Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English

 
Kolumne


Dvadeset godina poslije
BOSANSKOHERCEGOVAČKI PUT KA NEZAVISNOST
Procitaj komentar

Autor: Naida Kovačević
Objavljeno: 04. March 2012. 13:03:40
Naida KOVAČEVIĆ: Na političkoj razini uvodi se praksa susreta republičkih elita, što je bilo pokazatelj konfederacije država. Početkom 70-tih godina u Republikama postoje okviri unutar kojih je nešto što će 90-tih godina biti u upotrebi- inzistiranje na vlastitom suverenitetu unutar krugova političke elite. Krajem 60-tih i početkom 70-tih godina unutar bosanskohercegovačke elite dolazi do snažnog insistiranja na bosanskohercegovačkoj državnosti. Bosna i Hercegovina je početkom 70-tih godina vodila ogorčenu bitku na polju kulture, jezika, historije.
U srijedu, 28. februara, sam se našla na dijalogu u prostorijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH u Sarajevu, pri Institutu za istoriju u Sarajevu, u kojima bilo riječi na temu "Bosanskohercegovački put ka nezavisnost - dvadeset godina poslije" a osnovu koje su, kao uvodničari, govorili: prof. dr. Husnija Kamberović, dr. Vera Katz, Mr. Admir Mulaosmanović i Mr. Sabina Veladžić.

Iz referata

Prof. dr. Husnija Kamberović prisutne je uveo u kratki pregled bosanskohercegovačkog puta u periodu od 1945. do 70- tih godina prošlog stoljeća. Između ostalog, dr. Kamberović je u svom izlaganju kazao da bosanski su antifašisti tokom Drugog svjetskog rata koristili specifičnu bosanskohercegovačku patriotsku retoriku koja je bila atraktivna za bosanskohercegovačke Srbe, Hrvate, Muslimane, Jevreje i ostale. Na zasjedanjima ZAVNOBiH-a (1943.-1944.) izborena je ravnopravnost Bosne i Hercegovine u južnoslavenskoj federalizaciji, mada je u vrhu južnoslavenskog komunističkog pokreta bilo i drugačijih ideja. Poslije 1945. južnoslavenska federalizacija je konstituirana kao centralizovana država u čijim okvirima nije bilo mjesta za jačanje republičkih identiteta. Poslije 1960. počinje jačati republički identitet. Godine 1966. Bosna i Hercegovina žali se na neravnopravan položaj u Jugoslaviji. Tada se javlja niz problema popračenih aferama: problem izgradnje akademskog kabineta, izgradnja pruge Sarajevo - Ploče, problemi cestovnog saobraćaja i sl. Godine 1966. pokrenuto je pitanje ravnopravnosti Bosne i Hercegovine. Na političkoj razini uvodi se praksa susreta republičkih elita, što je bilo pokazatelj konfederacije država. Početkom 70-tih godina u Republikama postoje okviri unutar kojih je nešto što će 90-tih godina biti u upotrebi - inzistiranje na vlastitom suverenitetu unutar krugova političke elite. Krajem 60-tih i početkom 70-tih godina unutar bosanskohercegovačke elite dolazi do snažnog insistiranja na bosanskohercegovačkoj državnosti. Bosna i Hercegovina je početkom 70-tih godina vodila ogorčenu bitku na polju kulture, jezika, historije.

