Vijesti
Osamnaestogodišnjica od Svebošnjačkog sabora
BOŠNJAČKI SABOR 1993. ISPISAO NAJZNAČAJNIJU STRANICU HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE I BOŠNJAKA
|
|
Autor: Islamskazajednica.ba
Objavljeno: 27. September 2011. 13:09:55
Povodom 18. godišnjice prvog Bošnjačkog sabora član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović uputio je sljedeće saopćenje za javnost:
„Na prvom Bošnjačkom saboru, održanom u opkoljenom Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine ispisane su neke od najznačajnijih stranica historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Kompletan državni i vojni vrh sa predsjednikom Alijom Izetbegovićem na čelu, vodeći ljudi Islamske zajednice BiH i najznačajnijih kulturnih institucija, 377 sabornika i 88 poslanika iz svih okruga Bosne i Hercegovine, odbili su tada, tačno prije osamnaest godina, pokušaj nametanja zlokobnog plana o podjeli Bosne i Hercegovine.
Jednoglasno je odbačen ponuđeni tzv. Ženevski mirovni plan koji je predviđao stvaranje tri etničke republike sa pravom na secesiju u okviru labave državne zajednice.
Eho ove hrabre i sudbonosne odluke odjeknuo je u svjetskoj javnosti kao herojski izbor između ponuđenog nepravednog mira i nastavka pravedne borbe za opstanak naroda i cjelovitu državu Bosnu i Hercegovinu.
Na istom zasjedanju, Bošnjački sabor donio je još jednu historijsku odluku. Usvojena je Deklaracija o bošnjaštvu, kojom je bosanskim muslimanima vraćeno nacionalno ime Bošnjak.
„Mi ovom Deklaracijom o narodnom imenu definitivno skidamo s dnevnog reda nova neslaganja, kolebanja i nedoumice", kazao je tada jedan od naših velikana Alija Isaković.
Danas u miru Bosnu i Hercegovinu izgrađujemo kao slobodnu, međunarodno priznatu, suverenu, cjelovitu i demokratsku državu na putu ka Evropi i NATO-u. Bošnjaci u svojoj domovini su nezaobilazni politički faktor koji svoja prava ostvaruju preko legitiminih i legalnih predstavnika u institucijama vlasti.
Zato nikada ne smijemo zaboraviti bitne događaje i ljude koji su trajno i neizbrisivo obilježili historiju naše države i naroda. Bošnjački sabor održan u septembru ratne 1993. godine jedan je od tih sudbinskih događaja kojim je trajno utemeljeno pravo bošnjačkog naroda da živi slobodan i ravnopravan u državi Bosni i Hercegovini.", stoji u saopćenju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.
„Na prvom Bošnjačkom saboru, održanom u opkoljenom Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine ispisane su neke od najznačajnijih stranica historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Kompletan državni i vojni vrh sa predsjednikom Alijom Izetbegovićem na čelu, vodeći ljudi Islamske zajednice BiH i najznačajnijih kulturnih institucija, 377 sabornika i 88 poslanika iz svih okruga Bosne i Hercegovine, odbili su tada, tačno prije osamnaest godina, pokušaj nametanja zlokobnog plana o podjeli Bosne i Hercegovine.
Jednoglasno je odbačen ponuđeni tzv. Ženevski mirovni plan koji je predviđao stvaranje tri etničke republike sa pravom na secesiju u okviru labave državne zajednice.
Eho ove hrabre i sudbonosne odluke odjeknuo je u svjetskoj javnosti kao herojski izbor između ponuđenog nepravednog mira i nastavka pravedne borbe za opstanak naroda i cjelovitu državu Bosnu i Hercegovinu.
Na istom zasjedanju, Bošnjački sabor donio je još jednu historijsku odluku. Usvojena je Deklaracija o bošnjaštvu, kojom je bosanskim muslimanima vraćeno nacionalno ime Bošnjak.
„Mi ovom Deklaracijom o narodnom imenu definitivno skidamo s dnevnog reda nova neslaganja, kolebanja i nedoumice", kazao je tada jedan od naših velikana Alija Isaković.
Danas u miru Bosnu i Hercegovinu izgrađujemo kao slobodnu, međunarodno priznatu, suverenu, cjelovitu i demokratsku državu na putu ka Evropi i NATO-u. Bošnjaci u svojoj domovini su nezaobilazni politički faktor koji svoja prava ostvaruju preko legitiminih i legalnih predstavnika u institucijama vlasti.
Zato nikada ne smijemo zaboraviti bitne događaje i ljude koji su trajno i neizbrisivo obilježili historiju naše države i naroda. Bošnjački sabor održan u septembru ratne 1993. godine jedan je od tih sudbinskih događaja kojim je trajno utemeljeno pravo bošnjačkog naroda da živi slobodan i ravnopravan u državi Bosni i Hercegovini.", stoji u saopćenju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.
