Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić govori na oficijelnom otvaranju prvog Centra za islamsku teologiju na univerzitetu u Tübingenu

Nakon Dohe, gdje je prisustvovao svečanom otvaranju Centar za islamsko pravo i etiku, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je danas govorio na oficijelnom otvaranju prvog Centra za islamsku teologiju na univerzitetu u Tübingenu. Zbog važnosti događaja i značaja poruke, Mina u cijelosti donosi reisov govor u Tübingenu:

- Poštovani Rektor prof. dr. Bern Engler, Bundesministerin prof. dr. Annete Schavan, Landesministerin Frau Theresia Bauer, Landesministerin Frau Bilkay Öney, KRM Sprecher Herr Bekir Alboga, prof. dr. Mehmet Pačadži, prof. dr. Peter Strohschneider, rektor Sarajevskog univerziteta Faruk Čaklovica, dekan Fakulteta Islamskih nauka dr. Ismet Bušatlić, braćo i sestre, dame i gospodo…

Od Dohe do Tübingena
Jučer sam prisustvovao otvaranju Centra za islamsko pravo i etiku u Dohi a evo danas u Tübingenu imam čast prisustvovati otvaranju prvog Centra za islamsku teologiju u Njemačkoj. To je dobar znak da istok i zapad ne mogu jedan bez drugoga i da se putem nauke i kulture otvara jedan novi svijet, koji treba da nam donese mir i isigurnost u našoj duši, u našem domu i u našoj domovini.

Braćo i sestre, dame o gospodo, čast mi je govoriti pred uvaženim slušateljstvom njemačkih zvaničnika, muslimanskih, kršćanskih, jevrejskih i drugih intelektualaca, akademika i studenata.

Velika je privilegija biti svjedok ovdje i sada oficijelnom otvaranju prvog Centra za islamsku teologiju u Njemačkoj.

Doista, veliko mi je zadovoljstvo što, u ime Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i u ime muslimanskih zajednica u Njemačkoj i svih europskih muslimana, koji su predani miru i sigurnosti u Europi, mogu izraziti iskrenu zahvalnost Tübingeškom univerzitetu za historijski iskorak, koji će, zasigurno, pridonijeti pruduktivnijim i konstruktivnijim odnosima, ne samo između muslimanske zajednice i njemačke države i društva, već i muslimanskog svijeta i Europe u cjelini.

Čestitka Njemačkoj za njen hrabri i vizionarski korak
Stoga, kao Europljanin dozvolite mi da ponosno i glasno čestitam Njemačkoj za njen hrabri i vizionarski korak prema miroljubivoj, progresivnoj, uspješnoj i sretnoj Europi sa mnoštvom vjera, kultutra i prilika za bolju i sretniju budućnost Europljana, koji zaslužuju da žive oslobođeni straha jednih od drugih, da žive oslobođeni od rata jednih protiv drugih i da žive oslobođeni od mogućnosti da se bilo kad i bilo gdje u Europi ponovi holokaust i genocid.

Siguran sam da će budući studenti islamske teologije na Tübinškom univerzitetu nositi i pronosti poruku mira - selām, a to je islām - dragovoljna pokornost Bogu; poruku sigurnosti - emān, a to je īmān - pouzuzdanje u Boga i sigurnost u sebi i oko sebe; i poruku ljepote humanizma - hasen, a to je ihsān - dobroćudnost i dobročinstvo prema ljudima.
Uistinu, to je bît islamske teologije - mir, sigirnost i slolidarnost - svih muslimna, koji su obavezni da vrijedno rade kako bi ispunili plemenite moralne i etičke zahtjeve ma gdje bili, posebno ovdje na univerzitetu Tübingenu, gdje su evangelistički i katolički fakulteti, koji zaslužuju poštovanje zato što su uveliko pridonijeli svjetskoj akademskoj historiji. Mnogi izuzetni svjetski učenjaci su ovdje studirali ili su proveli neko vrijeme poput Fridriha Vilhelma Šelinga (Friedrich Wilhelm Schelling), zatim Džordža Vilhelma Fridriha Hegela (Georg Wilhelm Friedrich Hegel), Hansa Kunga (Hans Küng), Džozefa Racingera (Josef Ratzinger) [sadašnjeg pape Benedikta (Benedict)XVI] i mnogih drugih velikana misli.

