U New Yorku održana komemoracija na stogodišnjici od crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albanacima Plava i Gusinja

Tačno prije sto godina u vremenu Prvog balkanskog rata (okt. 1912 – 13), crnogorska kraljevska vojska zloglasnog kralja Nikole okupirala je Plav i Gusinje, kada su pod crnogorskom zastavom i kapom nad Bošnjacima i Albancima, izvršili nasilno masovno pokrštavanje 12,500 muslimanima, mušketali odnosno strijeljali više od 1800 uglednih građana, djece, žena, staraca, te zatvorili i skrnavili džamije, medrese, škole ruždije, silovali, pljačkali i proganjali narod ovog kraja. Ovaj gnusni crnogorski zločin u sebi sadrži sve segmente genocida, elitocida, kulturocida i urbicida, kao takav je i zabilježen u historijskim aktima, i ujedno kao sedmi genocid počinjen nad Bošnjacima od strane Crnogoraca i Srba. Tim povodom u subotu, 13.oktobra u centru svjetske metropole New York, u prepunoj sali, održana je komomoracija žrtvama crnogorskog genocida, na kojoj je usvojena deklaracija potomaka žrtava genocida koju su potpisali predstavnici institucija koje djeluju na području New Yorka i New Jerseya. Deklaracija je upućena na adrese rukovodstva Crne Gore i aktuelnog načelnika općine Plav.

Puno je stoljeće od genocida, isto toliko šutnje i izrugivanja žrtvama i od strane crnogorskih vlasti od onda pa do sada. Najbolji primjer tome je da žrtve genocida nikada nisu dobile svoj mezar i ime, ili memorijal u Plavu i Gusinju, kao ni u školskim udženicima u CG, što je ključni cilj prikrivanje zločina genocida. Također crnogorska zastava pod kojom su ubijali i krstili narod ovog kraja danas je zvanična zastava Republike Crne Gore, što govori da su žrtve genocida i njihovi potomci izložene javnom izrugivanju. Potomci žrtava genocida u Plavu i Gusinju sa ovom deklaracijom prestaju da šute, sada se obraćaju zvaničnicima u CG i općini Plav. Ako ne budu rješavali zahtjeve navedene u deklaraciji, potomci žrtava će se obratiti međunarodnim institucijama: UN, EU, SAD… od kojih će zahtjevati da usvoje Rezoluciju o genocidu nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju počinjen od strane Crne Gore.
Ujedno, sa komemorativnog skupa na stogodišnjici genocida nad muslimanima, Bošnjacima i Albancima, Plava i Gusinja, sa stotinom podijeljenih ruža upućena je poruka da u cijelom svijetu vlada mir, sloboda, blagostanje i da niko i nikada ne strada zbog imena, odnosno etničke i vjerske pripadnosti, kako se kroz historiju dešavalo Bošnjacima i Albancima od Plava i Gusinja do Srebrenice.

Učesnici komemoracije stojeći i sa ružama slušali čitanje proglasa Reisu-luleme dr. Mustafe ef. Cerića

Slijedi deklaracija:

Filip Vujanović, predsjednik Republike Crne Gore
Igor Lukšić, predsjednik Vlade RCG
Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine RCG
Orhan Šahmanović, načelnik općine Plav

New York, 13. okt. 2012.
Poštovani,
Islamski centar Monticello (NY), Bošnjački islamski kulturni centar (NY), Bošnjačko-američka komjuniti centar New Jerssey, Bošnjačka kulturna zajednica u SAD, Institut za istraživanje genocida Kanada, Bošnjaci.Net, Asocijacija Bošnjaka, Predstavništvo Sandžaka u New Yorku, Bošnjačka asocijacija „Minber“, okupljeni na Komemoraciji povodom sto godina od crnogorskog genocida nad Bošnjacima i Albancima Plava i Gusinja u New Yorku, sjedištu Ujedinjenih Nacija, dajući zavjet za nezaboravljanje i kolektivno pamćenje u ime istine o genocidu i pravdi za žrtve tih zločina, šaljemo poruku Svijetu u obliku usvojene

DEKLARACIJE
1. Država Crna Gora kroz historiju u razliličita vremenska razdoblja vršila je zločin nad Bošnjacima i Albancima, samim tim i međunarodnim humanitarnim pravom zaštićenim nacionalnim, etničkim i vjerskim grupama, kao takvim;

2. Postoje historijski, naučno-istraživački, nedvosmisleni dokazi o postojanju jasno prepoznatljivih elemenata zločina genocida, definiranih i utvrđenih Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, a izvršenih s namjerom da se u cjelosti ili djelimično istrijebe Bošnjaci i Albanci u Crnoj Gori;

3. Pored subjektivnih (mentalnih) elemenata genocida (mens rea), postoje uvjerljivi naučno istraživački dokazi o provođenju objektivnih elemenata genocida (actus reus) protiv nevinih Bošnjaka i Albanaca, zbog njihove nacionalne, etničke i vjerske pripadnosti u Crnoj Gori;

