Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Teme


U Bužimu održan okrugli sto o bošnjačkom velikanu, filozofu i misliocu
RAHMETLI PROF. DR. RASIM MUMINOVIĆ VIŠE PRIZNAT U SVIJETU NEGO KOD NAS
Procitaj komentar

Autor: Nedžib Vučelj
Objavljeno: 05. January 2013. 18:01:15


U Bužimu je u vijećničkoj Sali općine u organizaciji BZK „Preporod“ održan okrugli stol gdje se govorilo o prof. dr. Rasimu Muminoviću kao bošnjačkom filozofu i misliocu evropskog i svjetskog formata.

O rahmetli dr. Rasimu Muinoviću posebno izlaganje je pripremio prof. Amir Sijamhodžić, ističući da je Rasim Muminović jedan od najačih filozofa u svijetu. O Rasimu Muminoviću govorili su o predjednik BZK „Preporod“ Bužim, likovni umjetnik Sead Emrić, novinar i književnik, Nedžib Vučelj, te njegovi bivši studenti. Svi su uglavnom bili samokritični što malo znaju o ovom velikom umnom bošnjaku, te su se složili da i mediji izuzetno malo pišu o ovakvim bišnjačkim velikanima.

Vama čitaocima rado prilažemo rezime tribine okruglog stola, kroz što će te , nadamo se, nešto više saznati o ovom velikanu, koji je mnogo zadužio ovo društvo, a koje se njemu nikada nije odužilo, već naprotiv. Vjerujemo da će se ubuduće više pažnje posvetiti bošnjačkim velikanima sličnim dr. Muminoviću.

Rasim Muminović - Originalan filozof i mislilac

Riječ je o jednom, uz Ferida Muhića i Muhameda Filipovića, od najkompleksnijih bošnjačkih i balkanskih mislilaca 20. stoljeća, o jednom od posljednjih velikih evropskih filozofa, koji je rođen u Sandžaku, a svoju afirmaciju je postigao kao profesor filozofije i etike na Sarajevskom univerzitetu.


Bivši studenti su sa ponosom govorili da im je Rasim Muminović bio preofesor

Sa okruglog stola o Rasimu Muminoviću

Svi su izrazili divljenje prema bošnjačkom velikanu Muminoviću

Fatiha za dr. Rasima Muminovića, bošnjačkog velikana svjetskog glasa


Za nepune tri sedmice iz duhovnog i znanstvenog života Bosne i Hercegovine i Sandžaka su otišle dvije velike intelektualne gromade, koje su živjele i stvarale u egzilu. Prvi, veliki bošnjački i svjetski umjetnik Mersad Berber, koji je živio u Zagrebu, i drugi, filozof-etičar prof. dr. Rasim Muminović, koji je živio i stvarao u unutrašnjem egzilu u Sarajevu.

Biografija
Dr. Rasim MUMINOVIĆ (1935-2012), filozof, redovni profesor i profesor emeritus Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, rođen je 22. aprila 1935. godine u Trijebinama, Sjenica, u Sandžaku. Preselio je na Ahiret 24. oktobra 2012. godine. Nakon klanjanja dženaze ukopan je na šehidskom mezarju u Buća Potoku, u Sarajevo, 25. 10. 2012., uoči Kurban bajrama. Dženazu mu je klanjao zamjenik reisu-l-uleme hadži hafiz Ismet-ef. Spahić, a prigodne govore na samoj dženazi ali i na komemoraciji sutradan o životu, liku i djelu održali su: prof. dr. Samir Arnautović, prorektor Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. Šefket Krcić, u ime Univerziteta u Novom Pazaru, te dr. Fatima Muminović-Pelesić, njegova sestra, koja je, uglavnom, lektorisala sva njegova djela, starala se o njemu i najbolje ga je poznavala.

Filozof Muminović potiče iz ugledne bošnjačke imamske porodice iz Sandžaka. Roditelji: otac hadži Hivzija i majka Hajruša, rođena Biberović. Obrazovanje: Osnovnu školu završio je u Sjenici, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Studije filozofije i njemačkog jezika završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a postdiplomski studij etike na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Gnoseološko-ontološki temelji Blochove filozofije” odbranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Gostovao je dva semestra na Univerzitetu u Bonu (kod Gerharda Schmidta). Koristio je stipendiju Alexandar Von Humboldt-Stiftung namijenjenu naročito odabranim u filozofskoj struci u maksimalnom trajanju. Sudjelovao je na brojnim simpozijima, kongresima, raspravama i raznim skupovima u zemlji i inostranstvu.

