEGA NA PALE: Kada je, zbog svojih djela koja uvode u nauku istraživanje muslimanske književnosti, moj otac bio proglašen nacionalistom i protiv njega je vođena kampanja u medijima... Jednom prilikom otac je rekao gdje će ostaviti svoje radove u slučaju ako dođu da ga uhapse. Najstresnije za njega su bile sjednice Naučno nastavnog vijeća na Filozofskom fakultetu, gdje je redovno dolazio u sukob sa kolegama. Kakva su bila opredjeljenja tih kolega pokazalo se kada su 1992. godine listom otišli u Beograd ili na Pale. NAPADI MEDIJA: Nakon pisma koje je napisao izvjesni Pero Šimunović i u kome je iznio svoje optužbe, svi mediji su počeli napadati mog oca i njegovo djelo, takmičeći se u etiketiranju u tadašnje vrijeme najtežim epitetima. Obično su se takve kampanje završavale hapšenjem progonjene osobe ili, u najboljem slučaju, otpuštanjem s posla, ali su ipak pojedini komunistički rukovodioci, na čelu sa rahm. Hasanom Grapčanovićem, uzeli u zaštitu prof. Rizvića i spriječili ozbiljnije posljedice po njegov život i karijeru. Naravno, zauvijek je ostao obilježen kao ”kontrarevolucionarni element”. RAZOČARENJE: Doživjela sam strašno razočarenje u neke istaknute bošnjačke intelektualce koji su na svojoj koži osjetili šta znače potvore i optužbe, a ipak su spremni da potvaraju druge, bez dokaza i argumenata, za nešto što se navodno dešavalo prije više od pola stoljeća.

Bošnjaci.Net: Napisali ste da je strahom od Udbe obilježen život vaše porodice. Možete li nam opisati bar neke detalje života porodice Rizvić pod udarom UDBA-e?
Dr. Selma RIZVIĆ: Moji roditelji su se trudili da ja kao dijete što manje osjetim i primijetim napetost koja je vladala u našoj porodici sedamdesetih godina, kada je, zbog svojih djela koja uvode u nauku istraživanje muslimanske književnosti, moj otac bio proglašen nacionalistom i protiv njega je vođena kampanja u medijima. Sjećam se da su u kući moja majka i otac često poluglasno o nečemu razgovarali sa mojim amidžom Ismetom Rizvićem i njegovom suprugom Muberom, kao i da su pažljivo slušali vijesti na televiziji. Jednom prilikom otac je rekao gdje će ostaviti svoje radove u slučaju ako dođu da ga uhapse. Najstresnije za njega su bile sjednice Naučno nastavnog vijeća na Filozofskom fakultetu, gdje je redovno dolazio u sukob sa kolegama. Kakva su bila opredjeljenja tih kolega pokazalo se kada su 1992. godine listom otišli u Beograd ili na Pale.

Zauvijek je ostao obilježen kao ”kontrarevolucionarni element”
Bošnjaci.Net: Od izvjesnog Z. Šimunovića nedavno je naša redakcija dobila navodne “dokumente”, koji su pojedincima i sarajevskim medijima, kao i njima bliskim u regionu, bili dobra prilika da podignu halabuku o „Udbi i udbašima”, kada su se na udaru našli nekoliko vodećih bošnjačkih intelektualaca. Vi ste u tekstu napisali, kako ste sedamdesetih strahovali da će udbaši bahnuti i uhapsiti vašeg oca, kad ga je partijska organizacija Filozofskog fakulteta, na čelu sa Perom Šimunovićem, proglasila nacionalistom. Poređenja radi, Šimunović koji danas okolo šalje mailove sa navodnom dokumentacijom, i s kraja pitanja, opet Šimunović sa FF iz Sarajeva? Ne znamo da li je to koincidencija sa prezimenima, ipak bi bilo poželjno da nam opišete taj strah koji ste imali nakon što su Šimunović i udbaška banda vašeg oca proglasili nacionalistom.
Dr. Selma RIZVIĆ: Izvjesni Pero Šimunović, koji je tada čini mi se bio u zvanju asistenta je bio pokretač te kampanje, koja je imala za cilj da mog oca prikaže kao neprijatelja socijalističkog režima i anulira njegova naučna dostignuća. Nakon pisma koje je napisao i u kome je iznio svoje optužbe, svi mediji su počeli napadati mog oca i njegovo djelo, takmičeći se u etiketiranju u tadašnje vrijeme najtežim epitetima. Obično su se takve kampanje završavale hapšenjem progonjene osobe ili, u najboljem slučaju, otpuštanjem s posla, ali su ipak pojedini komunistički rukovodioci, na čelu sa rahm. Hasanom Grapčanovićem, uzeli u zaštitu prof. Rizvića i spriječili ozbiljnije posljedice po njegov život i karijeru. Naravno, zauvijek je ostao obilježen kao ”kontrarevolucionarni element”.