Ovaj Centar unijet će svježeg duha u akademski život
Ovaj Centar za islamsku teologiju u Tübingenu unijet će svježeg duha u akademski život, duha koji podrazumijeva multikulturnu i multireligioznu narav Europe. Prema tome, Centar za islamsku teologiju, koji će promovirati kulturu mira, tolerancije, demokratskih vrijednosti i ljudskih prava, predstavlja blagodat za Europu i nadu za muslimansku zajednicu, koja treba da cijeni dobru volju njemačke države i društva.
Stoga, dužan sam zahvaliti se svim ljudima koji su pokrenuli ovaj projekat, kao i onima koji su ovaj projekat podržali svojim znanjem i autoritetom. Pa ipak, dozvolite mi da se na poseban način zahvalim rektoru Eberhard Kars univerziteta u Tübingenu prof. dr. Bernu Engleru (Bern Engler), koji je učinio ogroman napor da projekat islamske teologije na univerzitetu u Tübingenu ugleda svjetlo dana. Danas više nego ikad ranije potrebni su nam takvi mozgovi i takvi ljudi koji razumiju potrebu međuvjerskog dijaloga u vieševjerskim europskim društvima.

Reisu-l-ulema u znaku zahvalnosti uručio rektoru dr. Bernu Engleru jednu od najboljih knjiga muslimanskog filozofa Ibni Sinaa, Avicenne, pod naslovom "Al-Šifā", "Lijek"

Potrebna nam je vjera u Boga da bismo imali povjerenje u čovjeka
Drago mi je što su predstavnici muslimanskih zajednica u Njemačkoj pozdravili ovu ideju i što su pokazali visok stupanj suradnje u procesu realizacije ovog po mnogo čemu jedinstvenog Centra za islamsku teologiju.
Mnogo je izazova s kojima se danas svi suočavamo, svako na svoj način, ali neki od njih su nam zajednički, kao izazovi sebičnosti, usamljenosti, materijalizma i potrošačke histerije. Ako ničim drugim, onda ove izazove možemo savladati iskrenom vjerom i snažnom vezom vjernika koji su svjesni da nas je sve stvorio Jedan i Isti Bog, koji nas voli zato što smo svi Njegova stvorenja; mi smo svi ljudska bića koja potrebuju Božju milost, koja dolazi krog našu ljudsku brigu jednih za druge. Jer, doista, Božja milost ti dolazi kroz bratsku brigu tvog brata, kroz miroljubiv odnos tvog komšije, kroz prijateljsku pažnju tvog prijatelja, kroz stručnu pomoć tvog učitelja. Otuda, potrebna nam je vjera u Boga da bismo imali povjerenje u čovjeka; potrebno nam je povjerenje u čovjeka da bismo imali nadu u mir i sigurnost u svijetu. Oni koji su zamišljali da je moguće živjeti kao da Boga nema, promašili su u svojim pretskazivanja, jer danas vidimo da se ljudi vraćaju vjeri i traže utočište u Božijoj milosti bilo kao osobni spas ili kao kolektivni mir i sigurnost.
Zbog toga je primjereno da ovdje istaknem pet najvažnijih vrijednosti, koje svaki musliman i muslimanka mora poštovati kod svake osobe kao takve, bez obzira na njegovu ili njezinu vjeru, rasu ili naciju. Tih pet vrjednosti su (النفس) život [Leben], (الدين) vjera [Religion], (العقل) sloboda [Freiheit], (المال) imetak [Besitz], (العِرض) i čast [Ehre]. Ovih pet nužnosti (الضروريّات) za ljudski život i ljudsku čast moraju se poštivati kao Božiji trajni i neprikosnoveni darovi svakom ljudskom biću. Nadam se da će studenti islamske teologije na univerzitetu uTübingenu dobiti visoke ocjene na ispitu o ovim neotuđivim pravima svakog čovjeka te da će biti sposobni nositi i pronositi poruku cijelom njemačkom društvu i cijeloj Europi. Jer, samo ako poštujemo prava drugih, možemo očekivati da i drugi poštuju naša prava. Muslimani vjeruju da je Europ njihov dom i domovina i, zato, se moraju ponašati kao domaćini, koji su odgovorni za mir i sigurnost u zajedničkoj kući svih članova porodice. Stoga, nema mjesta za nasilje u porodici, ne smije biti netrpeljivosti na ulici, ne smije biti ekstremne i isključive retorike u džamiji i ne smoje biti nikakvog terorizma nikad i nigdje. Ekstremizam bilo koje vrste, poput ultradesničara ili politički motivisanih nasilnika i terorista, opasan je za svaku zajednicu i za svako društvo i zato ga se mora odlučno osuditi i odbaciti. Odgovorni za širenje i podržavanje ekstremizma moraju se sancionirati.
Bošnjaci su spremni da slijede put Europske Unije radi mirne i prosperitetne Europe
Bošnjaci kao eurospki muslimani imaju svježe sjećanje na genocid, koji je počinjen protiv njih zbog njihove vjere, ali su oni svjesni da je Eropska Unija ustanovljena na istini, pravdi, miru i pomirenju. Stoga, Bošnjaci su spremni da slijede put Europske Unije radi mirne i prosperitetne Europe za sve njene nacije, vjere i kulture. Zajedno sa drugim vjerskim zajednicama i crkvama muslimani su spremni raditi za zajedničko dobro Europe, posebno Njemačke, koja je, oficijelnim otvaranjem prve katedre za islamsku teologiju ovdje u Tübingenu, pružila ruku prijateljstva tako da muslimanski studenti mogu studirati svoju vjeu i kulturi i dobiti diplomu da budu vjerski učitelji i vođe u sojim zajednicama u ovoj zemlji. Ovaj događaj je sam po sebi povijesni i zato neće nikad biti zaboravljen. Otvaranje Centra za islamsku teologiju u Njemačkoj treba pamtiti kao nešto najbolje iz srca njemačkog naroda, kao nešto najbolje iz dobre volje njemačkog društva, kao nešto najbolje iz pameti njemačke akademske zajednice i kao nešto najbolje iz politike njemačke vlade.