Karijera
Bio je asistent, docent, vanredni, i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, nakon odlaska u penziju izabran je za profesora emeritusa. Objavio je, pored brojnih studija i rasprava u renomiranim domaćim i inostranim časopisima, i slijedeća djela:
1) “Filozofija Ernsta Blocha” (IMRP-Institut za međunarodni radni pokret, Beograd 1973. godine);
Tok filozofskog traganja doveo ga je do filozofije tada najznačajnijeg mislioca 20. stoljeća, Ernsta Bloha (1895-1980), što postaje tema njegove doktorske disertacije “Gnoseološko-ontološki temelji Blochove filozofije” odbranjene na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Ovo djelo profesoru Muminoviću je dalo legitimaciju filozofa velikog formata.
2) “Ljudskost i povijesnost“ (“Svjetlost”, Sarajevo 1978. godine);
Djelo je izazvalo brojne diskusije i otvorile nove teme za dijalog među kolegama u više univerzitetskih centara ex-Jugoslavije.
3) “Filozofija i praksa” (“Svjetlost”, Sarajevo, 1981. godine);
4) “Ognjen Prica” (Filozofska monografija, “Školska knjiga” Zagreb 1982. godine);
Filozofska monografija o ideji i viziji revolucionara humanističke provenijencije Ognjena Price, koji je strijeljan 1942. godine. Ovo djelo autor je posvetio Rifatu Burdžoviću, najznačajnijoj ličnosti Bošnjaka Sandžaka u 20. stoljeću, koji je također poginuo 1942. godine.
5) “Ethos i ljudsko bivstvovanje” (prvo izdanje, “Veselin Masleša”, Sarajevo 1989., te drugo izdanje, Filozofski fakultet, Tuzla 1997. godine);
Šire sagledavanje Muminovićevih moralnih principa, mogu se saznati u djelima: “Ljudskost i povijestnost” i posebno u “Ethos i ljudsko bivstvovanje”, koja spadaju u sam vrh ne samo djela napisanih na bosanskom jeziku, već uopšte u modernoj europskoj filozofiji. Za drugo djelo, “Ethos i ljudsko bivstvovanje”, čuveni bosanski filozof akademik Vladimir Premec, kaže, da je riječ o najboljem djelu iz oblasti etike, koje je napisano poslije Aristotela.
6) “Srbizam i stradalništvo Bošnjaka” (prvo izdanje, Sarajevo, 1994., te drugo izdanje, Sarajevo 1996. godine);
7) “Fenomenologija srpske genocidne svijesti” (Ankara, 1995. godine);
Vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu potaklo je profesora Muminovića na duboko razmišljanje o velikosrpskoj ideologiji, mitologiji i detruktivnosti, te stanjima svijesti koja su zadnju deceniju 20. stoljeća učinila decenijom krvi i zla. O središnjoj temi tih razmišljanja govore navedena djela: “Srbizam i stradalništvo Bošnjaka” u dva izdanja, te “Fenomenologija srpske genocidne svijesti”.
8) “Staljinizam ili apsurdi jednoumlja” (Tuzla, 1997. godine);
Bez sumnje, ovom studijom, filozof Rasim Muminović je pokazao svoju široku informiranost i upućenost u tokove moderne filozofske i političke misli. Njegova humanistička kritika staljinističkog fenomena, predstavlja dragocjen prilog kritičkog rasvjetljivanja totalitarističkih društava. Ujedno, Muminovićeva kritika staljinizma na koncizan i filozofski način prikazuje apsurdnost i drugih ideologija, poput fašizma i nacizma.
9) “Uvod u filozofiju” (IK Publishing, “Logos”, Sarajevo 1998. godine);
Djelo “Uvod u filozofiju” je centralno djelo Muminovićeve univerzitetske djelatnosti, Po mišljenju kritike, navedeno djelo je izvor nadahnuća i za pjesnika, slikara, povjesničara. Ono je proizvod sarajevske škole filozofskog mišljenja, koje se njeguje ne samo na Filozofskoj katedri Univerziteta u Sarajevu, u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, već i u ediciji “Logos”.
10) “Zarobljeni um” (Harfo-graf Tuzla, 2000. godine);
11) “Filozofija ideologije” u tri toma: I knjiga - Ideologija i trezvenost; II knjiga - Destruktivne idelogije 20. stoljeća; III knjiga - Izazovi novog milenijuma, (Sarajevo, El-Kalem, 2000-2010. godine);
Fenomen ideologije predstavlja jedan od ključnih problema istraživanja filozofa dr. Rasima Muminovića. Od sarajevskog kruga filozofa, on se uz Filipovića najviše uzdigao po kritici aktuelnog režima, kao i društvenih sistema koji su predhodili.
12) “Hadži Murad i Sandžak” (Sarajevo, 2003. godine);
Prva cjelovita studijska monografija o povijesnoj ličnosti Sandžaka, hadži Muradu ef. Šećeragiću (1890-1980), poznatom vijećniku ZAVNOS-a, naibureisu, čije djelovanje je bilo izraženo kao sudbonosna veza između ne samo Sandžaka i Bosne i Hercegovine, već i kao imperativ suživota među narodima jugoslovenske zajednice.
Prvo izdanje ove studije pripremljeno je davne 1967. godine, ali je na objavljivanje čekala skoro četiri decenije. To dovoljno govori o našem duhovnom paradoksu i nerazumijevanju moćnika za finansiranje i objavljivanje djela ove vrste.
13) “Filozofija kao drušvena kritika” (Sarajevo, 2010. godine);
Pored navedenih naslova, filozof Muminović je objavio više od 500 drugih znanstvenih, stručnih i publicističkih radova.