Mr. Sabina Veladžić prisutne je uvela u bosanskohercegovački put od 70- tih do 90- tih godina prošlog stoljeća, odnosno, u procese koji su se odvijali do 90. godine kada se bosanskohercegovačko društvo dezintegriralo na nacionalnoj osnovi. Konstatovala je da krajem 80-tih godina u Bosni i Hercegovini počinje jedna nova faza unutar njenog razvoja. Istovremeno, tada dolazi i do krize socijalistikog sistema u Jugoslaviji, odnosno sve oštrije kako političke tako i ekonomske krize. Došlo je do smjene ideološke paradigme. 80- tih godina prošlog stoljeća Bosna i Hercegovina izvana je destabilirana a bosanskohercegovačka politička elita u njoj popračena je nizom afera koje su pratile srbijanske obavještajne službe ( afera "Moševac", afera "Agrokomerc" i dr.). Dolazi do buđenja nacionalnog šovinizma i snažnog propagandnog stereotipa Srbije (slučaji "bosanskohercegovačke četvorke", montirani sudski procesi...), diskreditiranja međunacionalne ravnopravnosti, iseljavanja Srba iz Srebrenice i Bratunca popračenih lažima "zbog muslimanskog pritiska", propagandnih optužbi na "islamski fundamentalizam" (na tržište izlaze nova izdanja propagandne literature kao Miroljuba Jevtića "Savremeni džihad i rat") i sl. Sve ovo dovelo je do željene posljedice: reakcija Muslimana i nacionalna hegemonizacija srpskog naroda popraćena njihovim okupljanjem na Romaniji, Knežini, Titovom Drvaru i drugdje, proslavom bitke na Kosovu, promoviranje Vuka Draškovića, nazivanjem Muslimana "srpskim korjenom" a Bosnu i Hercegovinu "srpskom zemljom". Godine 1991. miniran je u Hercegovini spomenik palim partizanima te dolazi do protesta Hrvata popračenog nacionalističkim parolama. Pored postojećeg SK BiH obrazovana je Stranka demokratske akcije (SDA) nakon čega je uslijedilo utemeljenje i okupljanje u drugim
nacionalnim strankama Srba i Hrvata, da je na predstojećim izborima 1991. godine, od novoobrazovanih stranaka, Stranka demokratske akcije (SDA) odnijela najveći broj glasova. 90- te su primarne godine nacionalizma i antikomunizma. Svesrpski Sabor u Banja Luci formirao je tada srpski organ u kome je "nacionalni opstanak" životni cilj. Tada se srpski nacionalni suverenitet našao iznad republičkog. Organizovani su dobrovoljački odredi u istočnoj i zapadnoj Hercegovini, kada istovremeno dolazi do zaoštravanja odnosa Srba i Hrvata. U Beogradu se održao JU samit na kojem je bosanskohercegovačku delegaciju predvodio Alija Izetbegović. Konstatovano je da Bosna i Hercegovina nema bosanskohercegovačku vlast već svaki od naroda u njoj ima svoje predstavnike. Težnje SDS-a bile su potpuno suprotne težnjama SDA. JNA počinje da mobilizira i naoružava bosanskohercegovačke Srbe a istovremeno došlo je do pogibije albanskih i muslimanskih vojnika uistom. Širio se šovinizam a po zemlji su redane barikade, straže i zbjegovi.

Doktorica Vera Katz prisutne je uvela u međunarodni koncept jugoslavenske krize u periodu od 1989. do 1992. godine dok je Mr. Admir Mulaosmanović ukratko prisutnima iznio procese koji su doveli do referenduma i proglašenja suverenosti i nezavisnosti, atmosferu prilikom raspisivanja referenduma, izlaska građana na glasanje i sve ono što je popratilo godinu 1991. Između ostalog, istakao je da "Alija Izetbegović održao je govor (nešto prije referenduma) u kojem je kazao da: naš ideal je građanska republika; za Bosnu smo zabrinuti; Bosna može ostati u federalizmu, Bosna može ostati u konfederalizmu, Bosna može biti nezavisna; ukoliko se Slovenija i Hrvatska odvoje - Bosna neće ostati u krnjoj Jugoslaviji." Na referendumu je upitano "Jeste li za samostalnu i nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu; državu ravnopravnih građana Muslimana, Srba, Hrvata i drugih naroda koji u njoj žive?" a "Livanjsko pitanje" na kojem su bila okupljena lica HDZ-a ostavljalo je mogućnost budućeg unutrašnjeg ustrojstva Bosne i Hercegovine dok su istovremeno hrvatskom narodu poručili da izađu na referendum i glasaju za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Na referendum je, sa srpske strane, vršen uveliki pritisak. Jedanaest općina odbilo je izvršiti pripreme za predstojeći izlazak na glasanje. Ipak, stanje je djelimično normalizovano. Referendum se održao u 21 općini dok se samo u općinama Bosanski Drvar i Bosansko Grahovo nije održano glasanje. Za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu glasali su Bošnjaci, lijevo orjentirani grašani i Hrvati. Na referendum se odazvalo 64, 31% građana a za referendum je od tog broja glasalo 99,4 % građana. Dok su građani izlazili na referendum pokušavalo se nizom sredstava spriječiti glasanje (pucanje u Turbetu kod Travnika, održavanje vježbi JNA i poziv srpskom narodu da na referendum ne izlaze).
Izdvojeni citati

"Početkom 70- tih godina u Republikama postoje okviri unutar kojih je nešto što će 90- tih godina biti u upotrebi- inzistiranje na vlastitom suverenitetu unutar krugova političke elite."
(Prof. dr. Husnija Kamberović)
"90- te su primarne godine nacionalizma i antikomunizma."
(Mr. Sabina Veladžić)
"Kažite mi još jednom o čemu se tu radi?- pitao je (američke poslanike) stariji Džordž Buš."
(Dr. Vera Katz)
"SDS je pokušao, po svaku cijenu, zaustaviti sve aktivnosti u proglašenju nezavisnosti Bosne i Hercegovine. (...) Za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu glasali su Bošnjaci, lijevo orjentirani grašani i Hrvati."
(Mr. Admir Mulaosmanović)
Poruka

1. marta navršit će se dvadeset godina od referenduma Bošnjaka, lijevo opredjeljenih građana i Hrvata kojim su se izborili za samostalnost i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Referendum je bio dio demokratskog procesa. Pitanje je- je li ovo što mi živimo i gdje mi živimo, Bosna i Hercegovina zemlja ravnopravnih građana i naroda?! Ne treba nas ništa spriječiti da okačimo našu zastavu 1. marta; neka nas ona prisjeti da ove države još uvijek ima; neka nas prisjeti na licemjeran odnos međunarodne zajednice!

