Panel diskutanata na seminaru "Suprostavljanje religijskom ekstremizmu u Evropi u periodu nakon 22. jula

Kliknite na sliku za uvećati Uvodno obraćanje reisu-l-uleme na seminaru Teološki fakultet Univerziteta u Oslu Reisu-l-ulema uručuje gđi Helgi H. Byfuglien, predsjedavajućem biskupu Norveške crkve, bijeli cvjetić koji se nosi kao simbol genocida u Bosni i Hercegovini Susret sa predsjedavajućim biskupom Norveške crkve gđom Helga H. Byfuglien Susret sa ambasadoricom BiH u Oslu Susret sa generalnim sekretarom Evropskog vijeća vjerskih lidera i predsjednikom Islamskog savjeta Norveške Senaid-ef. Kobilicom

U organizaciji Teološkog fakulteta Univerziteta u Oslu, Islamskog savjeta Norveške i Norveške crkve u auli Teološkog fakulteta u Oslu održan je Seminar o temi "Suočavanje sa religijskim ekstremizmom u Evropi nakon 22. jula", što je bio jedna vrsta otvorenog simpozijuma vjerskih lidera, intelektualaca i teologa Norveške.

TERORIZAM NA OSTRVCETU UTOYA: Simpozijum se dotekao desničarskog agresivnog nasilja koje se često pojavljuje uobličeno i obojeno religijskim simbolima. Skup je prvenstveno dotakao neka od pitanja koja su aktuelizirana nakon terorističkih napada u Oslu i na ostrvcetu Utoya 22. jula, 2011. godine, gdje je norveški terorista Breivik ubio 77 osoba. Budući da je nakon 11. septembra 2001. godine fokus globalne pažnje u ovom domenu uglavnom bio na ekstremističkom nasilju koje se vezalo za islam i muslimane, sada, gotovo deset godina nakon 9/11, terorizam i masakr počinjeni 22. jula, urgentno pozivaju da se odgovori na ekstremističko nasilje koje se poziva na kršćanske motive.

Reisu-l-ulema uručuje gđi Helgi H. Byfuglien, predsjedavajućem biskupu Norveške crkve, bijeli cvjetić koji se nosi kao simbol genocida u Bosni i Hercegovini

Prvo uvodno obraćanje na simpoziju održao je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.

EVIDENTAN PRIMJER NEGIRANJA GENOCIDA: "Svi smo djeca Ademova i zbog toga kao s djecom Ademovom, a i zbog toga što ste profesori teologije pa razumijete, želim da podijelim pouke koje nam saopćavaju sve Božije knjige, svi Božji zavjeti, i Stari i Novi i Posljednji zavjet", kazao je na početku svog obraćanja reisu-l-ulema Cerić, navodeći poznata kazivanja o Ademovim, a.s., sinovima Kabilu i Habilu, koju dijele ibrahimovske tradicije, odnosno, njenu ključnu pouku, a to je da je, nakon zločina kojeg je počinio, Kabil uvidio i spoznao svoj grijeh.

"Problem terorista nije samo u činu njihovog zločina (11. juli u Srebrenici, 11. septembar u New Yorku, 22. juli u Oslu), već je mnogo veći problem u njihovom uvjerenju da to što su uradile nije grijeh, da to što su uradili je plemenit čin. Zato je danas žrtvama genocida u mojoj zemlji preteško slušati javno i bestidno negiranje genocida od strane nekih političara. Kao ljudi mi ponekad možemo prihvatiti izvjesnu dozu nepravde, ali nikad ne možemo prihvatiti neistinu, jer kao što neistina na individualnom planu uzrokuje mentalnu bolest, tako isto nepravda na društvenom planu uzrokuje uslove za mentalne bolesti društva i kobne posljedice", upozorio je reisu-l-ulema Cerić, navodeći kao evidentan primjer negiranja genocida u Bosni i Hercegovini, koje neki danas sistematski čine i promovišu.