Članstvo u brojnim udruženjima i asocijacima
Rasim Muminović je bio:
član Udruženja filozofa Jugoslavije, te član odbora “Korčulanske ljetnje filozofske škole”, te predsjednik Udruženja filozofa Bosne i Hercegovine (1982-1990), “Matice Bošnjaka Sandžaka”, Udruženja pisaca Sandžaka, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, zatim član prestižnog Međunarodnog žirija za Blohovu nagradu, član Savjeta BZK “Preporod” i drugih asocijacija.

Moralni principi
Citat dr. Šefketa Krcića, profesora na Univerzitetu u Novom Pazaru: “Kao profesor etike koji je strukovno izašao iz klase čuvenih filozofa moralista dr. Vuka Pavićevića i dr. Milana Kangrge Muminović je bio izuzetno principijelan, uvijek blag i dobronamjeran i nimalo ohol čovjek. Njegove besjede pratio sam sa divljenjem. Bile su prožete lucidnim slijedom logičke argumentacije. Posjedovao je osjećaj za ideje i problem svoga naroda. Nošen moralnim principima kategoričkog imperativa, izarastao je u izvrsnog polemičara i kritičara društva. Svoje protivnike i oponente je nadmudrivao, nikad ih nije ponižavao i omalovažavao, već im je argumentacijom ukazivao na istinu. Njegov moralni respekt prema sagovorniku izazivao je divljenje kod brojnih svojih studenata i sljedbenika. Mogla se osjetiti radost prisutnih na brojnim tribinama kada se najavi da će govoriti filozof Muminović. Njegova ljubaznost i izuzetno držanje govorili su mnogo o njegovom liku kao profesoru nadahnuća i inspiracije. Bile su prepune sale onih slušatelja, ne samo studenata, već i drugih koji su željeli da čuju ideje profesora Muminovića, čiji razgovori i debate se ne mogu lahko zaboraviti.”

Originalan filozof i mislilac
Najkraće kazano, prof. dr Rasim Muminović se u toku svog 77-godišnjeg života, skoro punih šest decenija na originalan način bavio filozofijom i društvenom teorijom. Pet ključnih pojmova Muminovićeve filozofije su: Istina, Sloboda, Čovjek, Bosna i Sandžak. Pored etike i historije filozofije, predavao je pune četiri decenije razne filozofske discipline i kolegije iz domena filozofije na Filozofskom fakultetu i Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kao i bio gostujući profesor na Univerzitetu u Novom Pazaru i mnogim drugim univerzitetima u svijetu.
Najviše je bio poznat u njemačkim filozofskim krugovima. Prilikom promoviranja njegovog djela “Filozofija Ernsta Bloha” u Tibingenu, 1973. godine, Ernst Bloh, tada najglasovitiji njemački filozof, izjavio je da filozof Muminović iz Bosne, više poznaje filozofiju nego on sam, što ga je na najbolji način preporučilo da bude uvršten u sam vrh evropske filozofije.
Svojim etičkim držanjem, filozofskim i ljudskim principima, i postignutim stručnim rezultatima u toku svoje bogate karijere, smatra se jednim od najvećih vrhova bošnjačke i sandžačke duhovnosti.
Bio je rado viđen kao predavač i učesnik dijaloga na brojnim tribinama gdje se raspravljalo o pitanjima identiteta bošnjačkog naroda.
Najviše pažnje profesor Muminović je posvetio filozofskom, sociološkom i psihološkom osmišljavanju sandžačke duhovnosti, kao i uopće osobenosti bošnjačkog nacionalnog identiteta. Upravo zbog ideja i stavova iznijetim u javnim istupanjima, profesor Muminović je bio jedan od najviše osporavanih djelatnika, naravno, od strana ideologija i političkih krugova, koje su vršile sistematski progon bošnjačkog naroda sa prostora Balkana, posebno sa prostora Bosne i Sandžaka. U tom kontekstu, profesor Muminović, nije ćutao kao brojne njegove kolege, već je javno progovorio o sudbini svoga naroda i u tom smislu, on je žestoko prozvao brojne kolege iz Srbije i Hrvatske, sa velikim apelom da se zaustavi krvoproliće nad nedužnim bošnjačkim narodom. Na taj način, neka njegova djela su nastala izazovom rata i kao odgovor na agresiju na Bosnu i Hercegovinu, što jasno govori o Muminoviću kao visoko odgovornom kritičkom intelektualcu, koji je progovorio iz duše i svijesti najobrazovanijeg dijela svog naroda.
Dosta teško će biti da neki od europskih ali i svjetskih filozofa nadmaši Muminovićevu filozofsku trilogiju “Filozofija ideologije”, koja se može smatrati najboljim filozofskim djelom u 21. stoljeću. Kritička valorizacija djela ovog filozofa predstoji na Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu u Novom Pazaru.

