Vijesti
OŠTAR PAD SVJETSKIH BURZI ZBOG EVROPE KOJA, ČINI SE, NEPOVRATNO KLIZI U RASPAD
|
|
Autor: HRT
Objavljeno: 27. November 2011. 06:11:28
Zbog straha ulagača da čelnici eurozone nemaju rješenja za suzbijanje dužničke krize, ali i naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, drugi tjedan zaredom.
Na Wall Streetu Dow Jones indeks pao je 4,8 posto, na 11.231 bod, dok je S&P 500 potonuo 4,7 posto, na 1.158 bodova, a Nasdaq indeks 5,1 posto, na 2.441 bod. To je njihov najveći tjedni pad u posljednja dva mjeseca.
Strah od širenja dužničke krize ne jenjava, što pokazuje daljnji rast prinosa na obveznice prezaduženih članica eurozone. Premda su prošle nedjelje na parlamentarnim izborima u Španjolskoj pobijedili konzervativci, skloniji mjerama štednje od prethodne vlade, prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice dosegnuli su novu najvišu razinu u 14 godina - 6,58 posto.
Kako su Grčka, Portugal i Irska zatražili međunarodnu pomoć kada su prinosi na njihove dugove dosegnuli 7 posto, ulagači se plaše da će Španjolska biti sljedeća članica eurozone kojoj će trebati pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se izvukla iz krize.
Porasli su i prinosi na obveznice drugih članica eurozone, od Italije i Belgije do Francuske.
Zabrinutost ulagača dodatno se produbila nakon podbačaja aukcije njemačkih obveznica. Na toj je aukciji u srijedu zabilježena najmanja potražnja od uvođenja eura, što je primoralo tamošnju središnju banku Bundesbank na kupnju velikog dijela ponuđenih obveznica i izazvalo strahovanja da dužnička kriza zahvaća čak i jezgru eurozone.
To je opasan znak da prvorazredna imovina eurozone postaje manje privlačna ulagačima frustriranima zbog dužničke krize i nemogućnosti dogovora između Francuske i Njemačke o načinu suzbijanja krize.
Ulagače zabrinjavaju i naznake slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava. Prošloga je tjedna objavljeno da je industrijska aktivnost u Kini pala na najnižu razinu u 32 mjeseca, što ukazuje na oštro usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, prenosi Hina.
Ni američki makroekonomski podaci ne daju razloga za optimizam. Podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda SAD-a u trećem tromjesečju revidiran je na 2 posto, što je manje od očekivanja i znatno ispod prve procjene od 2,5 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,7 posto, na 5.164 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 5,3 posto, na 5.492 boda, a pariški CAC 4,7 posto, na 2.856 bodova. Na Tokijskoj je burzi pak Nikkei indeks prošloga tjedna pao 2,6 posto, na 8.140 bodova, najnižu razinu u dvije i pol godine.
Na Wall Streetu Dow Jones indeks pao je 4,8 posto, na 11.231 bod, dok je S&P 500 potonuo 4,7 posto, na 1.158 bodova, a Nasdaq indeks 5,1 posto, na 2.441 bod. To je njihov najveći tjedni pad u posljednja dva mjeseca.
Strah od širenja dužničke krize ne jenjava, što pokazuje daljnji rast prinosa na obveznice prezaduženih članica eurozone. Premda su prošle nedjelje na parlamentarnim izborima u Španjolskoj pobijedili konzervativci, skloniji mjerama štednje od prethodne vlade, prinosi na 10-godišnje španjolske obveznice dosegnuli su novu najvišu razinu u 14 godina - 6,58 posto.
Kako su Grčka, Portugal i Irska zatražili međunarodnu pomoć kada su prinosi na njihove dugove dosegnuli 7 posto, ulagači se plaše da će Španjolska biti sljedeća članica eurozone kojoj će trebati pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se izvukla iz krize.
Porasli su i prinosi na obveznice drugih članica eurozone, od Italije i Belgije do Francuske.
Zabrinutost ulagača dodatno se produbila nakon podbačaja aukcije njemačkih obveznica. Na toj je aukciji u srijedu zabilježena najmanja potražnja od uvođenja eura, što je primoralo tamošnju središnju banku Bundesbank na kupnju velikog dijela ponuđenih obveznica i izazvalo strahovanja da dužnička kriza zahvaća čak i jezgru eurozone.
To je opasan znak da prvorazredna imovina eurozone postaje manje privlačna ulagačima frustriranima zbog dužničke krize i nemogućnosti dogovora između Francuske i Njemačke o načinu suzbijanja krize.
Ulagače zabrinjavaju i naznake slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava. Prošloga je tjedna objavljeno da je industrijska aktivnost u Kini pala na najnižu razinu u 32 mjeseca, što ukazuje na oštro usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, prenosi Hina.
Ni američki makroekonomski podaci ne daju razloga za optimizam. Podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda SAD-a u trećem tromjesečju revidiran je na 2 posto, što je manje od očekivanja i znatno ispod prve procjene od 2,5 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,7 posto, na 5.164 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 5,3 posto, na 5.492 boda, a pariški CAC 4,7 posto, na 2.856 bodova. Na Tokijskoj je burzi pak Nikkei indeks prošloga tjedna pao 2,6 posto, na 8.140 bodova, najnižu razinu u dvije i pol godine.
