Jusuf DŽAFIĆ: No, šta se krije iza protesta sekularno-liberalnih struja u Egiptu? Koji su stvarni razlozi koji su doveli do eskalacije nasilnih protesta antiislamista? Zašto sekularisti žele da destabilizuju Egipat? Odgovore treba potražiti u razlozima koji su tu istu opoziciju naveli da protestuje prije tačno godinu dana. Očito je da se tada kao i sada radilo o pokušaju sprečavanja islamista nedemokratskim načinima da na demokratski način ostvare svoje ciljeve. Naime, svim onima koji su iole upućeni u egipatska dešavanja poznata je činjenica da većina Egipćana podržavaju islamiste, odnosno demokratiju zasnovanu na islamskim principima, a ne sekulariste i liberale koji svoj svjertonazor grade na na principima zapadne civilizacije.

Otprilike prije godinu dana pisao sam kako liberalno-sekularne struje u Egiptu, uglavnom pristalice bivšeg predsjednika Mubaraka i njegove prozapadne autokratske politike, žele srušiti 25-januarsku revouluciju i time onemogućiti parlamentarne izbore na kojima se očekivala pobjeda Muslimanske braće. Tako su sekularisti krajem novembra i početkom decembra 2011. godine, putem svakodnevnih protesta, koji su ubrzo od mirnih prerasli u nasilne proteste (naravno ne slučajno), pozivali na bojkot izbora za predjedsjednika i domove parlamenta i momentalni opoziv Vojnog vijeća. To im naravno nije uspjelo, s obzirom da su islamisti na izborima u decembru 2011. i januaru 2012. godine osvojili 74% glasova za Donji dom parlamenta, na izborima u januaru i februaru 2012. godine 83% glasova za Gornji dom parlamenta, dok je na izborima za predsjednika Egipta pobijedio Ihvanija doktor hafiz Muhammed Mursi sa osvojenih 52% glasova. O ovim dešavanjima sam blagovremeno i pisao.

Danas, kada se Egipat nalazi pred sljedećim sudbonosnim korakom u svojoj postrevolucionarnoj historiji, a to je referendum o novom ustavu, imamo sličnu sliku kao i prije godinu dana: horde nadrogiranih sekularista, uglavnom mlađeg življa, protestuju protiv vlasti, sada oličene u predsjedniku Muhammedu Mursiju, pozivaju na bojkot referenduma o novom ustavu, traže Mursijevu ostavku, zazivaju „demokratiju“. Mnogi će se pitati zašto sam, opisujući ih, baš upotrijebio konstrukciju „nadrogirane horde“. To ću objasniti u sljedećim tačkama:

1- Riječ horda (tur. – ordu - vojska) u historiji, antropologiji, sociologiji i ostalim naukama koje se bavi poviješću čovječanstva označava prvobitnu ljudsku zajednicu do pedeset ljudi. Karakteristika ove zajednice je bio nizak stupanj društvenog uređenja, blizak životinjskom načinu života, bez jasno definisane porodice i porodičnih veza. U svakodnevnoj komunkaciji horda se upotrebljava da označi određenu skupinu ljudi koji narušavaju javni red i mir paljenjem, rušenjem, pljačkanjem, ubijanjem i sličnim radnjama koje se kose s osnovim civilizacijskim postulatima. Očevidno je da sekularni protestanti u Egiptu čine, između ostalih, upravo ove necivilizacijske radnje:

- U srijedu 5. decembra je poginulo 8 ljudi u sukobima između proislamskih i prosekularnih protestanata kod Predsjedničke palate u Heliopolisu. Za dvojicu se sigurno zna da su pripadnici ihvanijskog pokreta. Dženaza ove dvojice je klanjana 7. decembra, nakon džume-namaza, u Azharovoj džamiji. Dženazi je prisustvovalo više desetina hiljada ljudi koji su ispunili i ulicu ispred džamijskog harema.

- Paljenje glavnog sjedišta Muslimanske braće u Kairu. Ovaj gnusni akt zbio se 23. novembra, dana kada su počeli ovi nasilni protesti. Slični vandalizmi su se desili u Suecu i Ismailijji 5. decembra kada su proliberalni protestanti pokazali svoju „demokratičnost“ tako što su zapali zgrade Stranke slobode i pravde, stranke Muslimanske braće.