PROTIV ZLA DA SE ZAJEDNO BORIMO: "Mi u Bosni smo zabrinuti što su osumnjičeni i osuđeni za ratni zločin nad mojim narodom bili inspiracija za terorizam u Norveškoj. Mi smo šokirani spoznajom da je terorista Breivik za svoj "Manifesto" imao inspiraciju u srpskim zločinima nad muslimanima u Bosni i Hercegovini. To je strašno i pomisliti a kamoli čitati i znati da se takvo zlo širi Europom. Zato je važno da se protiv tog zla zajedno borimo, jer ste i vi u Norveškoj shvatili, kao i mi u Bosni, da se to može i nama dogoditi nakon što smo živjeli u uvjerenju da se zločini događaju tamo nekome daleko od nas. Nažalost, živimo u stanju konfuzije. Potrebno nam je znanje i vještina da se zajedno borimo protiv zločina i u tome trebamo pomoći jedni drugima. Ako iko na svijetu razumije vas u Norveškoj, to smo mi Bošnjaci u Bosni i Hercegovini! I, ako vas iko razumije, kako se osjećate prema onima koji su počinili zločin, navodno, u vaše ime, to smo mi. Zato sam ovdje da s vama podijelim bol, jer vi u Norveškoj zaslužujete našu zahvalnost i poštovanje za ono što ste učinili za nas u Bosni i Hercegovini na mnogo načina. Ovdje sam da vam kažem da niste sami. Ovdje smo s vama, došli smo da vam pomognemo da liječite svoje rane. Vjerujte mi, Kain je uvijek u težoj poziciji od Abela! Vjerujte, bolje je da drugi traže oprost od vas, nego da se nađete u poziciji da vi tražite oprost od drugih!" - poručio je između ostalog reisu-l-ulema dr. Cerić u obraćanju na simpoziju u Oslu.

Nakon svog obraćanja reisu-l-ulema je iskoristio priliku i gđi Helgi H. Byfuglien, drugoj uvodničarki, predsjedavajućem biskupu Norveške crkve, uručio bijeli cvjetić koji se nosi kao simbol genocida u Bosni i Hercegovini.

MI SE STIDIMO: Biskup gđa. Byfuglien je u svom obraćanju podsjetila na dominantne stereotipe koji su u prethodnoj deceniji za terorizam vezali uglavnom pripadnike islama, te klasične klišee koji su u tom narativu preovlađivali do te mjere da kada bi se god desio neki teroristički čin, prvo što je padalo na um da to mora da je čin radikalnog islama.

«Mi smo se, pak, u jednoj brutalnoj i osvješćujućoj jasnoći razuvjerili da to nije tako. U satima neposredno nakon bombaškog napada u Oslu, 22. jula, ove godine, a također i masakra na ostrvu Utoya. Norveški muslimani su nam kasnije rekli o zlostavljanjima i sumnji koje su podnijeli. Nije bilo lahko biti musliman u Norveškoj 22. jula. Skriveni stavovi običnih Norvežana postali su vidljivi, a ti stavovi su bili puni predrasuda i stereotipa. To nije bio naš najljepši trenutak i mi se toga danas stidimo. Nakon 22. jula više niko nije mogao misliti ovako,» istakla je biskup Byfuglien dodavši kako je iz historije kršćanske crkve, međutim, znano da ovakav stereotipan pogled na stvari nije normalnost, podsjetivši na etape poput križarskih ratova i vjerskih ratova u Evropi iz 17. stoljeća koji su evidenti primjeri nasilja i neprijateljstva prema ljudima druge vjere.

Izlaganja na temu religijskog ekstremizma podnijeli su također: profesor političkih nauka sa Univerziteta u Trondheimu Torbjorn Knutsen, prof. Oddbjorn Leirvik sa Teološkog fakulteta Univerziteta u Oslu, te gosp. Yasisir Iftikhar, stručnjak za međunarodne odnose. U debatu koja se otvorila nakon izlaganja uvodničara aktivno su se uključili i mnogi naučni radnici prisutni na simpoziju sagledavajući fenomen mržnje za kojeg se opravdanje traži u vjeri i religiji.

"Kako se ovo moglo desiti nama? Šta možemo učiniti da se ovo više ne desi?" - pitanja su koja donekle ukazuju na šok, ali i glavne teme koje zaokupljaju Norvešku nakon terorističkog napada 22. jula – istakla je moderatorica Dr. Anne Hege Grung sa Teološkog fakulteta Univerziteta u Oslu. Na kraju simpozija učesnici su se složili kako su posljednji teroristički napadi u Norveškoj izazov ne samo vjerskim liderima, već i široj društvenoj zajednici od intelektualaca, umjetnika, ekonomista, političara i drugih kreatora društvene scene.

Susret sa predstavnicima bošnjačke dijaspore u centru Islamske zajednice Bošnjaka u Oslu

Zajednički snimak sa predstavnicima bošnjačke dijaspore u IZBN u Oslu