Muhamed MAHMUTOVIĆ: Doista je bilo neopisiv osjećaj vidjeti čitavu jednu četvrt Ljubljane preplavljenu vjernicima, a tekbiri koji su odjekivali i ilahije sa pozornice su osjećaju davali nekakvu nestvarnu dimenziju, tako da su se mnogi pitali, da li se to stvarno dešava u državi koja je službeno prema nama prijateljski nastrojena, ali je uvjek nalazila izgovore da se to, što se taj dan dešavalo, nikad ne desi.

Polaganje kamena temeljca za Islamski centar i džamiju u Ljubljani je bio događaj koji su Bošnjaci čekali pune četrdeset i četiri godine, još od vremena uvaženog reisa Sulejmana ef. Kemure, koji se u tadašnjem teškom vremenu odlučio zatražiti dozvolu za izgradnju džamije.

Mnogo je onih koji su u nastavku borbe za ostvarenje ovog cilja imali zasluga da se to desi 14. 09. 2013. godine, ali najveće zasluge mnogi pripisuju sadašnjem muftiji Islamske zajednice u Sloveniji dr. Nedžadu Grabusu, koji će zasigurno ovaj dan pamtiti do kraja života, a razloga za to ima na pretek.

Osim što je uspješno okončao dugogodišnju borbu i uspješno sakupio enormno velika sredstva za zemljište na kojem će se graditi Islamski kulturni centar (iako države u principu vjerskim zajednicama daju zemljište za simbolične sume od jednog eura), pa do rješenja finacijske konstrukcije za samu izgradnju Islamskog centra, taj dan će sigurno pamtiti po lijepom vremenu i hiljadama ozarenih lica vjernika, kao i porukama koje su za govornicom odaslale visoke zvanice.

Autor ovog teksta je bio prisutan na mnogim manifestacijama sličnoga tipa, ali zasigurno nijedna nije bila organizirana na ovako visokom nivou, od najsitnijeg do najkrupnijih detalja.

Do samog mjesta gdje je manifestacija održana upućivali su nas mnogobrojni uniformirani redari, a na prostoru za počasne goste i visoke zvanice mogao je biti i skup mnogo višeg značaja i nivoa, kao i sama bina sa koje su se obraćali visoki gosti i ozareni domaćin.

U drugom dijelu, gdje se po našim pretpostavkama okupilo oko dvadeset hiljada vjernika iz svih krajeva svijeta, mnoštvo volentera je dijelilo besplatne obroke hrane i hladnu flaširanu vodu, a velik broj prelijepih djevojaka je nosalo tacne sa nezaobilaznom kahvom.

Masovno prisustvo na svečanosti Alenka Bratušek čestita muftiji Grabusu Obraćanje velikog prijatelja BiH i Bošnjaka Danila Türka Hafiz Aziz Alili Gradonačelnik Ljubljane Janković sa autorom priloga Borci za ljudska prava Tanja Fajon i Jelko Kacin u razgovoru sa Mahmutovićem Bešlić i Perva Načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević i Rifet Hozanović sa autorom priloga

Svečano polaganje ploče za IKC u Ljubljani

Doista je bilo neopisiv osjećaj vidjeti čitavu jednu četvrt Ljubljane preplavljenu vjernicima, a tekbiri koji su odjekivali i ilahije sa pozornice su osjećaju davali nekakvu nestvarnu dimenziju, tako da su se mnogi pitali, da li se to stvarno dešava u državi koja je službeno prema nama prijateljski nastrojena, ali je uvjek nalazila izgovore da se to, što se taj dan dešavalo, nikad ne desi.

Dolazak visokih zvanica je izazivao buru oduševljenja među prisutnima. Teško je procjeniti ko je dobio najveći aplauz, ali se meni učinilo da je to bio gradonačelnik Ljubljane gospodin Zoran Janković, koji je prema riječima mnogih, posebno muftije dr. Grabusa, najzaslužniji što su svi odbornici u Gradskoj upravi glasali za izgradnju Islamskog centra. I sam je iz privatnog džepa donirao pozamašnu sumu, a nije krijo svoju sreću što prisustvuje tom činu. Na moju opsaku da ga izgleda Bošnjaci mnogo vole, odgovorio je veoma iskreno:
- I ja njih mnogo volim!

