Vijesti
Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić na sastanku Europskog vijeća vjerskih lidera u Moskvi: Usvojena "Moskovska deklaracija"
NE MOŽEMO ZABORAVITI ZADNJI GENOCID, RATOVE I TERORIZAM, KOJI SU OBILJEŽILI ZADNJE DECENIJE
|
|
Autor: Bošnjaci.Net / MINA
Objavljeno: 24. June 2011. 07:06:19
Europsko vijeće vjerskih lidera je od 21. do 22. juna održalo svoj redovni 8. sastanak u Moskvi. Ovaj susret vjerskih lidera u Moskvi se sastojao od dva dijela: sastanka Izvršnog odbora ECRL-a, koji je održan u utorak ujutro, 21. juna i proširene, plenarne sjednice Vijeća, čije otvorenje je bilo isti dan poslije podne i trajalo do srijede navečer, 22. juna. Inače, glavna tema ovogodišnjeg susreta u Moskvi je bila: "Ljudska prava i tradicionalne vrijednosti". Na otvorenju plenarne sjednice Vijeća u sjedištu Pravoslavne crkve u Moskvi, riječi dobrodošlice i uvodno izlaganje je imao Patrijarh Kirill.
REIS CERIĆ NA SASTANKU: Sastanku Vijeća u Moskvi je bio prisutan reisu-l-ulema dr. Mustafa ef.
Cerić. Reisu-l-ulema je inače jedan od osnivača Vijeća, član Izvršnog odbora i komoderator ECRL-a. Pored reisu-l-uleme i drugih vjerskih lidera, sastanku u Moskvi su bili prisutni predstavnici Europske komisije i Svjetske konferencije za religije i mir iz New Yorka.
Europsko vijeće vjerskih lidera osnovano je 2001. u Parizu sa ciljem da radi na širenju međuvjerskog dijaloga u Europi. Trenutno Vijeće broji 40 članova, najviših vjerskih lidera iz skoro svih europskih zemalja. Vijeće je zapravo produžena ruka Svjetske konferencije za religije i mir (WCRP) sa sjedištem u Nju Jorku.
MOSKOVSKA DEKLARACIJA: Nakon puna dva radna dana, izlaganja i diskusija na spomenutu temu, Vijeće je završilo ovogodišnji susret usvajanjem "Moskovske deklaracije", koja između ostaloga naglašava sljedeće: "Ova deklaracija je nastavak prošlih deklaracija ECRL-a, koje podvlače našu opredjeljenost i odlučnost u radu na unapređenju međuvjerskog dijaloga, kulture mira i tolerancije, što svakako doprinosi duhovnom i materijalnom blagostanju Europljana, kao i cijelog svijeta u vremenu promjena i svakojakih izazova. Kao vjerski lideri mi smo krajnje zabrinuti zbog mnogobrojnih i ozbiljnih povreda ljudskog digniteta i kršenja ljudskih prava u Europi. Ne možemo zaboraviti zadnji genocid, ratove i terorizam, koji su obilježili zadnje decenije. Zato smo odlučni u sljedećem:
DOSTOJANSTVO: - 1. Čast i dostojanstvo svakog čovjeka je od suštinske važnosti u svim religijama. Fundamentalne slobode, prava, kao i moralne obaveze dolaze sa ljudskim dostojanstvom. U mnogim religijama poštivanje ljudskog dostojanstva se izražava kroz učenje odgovornosti, vrlini i ljubavi prema komšiji.
SLOBODA:- 2. Jedna od fundamentalnih sloboda, koja dolazi sa ljudskim dostojanstvom je sloboda izbora dobra nad zlom, pa je potrebno raditi na tome da svi uživaju ovu slobodu. Uz ovo također dolazi pravo na život, vjerske slobode, slobodu izražavanja, slobodu od opresije, patnje i drugih nehumanih i degradirajućih tretmana, kao i sloboda od gladi i sloboda od svega onoga što dovodi u pitanje ljudsko dostojanstvo.