- Višednevni napadi na predsjedničku palatu u Heliopolisu, koji su tu i tamo imali tendenciju vandalizma. Policija je ove napade bila primorana suzbijati kako bi spriječila uništavanje državne imovine. Policijski odgovor na napade sekularno-liberalni mediji su himbeno iskoristili, nazvavši ih nasiljem, pritom optuživši predsjednika Mursija i državne institucije da su izgubili legitimitet ne spriječivši to nasilje, pa samim tim, prema njima, ne mogu da sprovedu referendum.
- U sukobima u srijedu 5. decembra iz vatrenog oružja ranjen je i novinar Husejni Ebu Dajf. Novinar je kasnije podlegao ranama.
- Propagandno lažiranje teksta novog ustava kako bi se povećao razdor i smutnja među egipatskim građanima.
- 2 – Značenje epiteta nadrogiran je otprilike jasan, no zahtjeva podrobnije objašnjenje. Ovaj pridjev dolazi od riječi droga (holandski droog – sušeni začini), u medicini, farmaciji, farmakologiji označava proizvod različitog porijekla koji se koristi u medicinske svrhe. Ova riječ se danas u svakodnevnoj komunkaciji koristi kao sinonim za narkotike, tj. opojna sredstva koja proizvode ovisnost, čijom upotrebom čovjek razara svoje zdravlje, a čija konačnica je često smrt. Znači, nadrogiran je čovjek koji je pod dejstvom tih opojnih sredstava. U prenesenom smislu označava čovjeka koji se ponaša poput onoga koji je pod djelovanjem droge. U ovom slučaju radi se o rulji, čiji je veliku broj uistinu „napušen“, a čiji se ostatak ponaša poput tih nadrogiranih. Čak dosta njih i ne zna zašto protestuje protiv predsjednika. Time samo pokazuju očigledan fakat - da ih je protiv Mursija nahuškala opozicija, oličena u sekularno-liberalnim medijima, fiktivnim nevladinim organizacijama (poput velikog broja NVO u BiH koje kontroliše SDP), te različitim „demokratskim“ pokretima. Dovoljno je kao primjer navesti reportažu koju je jedna egipatska televizija napravila o sekularnim protestantima ispred Predsjedničke palate u Heliopolisu. Dvojica ispitanika, očito pod dejstvom hašiša ili neke druge „trave“, dali su dosta kontradiktorne izjave, ne spomenuvši ni jedan konkretan razlog zašto protestuju. Čak je jedan od njih je na pitanje zašto protestuje odgovorio da on nije odavde, već da je samo u posjeti prijatelju, otkrivši potpunu besmislenost svoga protestiranja protiv predsjednika Mursija.

No, šta se krije iza protesta sekularno-liberalnih struja u Egiptu? Koji su stvarni razlozi koji su doveli do eskalacije nasilnih protesta antiislamista? Zašto sekularisti žele da destabilizuju Egipat? Odgovore treba potražiti u razlozima koji su tu istu opoziciju naveli da protestuje prije tačno godinu dana. Očito je da se tada kao i sada radilo o pokušaju sprečavanja islamista nedemokratskim načinima da na demokratski način ostvare svoje ciljeve. Naime, svim onima koji su iole upućeni u egipatska dešavanja poznata je činjenica da većina Egipćana podržavaju islamiste, odnosno demokratiju zasnovanu na islamskim principima, a ne sekulariste i liberale koji svoj svjertonazor grade na na principima zapadne civilizacije. Stoga je jedina mogućnost da sekularisti dođu na vlast korištenjem nedemokratskih sredstava poput vandalizma, izazivanja nereda, bojkota svakog važnog demokratskog procesa u Egiptu, te drugih sredstava uz pomoć kojih bi destabilizovali državu i doveli na vlast „novog Mubaraka“. To su isto pokušali uoči početka parlamentarnih izbora u decembru 2011. godine, a to isto pokušavaju sada uoči referenduma o novom egipatskom ustavu.

