Hamam Isa-bega Ishakovića, tursko kupatilo ili turski hamam, u narodu poznat kao hamam ili gradsko kupatilo, uprkos tome što je stoljećima odolijevalo vremenu i neprijateljima, uništen je u posljednjem ratu u BiH. No, sljedeće godine će ponovo biti otvoren za javnost.

Sagradio ga je Isa-beg Ishaković, turski plemić, vojni zapovjednik, upravitelj i osnivač grada Sarajeva, odmah na početku svoje vladavine koja je trajala od 1454. do 1463., odnosno na početku osmanlijskog prisustva u BiH.

“Zato se ovaj objekat i zove tursko kupatilo ili turski hamam ili u narodu poznat kao hamam ili gradsko kupatilo”, pojasnio je za agenciju Anadolija direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH Senaid Zajimović.

Govoreći o vremenu kada je hamam sagrađen, Zajimović je rekao da je u to vrijeme Isa-beg Ishaković preuzeo upravu nad gradom Sarajevom, a prvo što je sagradio i utemeljio je Careva džamija, zatim je sagradio tekiju na Bentbaši, Kolobaru, nekoliko dućana i hamam.

“Hamam je sagradio zato što je bilo prisutno mnogo vojske, mnogo građana koji nisu imali svoja privatna kupatila, bilo je potrebno jedno javno kupatilo gdje će se moći kupati i vojnici i narod”, nastavio je Zajimović priču o hamamu.

Tada je nastalo prvo kupatilo i prvi hamam koji u tom, prvobitnom obliku, ostaje negdje do 1890. godine, kada kupatilo dobija malo drugačiji izgled. Josip Vancaš, čuveni arhitekta, projektovao je upravo sadašnji izgled kupatila i tada je ono bilo poznato kao kupatilo na paru uz dodatak turskog kupatila, kao i neke vrste sauna.

U prvo vrijeme služio samo muškarcima, kasnije i ženama
“Ono se koristilo dugo godina, kupala se u njemu vojska i narod te je postojao određeni raspored kada je neko mogao koristiti kupatilo. Iz tog perioda imamo mnogo značajnih zapisa koji svejdoče o tome da su brojni velikodostojnici, ljudi koji su zastupali sve države u BiH, također obilazili i dolazili u ovo kupatilo jer je bilo jedino kupatilo na ovom području”, pojasnio je Zajimović.

Naš sagovornik naglašacva kako je ovo kupatilo bilo jedino kupatilo od perioda kada je Isa-beg Ishaković osnovao Sarajevo pa do dolaska Gazi Husrev-bega, koji se pojavljuje kasnije.

Prije dolaska Osmanlija, higijenske navike ili prostori za higijenske aktivnosti bila su uglavnom privatna mjesta ili nisu ni postojala.

“Osmanlije su svojim dolaskom uvode i taj vid čistoće i kulture i poznato je da su prva kupatila na Balkanu nastala u Sarajevu, a nakon Sarajeva šire se dalje”, kazao je Zajimović i dodao da su u to prvo vrijeme hamam mogli koristiti samo muškarci.

“Kasnije, dolaskom Austro-Ugarske, novim izgledom hamama i otvaranjem novog hamama, napravljen je raspored ne samo za žene i muškarce muslimane, nego su čak i Jevreji, na njihove zahtjeve, imali pravo da se kupaju u ovom hamamu”, nastavio je Zajimović priču o jednom od sarajevskih istorijskih simbola.

Komunistička vlast 1955. godine je nacionalizirala građevinu. Tužnu sudbinu hamam je doživio tokom minulog rata u BiH, kada je pretrpio velika oštećenja, uništen je, a u njegove prostorije su počeli da dolaze psi lutalice, ali i beskućnici koji su u hamamu ostavljali svakojake stvari.

“Pronašli smo mnogo neupotrebljivog matzerijala, jer rat je učinio to što je učinio. U ratnom period ljudi su se tu skrivali, spavali, tako da iz hamama niko nije iznosio, nego se samo unosilo”, kazao je Zajimović i dodao da su prilikom iskopavanja pronašli tragove koji upućuju na prvobitnu gradnju i izgled hamama.

Iz hamama je u ratnom periodu pokradeno sve ono što je bilo vrijedno, tako da je ostavljeno samo ono što ne vrijedi i od čega nema neke koristi.

Ipak, posljednjih nekoliko mjeseci, koliko traju radovi na rekonstrukciji hamama, počeo se nazirati prvobitni izgled, a nakon čišćenja, otkrivene su i pločice u kupatilu, koje potiču iz perioda kraja vladavine Austro-Ugarske i početka Kraljevine Jugoslavije.

Budući hotel i hamam
“Ostala dva dijela, lijevi i desni oni nisu bili definisani tako da smo mi odlučili da od hamama napravimo ono što će ekonomski biti isplativo za Islamsku zajednicu u ovom periodu. Tako smo odlučili da ova dva kraka budu hotelski smještaj na visokom nivou”, pojasnio je Zajimović planove oko novog izgleda hamama Isa-bega Ishakovića.

Prema njegovim riječima, hotel neće biti velikog kapaciteta, ali će imati i restoran te će biti zadržan i centralni dio tj. tursko kupatilo.

“Posjetioci koji dolaze u Sarajevo moći će biti smješteni u hotel kakvog neće biti u Sarajevu”, kazao je Zajimović i dodao da će hotel biti poznat po tome što će enterijer biti ukrašen namještajem koji je replika osmanlijskog namještaja.

Rekonstrukciju hamama Isa-bega Ishakovića finansira Vakufska direkcija Republike Turske, a izvođač radova je turska firma Erbu. Oni će izgraditi i rekonstruisati hamam prema projektu, a predviđeno je da obnova i rekonstrukcija traje 500 radnih dana.

“Mislim da možemo biti zadovoljni dinamikom odvijanja i realizacijom ovog projekta. Naravno, u planu nam je da sljedeće godine u ovim mjesecima i otvorimo hamam za javnoast”, kazao je Zajimović.