Najveća satisfakcija je da sada studenti i mladi naraštaji uče iz knjiga koje je moj otac napisao i zbog kojih je bio toliko progonjen. To je naša pobjeda
Bošnjaci.Net: Istakli ste u tekstu da vas “svaka priča o Udbi boli onim bolom koji jedino mogu razumjeti žrtve, i oni čiji su najmiliji bili žrtve Udbe. Upravo iz ove perspektive želim kazati svoj stav o hajci koja se posljednjih dana vodi protiv ljudi kojima bi Bošnjaci trebali biti zahvalni, ako imalo drže do sebe i svoga obraza”. Šta ste ustvari doživjeli u nedavnim napadima?
Dr. Selma RIZVIĆ: Doživjela sam strašno razočarenje u neke istaknute bošnjačke intelektualce koji su na svojoj koži osjetili šta znače potvore i optužbe, a ipak su spremni da potvaraju druge, bez dokaza i argumenata, za nešto što se navodno dešavalo prije više od pola stoljeća. Zanimljivo je da se niko ne bavi pitanjem ko danas radi za obavještajne službe i dostavlja im podatke na osnovu kojih prave liste potencijalnih terorista i osoba «opasnih za dejtonski režim».

Bošnjaci.Net: Pored svih podmetanja i udbaških napada, progona, hapšenja, robijanja, bolesti, ipak vaš otac vođen kur’anskim imperetivom “Uči, u ime Gospodara tvoga koji stvara…", završio je studije i doktorirao u Sarajevu, zatim radio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ali i bio gost predavač na ex-jugoslovenskim univerzitetima u Dubrovniku, Novom Sadu, Zagrebu, Skoplju, Beogradu… rado je bio viđen u akademskim krugovima, na naučnim skupovima, simpozijima… Kako to sa današnje distance tumačite? S druge strane da li je to poraz Udbe i svih onih koji su priželjkivali nestanak Bosne i Hercegovine i Sandžaka, kao i potpuno istrebljenje bošnjačkog naroda?
Dr. Selma RIZVIĆ: To pokazuje da se režimi i politički sistemi mijenjaju, a naučno djelo i rezultati predanog i vrijednog rada ostaju. Najveća satisfakcija je da sada studenti i mladi naraštaji uče iz knjiga koje je moj otac napisao i zbog kojih je bio toliko progonjen. To je naša pobjeda.

Obnoviteljska skupština "Preporoda" (1990): Dr. Muhsin Rizvić r.a. Što se tiče «Preporoda», još uvijek pamtim prekrasnu atmosferu u doba njegovog obnavljanja 1990. godine, kada je sva bošnjačka intelektualna elita bila okupljena oko te ideje. Ta je atmosfera potrajala i kad je počeo rat i opsada Sarajeva, kada su prostorije «Preporoda» bile okupljalište ljudi kojima je trebao dašak optimizma. Kasnije su «Preporod» preuzeli ljudi koji su bili vjerni saradnici mog rahmetli oca, prof. dr Enes Duraković i prof. dr. Munib Maglajlić, ali nekako se vremenom ta pozitivna energija istrošila i ustupila mjesto dejtonskom pragmatizmu. Moguće je da je to razlog zašto su dva zadnja predsjednika «Preporoda» odbila da u aktivnosti uvrste prevod studije prof. Rizvića o Andriću na engleski jezik.