Dodjela knjige
Kao znak naše zahvalnosti, dozvolite mi, dragi prijatelji, da u ime svih muslimana uručim rektoru dr. Bernu Engleru jednu od najboljih knjiga muslimanskog filozofa Ibni Sinaa, Avicenne, pod naslovom "Al-Šifā'", "Lijek", u nadi da bude, doista, "lijek" za mnoge naše današnje bolesti.
Ova knjiga je objavljena u Turskoj iz kolekcije privatne biblioteke sultana Mehmeda Fatiha, koji je volio čitati Ibn Sinaovu filozofiju. Nadam se da će studemti islamske teologije na univerzitetu u Tübingenu naučiti da čitaju orginalni tekst Ibni Sinaove filozofije te da će biti osposobljeni da razumiju njen sadržaj, InšaAllah! - završio je reisu-l-ulema svoj govor u Tübingenu.

Eberhard Karls Univerzitet u Tübingenu: Prvi univerzitet u Njemačkoj koji je svečano otvorio Centar za islamsku teologiju
Inače treba istaći da je Eberhard Karls Univerzitet u Tübingenu prvi univerzitet u Njemačkoj koji je svečano otvorio Centar za islamsku teologiju. Činjenica da je na ovu svečanost pozvan reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić zajedno sa ministricom za obrazovanje u Vladi Kancelarke Angele Merkel, prof. dr. Annette Schavan i Rektorom Univerziteta u Tübingenu prof. dr. Bernd Engler govotri o važnosti ovog dogažaja.

Nadanje, pored velikog broja zvaničnika političkog, diplomatskog, akademskog, kulturnog i vjerskog establismenta u Njemačkoj i gostiju iz cijelog svijeta, svečanosti otvorenja prisustvovali su i predstavnici iz Bosne i Hercegovine: Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Faruk Čaklovica, Dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu prof. dr. Ismet Bušatlić, Generalni konzul u GK BiH u Stuttgartu g. Hariz Halilović, član Sabora IZ u BiH dr. Bernes Alihodžić, rukovodstvo Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj Pašo ef. Fetić i Hamid ef. Pintol, te brojni imami i predsjednici džemata IZBNJ.