On je kasnije sa govornice izazvao buru oduševljenja svojim iskrenim i nenapisanim govorom, a pogotovo kad je ispred grada Ljubljane "poklonio" prisutnima popularnog pjevača Halida Bešlića, koji je uz pratnju hora otpjevao ilahiju "Oj zefire".

Toplo su dočekani i ispraćeni u uvodnom obraćanju muftija Grabus, predsjednik Slovenske biskupske konferencije, gospodin Andrej Gavlan, katarski ministar za vakufe Ghaith bin Mubarak Al Kuwari, uvaženi reisu-l-ulema mr. Husejin ef. Kavazović, član Predsjedništva BiH gospodin Bakir Izetbegović, bivši predsjednik Republike Slovenije gospodin Danilo Türk i na kraju predsjednica Vlade Slovenije, gospođa Alenka Bratušek.

Zajednički imenilac svim obraćanjima bio je radost zbog pobjede tolerancije i razuma, nad ograničavanjem osnovnih ljudskih sloboda i nada da će se život u Sloveniji biti bolji za sve njezine građane.

Ovdje bih izdvoio nekoliko riječi bivšeg predsjednika Slovenije gospodina Türka, koji se jako emotivno obratio skupu između ostaloga i sa ovim riječima:

- Bošnjaci su u Sloveniju uložili mnogo svoga truda i rada, zato je red da im na ovaj način barem dio toga bude vraćen!

U periodu čekanja na službeni početak i nakon manifestacije imao sam priliku razgovarati sa velikim brojem visokih zvanica.

Izdvajam izjave dvoje EU-parlamentaraca, gospodina Jelka Kacina i gospođe Tanje Fajon, dvoje prijatelja BiH i dokazanih boraca za pravdu.

Gospodina Kacina sam, kao izvjestitelja EU za Srbiju, zamolio da prokomentira trenutnu situaciju sa tom susjedom od koje mnogo zavisi i situacija u BiH:

- Stvari se odvijaju dosta polahko, ali u pravom smjeru. Srbija je nekako prihvatila Deklaraciju EU parlamenta o genocidu u Srebrenici, ali ne u izvornom obliku. Sad bi pozitivna kretanja mogao ugorziti izlazak Vojislava Šešelja iz Haškog pritvora, dodao je Kacin na kraju vidno zabrinut zbog te mogućnosti.

Tanja Fajon se mnogo borila za ukidanje viza građanima BiH, pa sam je zamolio da prokomentira trenutna dešavanja po tom pitanju:
- Evropski parlament je prije nekoliko dana glasao za mehanizam sa kojim bi mogao ponovo uvesti vize za zemlje zapadnog Balkana, među kojima je je i BiH, na žalost, ali se nadam da usprkost tome što je mehanizam usvojen do toga neće doći. Vlade zemalja mogu više učiniti na sprječavanju zloupotreba bezviznog režima, što će otkloniti mogućnost ponovnog uvođenja viza, rekla je Fajon sa optimizmom u glasu.

Zasigurno je na ovaj skup pristiga najveći broj vjernika iz Cazinske krajine, na čelu sa sveprisutnim načelnikom Nerminom Ogreševićem i mnogim poznatim krajišnicima, a dosta Krajišnika dugi niz godina boravi u glavnom gradu Slovenije.

Na kraju želim spomenuti još jednog čovjeka, gospodina Esada Bajraktarevića, kojem je ovo zasigurno bio najdraži dan u životu, a to je jedan od džematlija i članova odbora za izgradnju, kojem je pripala čast da pripremi postolje za polaganje temeljca. On je drhtavim rukama razvlačio malter ne krijući suze na licu naboranom od čekanja ovog trenutka, što je kod mnogih prisutnih također izazvalo emocije.

Temeljac su polozili, muftija dr. Nedžad Grabus, reisu-l-ulema mr. Husejin ef. Kavazović, Bakir Izetbegović, Alenka Bratušek i Ghaith bin Mubarak Al Kuwari, Danilo Türk i Zoran Janković.