Naravno, sekularisti su kao povod za početak svojih protesta uzeli dekret predsjednika Mursija od 22. novembra kojim je preuzeo skoro neograničenu vlast. Predsjednik Mursi se odlučio na takav potez kako bi spriječio Ustavni sud, još uvijek sastavljen od Mubarakovih ljudi, da novi nacrt ustava i referendum o njemu proglase neustavnim, kao što su to uradili sa prvim demokratskim izabranim parlamentom Egipta juna 2012. godine, dovevši Egipat u političku krizu koja je lahko mogla prerasit u građanski rat i opći haos. Treba istaći da je veliki broj političkih analitičara u Egiptu podržao donošenje ovog dekreta ocijenivši ga kao razumljivim i realnim, te kao stvar kojoj pribjegava većina demokratski izabranih predsjednika u svijetu u kriznim situacijama poput ove u kojoj se našao Egipat. Mursi je odmah, na osnovu ovog dekreta, smijenio tadašnjeg državnog tužioca, očito starorežimskog čovjeka, koji nije našao za prevashodno da osudi odgovorne za žrtve 25-januarske revolucije. Čak je za vrijeme njegovog mandata izvjesni policajac oslobođen optužbi zbog „nedostatka dokaza“ iako na You Tube-u već odavno kruži snimak koji jasno prikazuje kako dotični policajac ubija protestanta.

Dr. Muhammed Mursi, predsjednik Egipta Odluka o izglasavanju nacrta novog ustava koji ima proislamsku orijentaciju propraćena je izljevima veselja i sreće među većinom Egipćanima. Nakon 200 godina borbe protiv raznih okupatora i oktorisanih ustava Egipćani imaju ponovo priliku da urede svoju državu kako oni hoće, odnosno da uvrste islamska načela i vrijednosti u državno uređenje. Da je proislamski ustav želja egipatskog naroda vidjelo se već u subotu 1. decembra, uoči Mursijeve ratifikacije, kada je u protestu podrške predsjedniku Mursiju ispred Kairskog univerziteta izašlo nekoliko miliona ljudi. (Prema nekim procjenama i do 7 miliona!). Dovoljno je samo spomenuti podatak da su protestanti ispunili sve ulice do Dokkija, kairske četvrti udaljene od Kairskog univerziteta čak 3 km!

Sljedeći potez urađen na osnovu ovlasti iz dekreta je bio donošenje konačnog nacrta novog ustava, organiziranje referenduma za isti, te sprečavanje starorežimskog Ustavnog suda da proglasi nacrt novog ustava nevažećim. U četvrtak 29. novembra sastala se Ustavotvorna skupština. Liberalni, sekularni, hrišćanski i ostali opozicijski članovi parlamenta odbili su da učestvuju u donošenju nacrta novog proislamskog ustava, te su napustili sjednicu. Usvajanje nacrta novog ustava je nastavljeno s obzirom da kvorum nije narušen, pošto opozicija ne čini većinu ustavnotvorne skupštine. Treba naglasiti da je Ustavnotvorna skupština formirana u junu 2012. godine od pripadnika bivšeg demokratski izabranog parlamenta (Ustavni sud je u junu 2012. godine ukinuo parlament proglasivši ga neustavnim), predstavnika sindikata, novinara, sudija, pravnih eksperata, Azharove uleme, zastupnika crkvenih zajednica, te drugih javnih ličnosti u Egiptu – ukupno 100 članova. Tada su islamisti imali samo 25 članova u Ustavnotvornoj skupštitini, a ako računamo Azharovu ulemu onda dolazimo do cifre od svega 30, što nije ni trećina. Budući je 26-ero antiislamista istupilo iz Ustavnotvorne skupštine, naravno bez opravdanog razloga, jer islamisti u skuštini nisu činili ni trećinu, a svega 11 njih zamijenjeno drugim, sjednica je 29. novembra započela sa 85 članova, što je opet zadovoljilo zakonski postavljen kvorum. Ni na ovoj kao ni na jednoj prijašnjoj sjednici islamisti nisu činili većinu u Ustavnotvornoj skupšitini. Nakon 16-časovnog mukotrpnog rada, u petak 30. novembra izglasan je nacrt novog ustava. Određeno je da sutradan predsjednik Mursi ratifirica nacrt nogov ustava i odredi dan referenduma.