SRETAN VAM - 1. MART- DAN KADA SMO GLASALI ZA SUVERENU I NEZAVISNU REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU! NEKA VAS NIŠTA NE SPRIJEČI DA NA OVAJ DAN PONESETE BOJE NAŠE ZASTAVE!

VRH



Ostali prilozi:
» ŠTA LI SU NAM TO NAPISALI DRAGAN I MILORAD, PORUKOM SA ZIDA PLAČA
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 28. March 2024 14:47
» DA LI JE BOSNA I HERCEGOVINA ZAISTA „NEMOGUĆA ZEMLJA“?
Mehmed Meša Delić | 26. March 2024 16:43
» BOSNO MOJA, DIVNA I NEKADA BILA MILA, PRKOSNA I SRAMOTNA
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 26. March 2024 16:38
» PRIJEDORSKA RAMAZANSKA SJEĆANJA
Samir Hadzalić | 25. March 2024 15:26
» PLAĆENE UBOJICE BOŠNJAŠTVA
Sead Zubanović | 24. March 2024 13:46
» UMJETNIKOV COGITO
Faruk Dizdarević | 22. March 2024 14:00
» IZLOŽBA „OTETA ZEMLJA“
Akademik Džeko Hodžić | 21. March 2024 14:05
» NESPAŠAVANJE HERCEGOVINE, LIČI NA VELEIZDAJU "TROJKE"
Nada Starijaš Al Issa | 21. March 2024 13:56
» NIČIJI DANIS TANOVIĆ
Šemso Agović | 21. March 2024 13:40
» RASKRINKRIVANJE CIONISTIČKIH LAŽI
Dr. Sead Alić | 20. March 2024 13:33
» MIRO I MILAN SU ŽIVI SVJEDOCI ISTINE RODNOGA SARAJEVA!
Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac | 17. March 2024 22:41
» ZID OKO GAZE SIMBOL JE MASMEDIJSKIH ZIDOVA
Dr. Sead Alić | 17. March 2024 18:04
» JA NISAM BOSANAC I HERCEGOVAC!
Mr. sci. Džavid Begović | 17. March 2024 17:58
» SANDŽAČKI ISTORIJSKI USUD
Velija Murić | 17. March 2024 17:52
» DA LI JE CARIGRADSKA KONVENCIJA ODVOJILA SANDŽAK OD BOSNE?
Mehmed Meša Delić | 17. March 2024 14:12
» OTVARANJE MUSLIMANSKIH UMOVA, ALI I SRCA
Dženan Hasić | 15. March 2024 15:33
» BOŠNJAK, BOSANAC I NARCISOIDNA NAKLAPANJA
Suad Karamustafić | 12. March 2024 13:13
» SVJETLOST RAMAZANA MJESECA KOJI OBASJAVA CRNU GORU
Božidar Proročić, književnik i publicista | 11. March 2024 17:53
Ostali prilozi istog autora:
» NUBIJA
10. October 2012 20:35
» ZGRADA SOTONA I HOMO BOSNANICUS
18. April 2012 02:17
» „PAZI SNAJPER!“
06. April 2012 03:21
» KAKO SU PADALI VELOVI
08. January 2012 16:34
» ČUDAN SOJ LJUDI (II)
10. December 2011 13:32
» ČUDAN SOJ LJUDI
29. November 2011 08:08
» TO BE (OR NOT TO BE), JARABI!
20. November 2011 10:19
» AMANET I PORUKA
18. October 2011 19:29
» DJEVOJČICA POD ZASTAVOM LJILJANA
27. September 2011 09:21
» ČUDAN ZEMAN NASTADE
20. September 2011 14:00
Optuzujembann.jpg
Feljtonalijaizetbegovic.jpg
fastvee.gif
EsmirBasic2312.jpg
EnesTopalovic54.jpg
AtentatnaBosnuavdohuseinovic1mart2022ad.jpg
Beharban.jpg
RancSalihSabovic.jpg
DokfilmBosnjaci454.jpg
hrustanbanner20april2020.jpg
Bos-Eng-pasanbegovic.gif
BANA34234.jpg
ArmijaBiH.gif
NjegosMilo.jpg
bosanskahistorijabanner.png
zlatni ljiljani.jpg
njegosvirpazar.gif
Istraga-poturica.gif
sehidska_dzamija_plav140x80.gif
hotel_hollywood_ilidza_sarajevo.gif