4. Radi se o zločinu države sa ciljem zastrašivanja i brisanja historijskog pamćenja i postojanja Bošnjaka i Albanaca iza kojeg stojala vlast u Crnoj Gori sa državnim aparatom;

5. Vlast u Crnoj Gori, nažalost, još nije otklonila sve nepravde prema Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Vlastodršci u Crnoj Gori su krivi za zločine nad Bošnjacima, kao što su zločini u Štrpcima, deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, hapšenje sandžačkih prvaka i posebno za direktno učešće u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima. Za to konačno neko mora odgovarati i državne vlasti CG moraju sprovesti lustraciju u svom društvu;

6. Zahtijevamo od institucija Republike Crne Gore, posebno od Parlamenta, da usvoji Rezoluciju kojom će priznati zločine genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju; kojom će osuditi državnu i vojnu vlast na čelu sa kraljom Nikolom kao idejnim pokretačem genocida nad Bošnjacima i Albancima 1912 - 1913; i kojom će osuditi sve sveštenike Pravoslavne crkve koji su učestvovali u zločinu nasilnog masovnog pokrštavanja muslimana. Istovremeno navedenom rezolucijom tražimo upućivanje javnog izvinjenja za izvršeni genocid i utvrđivanje nadoknade štete za potomke žrtava navedenih zločina;

7. Tražimo od vlasti Republike Crne Gore da iz državnog budžeta (ali i uz pomoć potomaka žrtava genocida) obezbjedi izgradnju Memorijalnog centra, gdje bi se konačno nakon sto godina odala počast svim nedužnim civilnim žrtvama genocida. Od lokalnih vlasti u opštini Plav tražimo da obezbijede prostor za izgradnju Memorijanlnog centra;

8. Postojeći državni simboli vrijeđaju žrtve genocida u Plavu i Gusinju jer su pod tim simbolima Bošnjaci i Albanci ubijani i nasilno pokrštavani 1912 - 1913. Navedeni državni simboli su uvreda i za potomke žrtava genocida koji godinama čekaju da crngorske vlasti konačno izaberu državne simbole po mjeri svih naroda i građana Crne Gore, zato zahtjevamo da se hitno pokrene procedura u državnim institucijama i da se promijene postojeći državni simboli;

9. Tražimo da crnogorske vlasti konačno prestanu tražiti podobne kadrove u bošnjačkoj i albanskoj dijaspori. Samo otvoreni dijalog sa čestitim i uglednim emigrantima bošnjačkog i albanskog naroda može doprinijeti međusobnoj saradnji, ali tek nakon ispunjavanja uvjeta iz ove deklaracije i donošenja rezolucije u Parlamentu Crne Gore;

10. Od državnih i lokalnih vlasti tražimo otvaranje novih radnih mjesta u sredinama gdje žive Bošnjaci i Albanci kako bi se spriječilo dalje iseljavanje ova dva naroda;

11. Zahtijevamo od crnogorskih vlasti da transparentno otvore pitanje kulturne i autonomne regije Sandžaka. Smatramo da se ovo važno pitanje treba rješavati u institucijama države Crne Gore. Na to ih obavezuje potpisani predreferendumski dokument između vladajućeg DPS i koalicionog partnera BS. Ukoliko vlasti u Crnoj Gori ne otvore ovo pitanje tražićemo od UN, EU, SAD i Kanade da zajednički pokrenu ovo važno pitanje kao sastavni dio ljudskih prava i sloboda Bošnjaka i Albanaca.

Molimo vas da u narednih 90 dana od prijema deklaracije odgovorite na e-mail [email protected], šta ste preduzeli po pitanju ispunjavanja zahtjeva iz deklaracije.

Potpisnici deklaracije:
Ago Redžić, Odbor za komemoraciju
Ismet Pjetrović, BKZ NY;
Esad Krcic, Bošnjaci.Net;
Ago Kolenović, Islamski centar Monticello (NY);
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida - Kanada
Dr. Mersim Ziljkić, koordinator Odbora za izgradnju Šehdiske džamije;
Zenel Haxhaj, predstavnik Albanaca;
Avdo Metjahić, Asocijacija Bošnjaka - Albany
Smajle Srdanović, rukovodilac Predstavništva Sandžaka u New Yorku
Nevzet Purišić, predsjednik Odbora "Behar" - Holandija
Ifet Seferović, Bošnjački islamski kulturni centar;
Nevzad Kurtagić, Bošnjačko-američki komjuniti centar New Jerssey
Esmir Bektešević, Bošnjačka asocijacija „Minber“;
Šefkija Radončić, dipl. maš. ing.
Shpand Haxhay s.r.
Muharem Purišić
Muzafer Radončić

Za foto reportažu sa komemoracije kliknite OVDJE