U kolopletu uzbudljivih ovoproljetnih političko-ekonomskih zbivanja u svijetu, kojima nas svakodnevno obasipaju elektronski mediji, neprimjetno prođe mnoštvo događanja koje treba zabilježiti, a koje od obilja prezentiranog ili zbog nekog drugog razloga ne nađu svoje mjesto pod suncem. Slijedeći Bašeskijine riječi – “što je zapisano ostaje, što se pamti nestaje”; progovorićemo ovaj put o dva nesvakidašnja kulturna događaja, koja se kao dva svjetionika, svojom kvalitetom izdvajaju od mnoštva drugih događanja u maloj bosanskoj zajednicu u Detroitu, a o kojima se u našoj sredini priča više nego o visokim cijenama benzina, radijaciji iz Japana, novopečenom kraljevskom bračnom paru ili ubistvu Bin Ladena. S malo pretjerivanja naravno, ali s puno ponosa upoznaćemo vas sa dva izuzetna, nesvakidašnja programa - Bosanskom biserju i prvom cjelovečernjem koncertu grupe “Mekam”.



Drugi dio obrazovno-zabavnog projekta Bosansko biserje, programa koji od prošle godine organizuje grupa bosanskih zaljubljenika u Detroitu, a koji je posvećen nama, našoj kulturi, vjeri i tradiciji ovaj je put govorio o bosanskohercegovačkoj historiji. Za razliku od prvog dijela kada smo govorili o našem jeziku, ovaj put smo krenuli na ilustrirano putovanje u prošlost, ne da bismo konačno obijasnili nerazjašnjeno, nego da bismo se još jednom prisjetili važnih momenata naše historije kako bismo lakše razumjeli sadašnjost i pripremili se za budućnost.

U stabilnim društvima, u zemljama sa dominantnom jednom nacijom gdje je historija jasno definirana, nema potrebe za drastičnim preispitivanjima i revizijama prošlosti. U mnogonacinalnim sredinama i državama, ne samo da pobjednici ispisuju historiju nego je ona razlog za počinjanje novih ratova. I opet, nigdje se, na tako malom prostoru, nisu susrela tako različita tumačenja historijskog nasljeđa kao na primjeru naše Bosne i Hercegovine i njenog najbrojnijeg naroda Bošnjaka. Bez nacionalne zasljepljenosti, bez isključivosti, pratili smo glavne historijske tokove na području današnje Bosne i Hercegovine te predočili različita mišljenja, tumačenja i poglede. Pratili smo ono što se može definisati kao “neosporne, naučno utemeljene historijske činjenice” i tako prevazišli nacionalno obojeni historiografski romantizam, toliko popularan na područjima nekadašnje Jugoslavije. Pamtiti, učiti i ne zaboraviti, još smo jednom ponovili, je glavni zadatak svih nas koji živimo daleko od Bosne i Hercegovine, daleko od očiju ali ne i od njenog srca.




Sve značajnije historijske dijelove (od Ilira, dolaska Slavena, prve bosanske države i prvih pisanih dokumenata, do dolaska Otomanske imperije, Austro-Ugarske aneksije, nastanka Jugoslavije pa do modernih vremena i posljednjih ratnih zbivanja), smo dopunili poznatim, aktualnim tekstovima kao što je Pismo Dubrovačkom prijetelju Abdulaha Sidrana koji nas je perspektivom dvadesetog stoljeća, vratio u vrijeme koje se još uvijek najbolje karakteriše uzrečicom “Od Kulina Bana i dobrijeh dana”. Interesantan i duhovit su atributi kviza o bosanskoj historiji koji je Ekrem Šarkić ponovo pripremio koristeći se elementima poznatih tv kvizova Milijunaša ili Jesi li pametniji od učenika petog razreda. Svojim neočekivanim odgovorima i upadicama i takmičari su pokazali da imaju smisla za šalu. Iako je to bio kviz sa bosanskim duhom i aromom, sigurna da smo svi ponesto naučili o vlastitoj historiji, što je naravno i krajnji cilj ovog projekta. Riječima iz ljetopisa Mula Mustafe Bašeskije, stihovima Muse Ćazima Ćatića, Maka Dizdar, Safvet-bega Bašagića, upotpunio se govorni dio programa, dok je poseban ugođaj bilo slušanje sevdalinki u novim izvedbama i aranžmanima grupe Mekam, koja pravi neobičan spoj tradicionalne muzike, sevdaha, džeza, te lelujavih zvukova turskih i arapskih predjela, a svojom violinom i osebujnim glasom uz pratnju gitare Sanjina Ališe i Azra Hrnjić je potvrdila neosporni talenat u izvođenju sevdalinki na nešto drugačiji način.

Brojni komentari i oduševljenje publike nakon završetka programa potvrdili su da sevdalinka s pravom zauzima istaknuto mjesto na ljestvici vrijednosti i da je ta pjesma neprolazna bez obzira na način izvodjenja i aranžman. U svemu je najvažnije da novi stil prihvataju mladi koji će nastaviti čuvati i njegovati kulturnu baštinu i nasljedje svojih roditelja, nana i djedova.

Ubrzo nakon Bosanskog biserja čiji treći dio pripremamo za jesen, a koji će opet na drugačiji način progovoriti o sevdahu, imali smo zadovoljstvo prisustvovati prvom, samostalnom koncertu grupe Mekam. Nastala u okviru (ili zajedno sa) Bosanskim biserjem ova nesumnjivo talentirana grupa mladih ljudi pripremila nam je nesvakidašnji ugođaj svojim dvosatnim muziciranjem. Iza komplikovane, prosječnom slušaocu teško razumljive definicije orijentalnog muzičkog pravca mekam (makam), u interpretaciji istoimene detroitske grupe stoji čudesni spoj Istoka i Zapada, cvijet iznikao u Bosni i Hercegovini kao prostoru njihovog historijskog i kulturološkog susreta. Istočnjačka mistika i zapadnjačka skepsa, u muzici grupe “Mekam” su se sreli na pola puta i stvorili magični, dominantno melanholični ton koji, u potrazi za svojom vizualnom dimenzijom, postaje dio nekog dalekog, bosanskog pejsaža. Oni su na tragu “Mostar Sevdah Reuniona”, Damira Imamovića i Amire Medunjanin, ali, u isto vrijeme, ne bježe ni od uticaja Ibrice Jusića ili Jadranke Stojaković. Gitaristi Admir Ključanin, Edin Kaimović i Nermin Selmanović, bubnjar Nedim Kunić, te kristalno čisti glas Adise Dizdarević vodili su nas do neslućenih interpretacijiskih visina. U nekim izvedbama sevdalinki oni su uključili violinu (Azra Hrnjić), harmoniku (Rifat Kijamet) pa čak i standardni pjevački pristup (Asmir Skokić) ali su aranžmanski uvijek dodali nešto novo, svježe i uzbudljivo.



Bosansko-detroitska kulturna scena svojim kvalitetom i raznovrsnošću događaja sigurno se ne bi postidjela mnogo većih, materijalno bogatijih sredina. Ako se istakne da su dva krunska, kulturna dogadjaja ovog proljeća urađena na volonterskoj osnovi, samo uz pomoć i rad pojedinaca koji su beskonačno ponosni na svoje porijeklo, svoju zemlju, njenu kulturnu tradiciju i umjetničke vrijednosti, onda vam je jasno zašto smo zahvalni Balkan Community Center pod čijim krovom se sve ove aktivnosti odvijaju, uključujući i probe, što nam je omogućio da svoje ideje prezentiramo publici uvijek željnog i žednoj predivnih bisera iz bosanske sehare.