Odluka o izglasavanju nacrta novog ustava koji ima proislamsku orijentaciju propraćena je izljevima veselja i sreće među većinom Egipćanima. Nakon 200 godina borbe protiv raznih okupatora i oktorisanih ustava Egipćani imaju ponovo priliku da urede svoju državu kako oni hoće, odnosno da uvrste islamska načela i vrijednosti u državno uređenje. Da je proislamski ustav želja egipatskog naroda vidjelo se već u subotu 1. decembra, uoči Mursijeve ratifikacije, kada je u protestu podrške predsjedniku Mursiju ispred Kairskog univerziteta izašlo nekoliko miliona ljudi. (Prema nekim procjenama i do 7 miliona!). Dovoljno je samo spomenuti podatak da su protestanti ispunili sve ulice do Dokkija, kairske četvrti udaljene od Kairskog univerziteta čak 3 km! Te večeri, predsjednik Mursi je ratificirao novi ustav, odredivši 15. decembar kao dan refernduma kada će Egipćani odlučiti o sudbini svoje države – da ili ne proislamskom ustavu Egipta?
I pored prljave igre opozicije, predsjednik Mursi je pozvao opozicione struje na dijalog 7. decembra. Kao što se moglo i očekivati, odziv opozicije je bio mršav, čime je samo potvrđeno činjenično stanje – opozicija neće rješavanje problema demokratskim putem, jer zna da predstavlja manjinu među egipatskim narodom. Štaviše, kada je Mursi 9. decembra povukao dekret, ponovo pozvavši na mirni nenasilni dijalog, naravno uz poštovanje rezultata referenduma koji će se održati 15. decembra, opozicija je odgovorila sa novim protestima, tražeći i da se odluka o referendumu povuče. Logično, egipatski predsjednik nije povukao odluku o referendumu, naglasivši da će o ustavu krajnju riječ dati egipatski narod na demokratskom referendumu.

Novi nacrt egipatskog ustava naišao je na opriječne reakcije, kako u Egiptu, tako i širom svijeta. Od onih koji su ga podržali i pozdravili, spomenut ćemo šejha Jusufa Karadavija, Svjetsku uniju islamskih učenja, te brojne druge islamske i muslimanske organzacije širom svijeta čiji je stav jasan: ovo će biti jedan od najboljih ustava u današnjem svijetu, budući da objedinjuje univerzalne islamske vrijednosti, obogaćene određenim pozitivnim zapadnim vrijednostima.

Za kraj, donosimo prvih sedam članova, u prijevodu Dine Maksumića, studenta na postdiplomskim studijama na Kairskom univerzitetu:

1) Arapska Republika Egipat je samostalna i suverena država, jedinstvena i nepodjeljiva. Njen sistem je demokratski. Egipatski narod je dio arapskog i islamskog Ummeta. Ponosi se svojom pripadnošću koritu Nila i afričkom kontinentu, te azijskim prostiranjem. Afirmativno sudjeluje u ljudskoj civilizaciji.
2) Islam je državna religija, arapski jezik je službeni jezik, a načela islamskog vjerozakona (Šerijata) su glavni izvor zakonodavstva.
3) Načela vjerozakona egipatskih kršćana i židova su glavni izvor zakonodavstva koje uređuje njihovo porodično pravo, te vjerske poslove i izbor svojih duhovnih vođa.
4) Al-Azhar je univerzitetska, islamska i nezavisna institucija, ima isključivo pravo organizacije svih svojih poslova. Propovijeda islam, religijske nauke i arapski jezik u Egiptu i svijetu. Mišljenje Kolegija velikih učenjaka pri Al-Azharu se uzima u obzir u stvarima vezanim za islamski šerijat. Šejhu-l-Azhar (rektor Al-Azhara) je neovisan i nezamjenjiv. Zakon određuje način njegovog izbora iz članova Kolegija velikih učenjaka. Država će osigurati dovoljno sredstava kako bi ostvario svoje ciljeve. Sve ovo na način regulisan zakonom.
5) Suverenitet pripada narodu koji isti upražnjava i štiti, te čuva nacionalno jedinstvo. On je izvor vlasti, kao što je objašnjeno u Ustavu.
6) Politički sistem se bazira na principima demokratije i savjeta (Šura). Državljanstvo izjednačava sve stanovnike u opštim pravima i obavezama, osigurava politički i stranački pluralizam i miran prijenos vlasti, razdvaja ovlasti i pravi ravnotežu između njih, osigurava vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i sloboda, na način koji je opisan u Ustavu. Nije dozvoljeno osnivanje političkih stranka na temelju razlike između građana na osnovu spola, porijekla ili vjere.
7) Čuvanje nacionalne sigurnosti, odbrana domovine i zaštita zemlje je čast i sveta dužnost. Služenje vojnog roka je obavezno, a uredit će se zakonom.

Kompletan engleski prijevod nacrta novog egipatskog ustava dostupan je na sljedećoj internet stranici: egyptindependent.com

(Autor teksta je student na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu i sudionik je dešavanja u egipatskoj prijestonici, odakle je i napisao ovaj tekst)