Misao o istini, slobodi i čovjeku
Bez sumnje, filozof dr. Rasim Muminović je bio istinski mislilac etičkog fenomena a posebno moralnosti bošnjačkog i islamskog merhameta. Ostao je čitavog života kao čovjek, pedagog, znanstvenik i društveni djelatnik, kao insan uspravnog hoda, bez mrlje u svojoj bogatoj duhovnoj biografiji. Prema mnogim misliocima, Muminović je jedan od posljednih mislilaca iz plejade velikih modernih filozofa.

Pored toga, u bogatoj duhovnoj ostavštini prof. dr. Rasima Muminovića, ostalo je preko dvadesetak rukopisnih svesaka, što upućuje na činjenicu da se izdavači trebaju potruditi da sakupe i objave cjelokupno njegovo djelo.
Ako za života nije dobio od društva nagrade koje je zasluživao, bošnjačke institucije trebaju imati na umu da bi nagrada sa Muminovićevim imenom bila kultna i inspirativna za razvoj filozofije, znanosti i društvene teorije.

Zaključak
Kada bi država BiH, ulagala više sredstava za prijevođenje djela svojih znamenitih filozofa i pisaca, njena afirmacija, bez sumnje, bila bi daleko veća. Stoga je krajnje vrijeme da shvatimo da filozofska djela ne samo Rasima Muminovića, Ferida Muhića i Muhameda Filipovića, već i opusi Abdulaha Šarčevića, Kasima Prohića, Enesa Karića, Arifa Tanovića i drugih idu rame uz rame sa vodećim europskim misliocima.

VRH



Ostali prilozi:
» GENERAL MEHMED ALAGIĆ – SMRT OD NEPRAVDE
B.net | 07. March 2024 14:06
» IZLET DJECE IZ MEKTEBA HIDAJE U POSJETI DŽAMIJI U PENZBERGU
Damir ef. Babajić | 28. February 2024 16:04
» SEDMOGODIŠNJI MAHIR JEDINI ĐAK U SELU PETROVIĆI KOD OLOVA
Anadolu Agency (AA) | 24. February 2024 12:40
» "BEST MOSTAR" OTVARA PRIJAVE ZA HACKATHON!
Bošnjaci.Net | 18. February 2024 13:06
» PLEMENITOST, HRABROST I ODLUČNOST
Ferhat Korajac | 12. February 2024 02:08
» ČETIRI DECENIJE OD ZOI U SARAJEVU: OLIMPIJSKI DUH I DALJE ŽIVI
Anadolu Agency (AA) | 08. February 2024 20:04
» AZERBEJDŽAN NA GLOBALNOJ SCENI-EKONOMSKI RAST I DOPRINOS DIJASPORE
Božidar Proročić, književnik i publicista | 07. February 2024 14:37
» OJ NERMINEEEEEE, ŠTA KAŽE SV. SAVO O ISLAMU I NJEGOVIM SVETINJAMA
Dr. Muharem Štulanović | 06. February 2024 19:56
» MOJ SEDAMDESET DRUGI ROĐENDAN
Dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993 - 2012) | 05. February 2024 14:32
» VEČER BOŠNJAČKE KULTURE, UMJETNOSTI, ILAHIJA I KASIDA
Bošnjaci.Net | 28. January 2024 16:38
Ostali prilozi istog autora:
» MUNJEVITA “MUNJA 93”
13. January 2017 15:39
» EDIN VUČELJ SPORTISTA GODINE
02. March 2015 14:03
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif