U New Yorku, u četvrtak, 11. aprila t.g. delegacija Odbora za obilježevanje 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju, sastala se sa poznatim borcima za ljudska prava delegacijom iz BiH, koju su činili predsjednica Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić, dosadašnji predsjednik Saveza logoraša BiH Murat Tahirović i profesor međunarodnog prava na pravnom fakultetu u Bihaću Nikola Findrik.



Članovi njujorškog Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju, ukratko su ih upoznali o dešavanjima u periodu 1912. i 1913. godine, kada je crnogorska vojska okupirala Plav i Gusinje, koji su vršili masovne zločine nad bošnjačko-albanskim civilima, silovanja, strijeljanja, pljačke... dok su sveštenici pravoslavne crkve izvršili nasilno masovno pokrštavanje nad 12,500 muslimana. Događanja u tom periodu naučnici i istraživači ukaziju, a historija bilježi, da je počinjen genocid. To jasno potvrđuje naučno-istraživački projekt Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava univerziteta u Sarajevu koji je predstavljen javnosti 2.marta 2013. u organizaciji Zavičajnog društva Plavljana i Gusinjana u BiH.
Delegaciji iz BiH predstavljeni su projekti na kojima se radi u New Yorku i zavičaju; izgradnja Šehidske džamije u Plavu, Memorijalnog šehidskog centra u Monticello, snimanje dokumentarnog filma „Genocid nad Bošnjacima u kontinuitetu“, projekt Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava univerziteta u Sarajevu, koji su prihvatili predstavnici organizacija Plavljana i Gusinjana koje djeluju u dijaspori...

Istovremeno je ukazano na odnos crnogorskih vlasti prema žrtvama genocida i njihovim potomcima, kao i zahtjevima Odbora iz New Yorka koji su uputili u vidu deklaracije, tražeći između ostaloga da se odredi mjesto da se izgradi Memorijalni centar za žrtve genocida u Plavu i Gusinju, te da se uklone državni simboli koji vrijeđaju žrtve genocida, jer je pod njima vršen ovaj stravičan zločin. Spomenut je odnos potomaka žrtava genocida koji su danas odbornici u SO Plav, koji su krajem marta skinuli deklaraciju sa dnevnog reda da se navodno “ni¬¬su ste¬kli uslo¬vi za ras¬pra¬vu” i to nakon punig stoljeća.

Delegacija iz BiH je iskazala oduševljenje na svim aktivnostima koje su preduzete u okviru obilježavanja 100.godišnjice genocida u Plavu i Gusinju. Ujedno su ukazali na genocid u Srebrenici i na probleme na koje su nailazili tokom proteklih godina. Možemo samo zamisliti kroz cijelo stoljeće na kakve probleme su nailazili potomci žrtava genocida iz Plava i Guisinja, čiji preci nemaju ni mezara ni memorijalnog centra. Ovaj rad za žrtve genocida nas treba ojačati, jer se upravo borimo za one koji više ne govore, koji čak ni mezara, niti na nišanu imena nemaju, rekla je Munira Subašić, koja se između ostaloga pitala: „Zar državnim vlastima u CG nije dovoljno cijelo stoljeće da ovaj zločin genocida guraju pod tepih i da zabranjuju da se govori?! Crna Gora ne smije više jedno raditi u Crnoj Gori a drugo pričati po svijetu. To ne smiju više raditi! Kao ni općinske vlasti u Plavu ne smiju se ponašati tako niti prema žrtvama a ni prema potomcima žrtava. Znaju li jedni i drugi da ima Boga!“ – zaključila je Subašić, koja je u genocidu u Srebrenici izgubila dva sina, supruga i više od dvadeset članova uže rodbine.

Munira Subašić je istakla da joj je žao što 2.marta nije bila u Sarajevu da se odazove na poziv Zavičajnog društva Plavljana i Gusinjana u BiH, kada je predstavljen naušno-istraživački projekt Instituta na čelu sa dr. Čekićem.

S obzirom da Murat Tahirović sada vodi organizaciju koja će se između ostaloga baviti istraživanjem nekažnjenih zločina, kaže da će se nastojati da se istraži sudbina nekažnjenih zločina u Srbiji, CG i Sandžaku. Dok je profesor međunarodnog prava Nikola Findrik obećao da će se uključiti da pomogne u tome.

Dogovorena je suradnja između Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa“ i Odbora iz New Yorka, kao i sa svim srodnim organizacijama koje se bore za rasvetljavanja zločina genocida.

Delegaciju Odbora koja je razgovarala sa delegacijom iz BiH, su činili: Muharem Purišić, Ismet Pjetrović, Ago Kolenović, Smajle Srdanović i Esad Krcić.