LJUDSKA PRAVA:- 3. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je izraz zajedničkih vrijednosti, koje se lahko prepoznaju u našim vjerama i kulturama i koje mi, vjerski lideri neupitno podržavamo. Ovo formaliziranje ljudskih prava je bio rezultat dugih procesa i odgovor na ozbiljne i strašne udare na ljudsko dostojanstvo.
TRADICIONALNE VRIJEDNOSTI: - 4. Tradicionalne vrijednosti su duboko ukorijenjene u narodu i u praksi mogu imati veći uticaj i snagu u društvu nego važeći zakoni.
One također mogu doprinijeti daljnjem unapređenju ljudskog dostojanstva i učiniti ljudski život dostojanstvenijim. Zato se tradicionalne vrijednosti moraju gledati apsolutno drugačije u odnosu na neke tradicionalne prakse, koje udaraju na ljudsko dostojanstvo i često su sušta suprotnost istinskim vjerskim vrijednostima i principima. Međutim, generalno priznanje značaja nekih tradicionalnih vrijednosti ne znaci da se trebaju sve prihvatiti, jer se one mogu razlikovati unutar i među različitim kulturama.
|
REIS CERIĆ NA SASTANKU: Sastanku Vijeća u Moskvi je bio prisutan reisu-l-ulema dr. Mustafa ef.
Cerić. Reisu-l-ulema je inače jedan od osnivača Vijeća, član Izvršnog odbora i komoderator ECRL-a. Pored reisu-l-uleme i drugih vjerskih lidera, sastanku u Moskvi su bili prisutni predstavnici Europske komisije i Svjetske konferencije za religije i mir iz New Yorka.
Europsko vijeće vjerskih lidera osnovano je 2001. u Parizu sa ciljem da radi na širenju međuvjerskog dijaloga u Europi. Trenutno Vijeće broji 40 članova, najviših vjerskih lidera iz skoro svih europskih zemalja. Vijeće je zapravo produžena ruka Svjetske konferencije za religije i mir (WCRP) sa sjedištem u Nju Jorku.
Kliknite na sliku za uvećati  Konferencija u Moskvi  Učesnici konferencije  |
DOSTOJANSTVO: - 1. Čast i dostojanstvo svakog čovjeka je od suštinske važnosti u svim religijama. Fundamentalne slobode, prava, kao i moralne obaveze dolaze sa ljudskim dostojanstvom. U mnogim religijama poštivanje ljudskog dostojanstva se izražava kroz učenje odgovornosti, vrlini i ljubavi prema komšiji.
SLOBODA:- 2. Jedna od fundamentalnih sloboda, koja dolazi sa ljudskim dostojanstvom je sloboda izbora dobra nad zlom, pa je potrebno raditi na tome da svi uživaju ovu slobodu. Uz ovo također dolazi pravo na život, vjerske slobode, slobodu izražavanja, slobodu od opresije, patnje i drugih nehumanih i degradirajućih tretmana, kao i sloboda od gladi i sloboda od svega onoga što dovodi u pitanje ljudsko dostojanstvo.
LJUDSKA PRAVA:- 3. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je izraz zajedničkih vrijednosti, koje se lahko prepoznaju u našim vjerama i kulturama i koje mi, vjerski lideri neupitno podržavamo. Ovo formaliziranje ljudskih prava je bio rezultat dugih procesa i odgovor na ozbiljne i strašne udare na ljudsko dostojanstvo.
TRADICIONALNE VRIJEDNOSTI: - 4. Tradicionalne vrijednosti su duboko ukorijenjene u narodu i u praksi mogu imati veći uticaj i snagu u društvu nego važeći zakoni.
One također mogu doprinijeti daljnjem unapređenju ljudskog dostojanstva i učiniti ljudski život dostojanstvenijim. Zato se tradicionalne vrijednosti moraju gledati apsolutno drugačije u odnosu na neke tradicionalne prakse, koje udaraju na ljudsko dostojanstvo i često su sušta suprotnost istinskim vjerskim vrijednostima i principima. Međutim, generalno priznanje značaja nekih tradicionalnih vrijednosti ne znaci da se trebaju sve prihvatiti, jer se one mogu razlikovati unutar i među različitim kulturama.