U institucijama većinom sjede oni Bošnjaci koji ne žele nikom da se zamjere
Bošnjaci.Net: Smatramo važnim da spomenemo da je rah. Muhsin pored ostalog bio član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH, član Instituta za jezik i književnost, Orijentalnog instituta, Seminara za strane slaviste, Muzeja književnosti BiH itd., i naglašavamo da je bio prvi predsjednik obnovljenog KDB “Preporod”. Kako vi danas doživljavate sve te institucije koje su od velikog značaja za obrazovni sistem u BiH, jačanje države ali i nacionalnog identiteta? Koliko se u njima može prepoznati akademski rad vašeg oca, posebno potcrtavamo “Preporod” čiji je bio obnovitelj?
Dr. Selma RIZVIĆ: Nažalost, u dejtonskoj Bosni i Hercegovini, državne institucije nisu naklonjene Bošnjacima, posebno ne onim koji su se borili za naš nacionalni identitet. U njima danas većinom sjede oni Bošnjaci koji ne žele nikom da se zamjere, koji ne govore o genocidu, o ravnopravnosti naroda, o građanskoj BiH. Dejtonski režim ne želi čuti taj glas. Većina tih ljudi je bila na pozicijama i u toku socijalističkog režima, imala neke kratkotrajne zaokrete u toku 90-tih, da bi se danas opet vratili tom oportunističkom načinu razmišljanja. Svako ko se istakne bilo kakvim drugim stavom odmah se satanizira u novim/starim režimskim medijima, proglašava nacionalistom, fundamentalistom, teroristom itd. Nemoguće je da nam to ne budi neka sjećanja...
Što se tiče «Preporoda», još uvijek pamtim prekrasnu atmosferu u doba njegovog obnavljanja 1991. godine, kada je sva bošnjačka intelektualna elita bila okupljena oko te ideje. Ta je atmosfera potrajala i kad je počeo rat i opsada Sarajeva, kada su prostorije «Preporoda» bile okupljalište ljudi kojima je trebao dašak optimizma. Kasnije su «Preporod» preuzeli ljudi koji su bili vjerni saradnici mog rahmetli oca, prof. dr Enes Duraković i prof. dr. Munib Maglajlić, ali nekako se vremenom ta pozitivna energija istrošila i ustupila mjesto dejtonskom pragmatizmu. Moguće je da je to razlog zašto su dva zadnja predsjednika «Preporoda» odbila da u aktivnosti uvrste prevod studije prof. Rizvića o Andriću na engleski jezik. Veoma me je ožalostilo kad je «Preporod» prošle godine odbio da stane iza projekta Virtuelnog muzeja genocida nad Bošnjacima. Tada mi je jedan dugogodišnji član upravnih organa «Preporoda» rekao da im se ideja dopada, ali da je mogu podržati samo ako u njenom ostvarenju ne bi učestvovao Fatmir Alispahić. Nisam mogla da vjerujem da se takvoj ideji suprotstavlja lična netrpeljivost. Naravno, nisam pristala na taj uslov i ponudili smo projekat Svjetskom bošnjačkom kongresu, koji ga je sa oduševljenjem prihvatio.

Andrić je bio u službi velikosrpske politike i svojim djelima podstakao mržnju prema Islamu i Bošnjacima
Bošnjaci.Net: Vaš otac je iza sebe ostavio široku lepezu djela, naučnih radova, eseja... „Bosanski muslimani u Andrićevom svijetu“ zauzima mjesto u vrh kapitalnih djela u Bosni i Hercegovini.
Dr. Selma RIZVIĆ: Moj otac je smatrao da je kruna njegovog stvaralaštva razotkrivanje negativnih poruka naspram Bošnjaka i njihove pozadine u Andrićevim djelima. Ova studija na 690 strana pravi detaljnu analizu Andrićeve političke i književne karijere i razmatra zašto su Bosna i Bošnjaci u njegovim djelima prikazani u tako negativnom svjetlu. Pokazuje se da je Andrić bio u službi velikosrpske politike i svojim djelima podstakao mržnju prema Islamu i Bošnjacima kao Slavenima koji su prihvatili ovu religiju. Tek nakon čitanja ove studije postaje jasno zašto velikosrpski ideolozi veličaju Andrića, pa mu dodjeljuju posebno mjesto u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti i grade mu gradove i spomenike po Bosni i Hercegovini. Ovo djelo je uglavnom prešućeno od strane književne i političke javnosti, jer argumenti koje ono nudi teško mogu biti osporeni.