Amfiteatar univerziteta u Tubingenu je bio prepun

Projekat „Centar za islamsku teologiju“ na univerzitetu u Tübingenu je otpočeo nakon preporuke Naučnog vijeća Njemačke u januaru 2010, o potrebi otvaranja četiri fakulteta za islamsku teologiju za 4,3 miliona muslimana koliko ih ima u Njemačkoj. Univerzitet u Tübingenu je u konkurenciji sa drugim univerzitetima u Baden Württembergu dobio ovaj prestižni projekat. Prema sadašnjoj odluci Univerziteta, Centar ima tretman fakulteta i pod direktnim je patronatom Rektorata, dok se ne ispune svi formalno pravni uslovi da bi Centar postao fakultet. U Centru je predvideno 6 katedri sa redovnim profesorima i zastupljene su sljedeće discipline: Tefsir (Kira`et i nauka o Kur`anu), Akaid (Islamska filozofija i tesawuf), Hadis, Historija islama, Fikh (Islamsko pravo) i Islamska pedagogija.

Posebnu zaslugu za ovaj projekat imaju tri islamske zajednice u Njemačkoj, dvije turske IZ DITIB i VIKZ te Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IZBNJ-IGBD). U sporazumu između Univerziteta i islamskih zajednica, koji je potpisan 15.02.2011, definisana je saradnja između istih i osnovan je Upravni odbor (Beirat) od sedam članova i sedam njihovih zamjenika. U Odboru su muslimanski teolozi kao predstavnici islamskih zajednica ali i nezavisni teolozi. Od ukupno 14. članova ovog Odbora tri su Bošnjaka. U toku dvije godine rada na ovom projektu uložen je posebno veliki trud u radu predstavnika univerziteta na čelu sa Rektorom prof. dr. Bernd Engler, savjetnikom rektora prof.dr. Stefan Schreiner, predsjednikom Beirata hfz. mr. Suleyman Tenger i zamjenikom predsjenika Beirata Muhameda Baščelić, koji kao svršenik FIN-a i doktorant na univerzitetu u Tübingenu predstavlja IZBNJ. Zamjenik člana Odbora IZBNJ je Bilal ef. Hodžić a kao nezavisni član je mr. Said Ahmetović.

Izbor nastavnog osoblja u ovom Centru je izvršen prema standardnim propisima univerziteta a u radu Matične komisije za odabir profesora je učestvovao i akademik prof. dr. Enes Karić, kojeg je predložila IZBNJ. U ovom projektu je došla do izražaja dobra saradnja sa Fakultetom islamkih nauka u Sarajevu, prema čijem nastavnom planu i programu je utvrđeno etabliranje naučnih disciplina. Profesori FIN-a su u nekoliko navrata boravili u Tübingenu a organizovane su i međusobne posjete studenata teoloških fakulteta. Posebno treba istaći svesrdnu podršku dekana FIN prof. Bušatlića i prof. Karića kao i podršku Reisu-l-uleme koju je predstavnik IZBNJ imao u ovom projektu.

Od oktobra 2011. od. Centar vodi prof. dr. Omar Hamdan, profesor na katedri za tefsir. U prvom upisnom semestru Centar je primio 35 studenata. Uključenje u rad drugih profesora će uslijedit prema nastavnom planu i programu Centra.


Historijski podaci o univerzitetu
Univerzitet u Tübingenu je osnovan 1477. i jedan od najstarijih univerziteta u Njemačkoj, a među 50 najstarijih u Evropi. Tadašnji fakulteti univerziteta su bili: fakultet Theologije, Prava, Medicine i Filozofije.
1535/36 Osnovana je Evangelistisčka fondacija (Evangelischen Stifts)
1817 Osnovan je državni ekonomski fakultet a iste godine i Katolički teološki fakultet.
1863. je osnovan prvi fakultet prirodnih nauka uopće na univerzitetu u Njemačkoj.
1979. prvi put više od 20.000 studenata.
1990. Osnovan je fakultet za informatiku.
1990. Osnovan je interdisciplinarni centar za etiku u nauci.
1999. Osnovan je Centar za molekularnu biologiju biljaka
2000. Osnovan je Hertie-Instituts za kliničko istaživanje mozga.
2007. Exzellenzcluster in der Exzellenzinitiative: „Werner Reichardt Center for Integrative Neuroscience“ (CIN)