Bošnjaci.Net: Dobili smo informaciju da će ovo kapitalno djelo vjerovatno biti prevedeno i na engleski jezik?
Dr. Selma RIZVIĆ: Obzirom da su Andrićeva djela prevedena na sve svjetske jezike, ona su stvorila u očima stranih čitalaca percepciju Bosne kao «zemlje mržnje i mraka», a Bošnjaka kao konvertita koji zaslužuju da budu istrijebljeni nakon svega što su uradili Srbima. Nijedan strani čitalac nije imao priliku da pročita drukčije argumente i tek onda formira svoje mišljenje. Zato već desetak godina uporno pokušavam da nađem način da se studija o Andriću prevede barem na engleski jezik. U razgovoru sa Fatmirom Alispahićem zaključili smo da je bolje da se na osnovu ove studije prvo napravi jedan dokumentarni film, koji bi u formi pogodnijoj za današnje vrijeme, kada vrlo malo ljudi čita knjige, prezentirao osnovne argumente iz ove studije. Film bi se onda preveo na engleski i plasirao van Bosne i Hercegovine. Očekujemo da bi promocija filma pobudila dovoljno interesovanja javnosti i privukla donatore da finansiraju prevod knjige.

Muhsin sa bratom Ismetom Muhsin sa kćerkom Selmom

Sve više ljudi se interesuje za prof. dr Muhsina Rizvića
Bošnjaci.Net: Kako Bošnjaci gledaju na njegova djela?
Dr. Selma RIZVIĆ: Većina Bošnjaka nažalost nije ni čula za njegova djela, jer su se obrazovali u sistemu kome nije odgovarala promocija takve vrste djela. Međutim, pojavom Interneta i slobodnih medija, ova se nepravda polako ispravlja i sve više ljudi se interesuje za prof. dr Muhsina Rizvića.

Bošnjaci.Net: Da li je ostalo neko neobjavljeno djelo?
Dr. Selma RIZVIĆ: Nije; posljednje djelo – studija o Andriću, nije bilo potpuno završeno kad je prof. Rizvić preselio, ali smo se ipak odlučili da je objavimo, jer smo smatrali da bi on uradio još neke manje dorade.

Bošnjaci.Net: Rekli smo na početku da se ove godine navršava 20 godina od preseljenja na ahiret dr. Muhsina Rizvića. Da li će tim povodom nacionalne institucije pripremiti naučni simpozijum?
Dr. Selma RIZVIĆ: Nemam takvih saznanja, ali bilo bi mi veoma drago ako se to dogodi.

Virtuelni muzej genocida nad Bošnjacima ima za cilj da javnosti prezentira kontinuitet genocida koji nam se dešavaju već stoljećima
Bošnjaci.Net: Dozvolite da u kratkim crtama predstavimo nekoliko kapitalnih projekata na kojima radite sa mr. Fatmirom Alispahićem i Svjetskim bošnjačkim kongresom. Prvi je Virtuelni muzej genocida?
Dr. Selma RIZVIĆ: Virtuelni muzej genocida nad Bošnjacima ima za cilj da javnosti prezentira kontinuitet genocida koji nam se dešavaju već stoljećima. Većina ljudi nije ni svjesna da genocid nije bio samo onaj od 1992-1995, nego da su se genocidi nizali kroz historiju, ali to nikada nismo učili u školi. Virtuelni muzej genocida će sve te događaje prikazati na moderan i atraktivan način putem Interneta i postaviti osnov za izučavanje genocida nad Bošnjacima na isti način kao što Jevreji izučavaju holokaust. Prednosti virtuelnog muzeja su što je dostupan svim korisnicima Interneta i što se kreirani digitalni sadržaj može prikazati na bilo kojoj fizičkoj lokaciji. Krajnji cilj projekta je digitalna prezervacija i prezentacija svih svjedočenja i dokumenata vezanih za genocid nad Bošnjacima.

Bošnjaci.Net: Drugi projekat?
Dr. Selma RIZVIĆ: Drugi projekat je dokumentarni film «Bošnjaci u Andrićevu svijetu». koji će po prvi put, komparativnom analizom, dokazati da su Andrić, i njegov „duhovni otac“ Njegoš, ideološki roditelji genocida nad Bošnjacima. Film će, pored ostalog, biti sažetak studije prof. dr. Muhsina Rizvića „Bosanski muslimani u Andrićevu svijetu“, u kojoj su prvi put cjelovito analizirane i sistematizirane zlokobne rasističke i genocidne poruke bosanskog nobelovca Ive Andrića. Možda bi Andrić ostao u sferi estetskog polja, ali njegovo prikazivanje Bošnjaka oživjelo je u ideološkom i retoričkom polju velikosrpskih voždova i ratnih zločinaca.