Srbijanski državni odvjetnik za ratne zločine Vladimir Vukčević u srijedu je najavio da će srbijanskom ministarstvu pravosuđa dostaviti dokumentaciju potrebnu za izručenje umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka, dodavši kako o tome je li Divjak kriv može odlučiti samo sud, nakon što se nekoliko srbijanskih udruga u javnosti usprotivilo Divjakovu progonu.

"Ako sam ja, svojim zakonitim postupanjem, ponavljam - postupanjem isključivo po zakonu, prepreka i problem na putu europskih integracija - neka me smijene, ali ja ne pristajem činiti selekciju među žrtvama prema tome čije su političke elite devedesetih bile više, a čije manje krive za užase koji su se događali", rekao je Vukčević novinarima u beogradskom posebnom sudu.

Dodao je kako smatra da postoji dovoljan stupanj osnovane sumnje da je Divjak sudjelovao u zločinu 1992. u Sarajevu kada je ubijeno 18, a ranjena 21 osoba. Vukčević je poručio da on stoga nema pravo "trgovati" žrtvama, bez obzira na pritiske i kritike.

Precizirao je kako, govoreći o pritiscima, misli na nevladine udruge i analitičare koji istupaju u medijima vezano uz predmete koji se tiču ratnih zločina, istaknuvši kako o tome je li Divjak kriv može odlučiti samo sud, ili u Srbiji ili u Bosni i Hercegovini.

Ustvrdio je kako ni nakon 19 godina nije utvrđena pravosudna niti materijalna istina o tom događaju, te izrazio spremnost na svaku suradnju koja bi vodila rješavanju problema usporednih istraga ali, kako je rekao, ne po cijenu brisanja ubijenih s popisa žrtava.

Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Bariša Čolak potvrdio je u srijedu kako je tijekom dana vlastima Austrije upućen službeni zahtjev za izručenje umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka koji je u utorak uz jamčevinu oslobođen iz ekstradicijskog pritvora u Beču.

Divjak će do okončanja ekstradicijskog postupka morati ostati u Austriji a sudu je bio obvezan predati putovnicu.

Jovan Divjak, koji je tijekom rata u BiH bio zamjenik zapovjednika Glavnog stožera Armije BiH, priveden je 3. ožujka u bečkoj zračnoj luci, po tjeralici srbijanskog pravosuđa koje ga tereti za umiješanost u napad u svibnju 1992. u Sarajevu na kolonu bivše JNA koja se povlačila iz glavnog grada BiH pri čemu je poginulo 18 osoba.

Beogradski Helsinški odbor za ljudska prava i još pet srbijanskih nevladinih udruga koje se bave ljudskim pravima nakon njegova su uhićenja zatražili od austrijskih vlasti da Divjak odmah bude oslobođen, a od Interpola da preispita sve tjeralice koje na njihovu listu stavljaju srbijanske vlasti te da objave kriterije po kojima se takvi zahtjevi jedne zemlje, u konkretnom slučaju Srbije, uzimaju u obzir.

"Zahtijevamo od naše vlade da prestane s politikom koja vodi daljem porastu nepovjerenja u regiji, posebice u BiH i da odmah odustane od zahtjeva da se izruči Jovana Divjaka. Također zahtijevamo od vlade da se distancira od Miloševićeve politike, kao politike relativizacije odgovornosti za ratove iz devedestih", navodi se u zajedničkom priopćenju tih nevladinih udruga.

"Nakon što su Ejup Ganić, Ilija Jurišić i nedavno Tihomir Purda uhićeni, pa oslobođeni zbog nedostatka dokaza, slučaj Divjak samo produbljuje nepovjerenje u regiji prema namjerama Beograda. Beograd je ovakvim ponašanjem sebe stavio u ulogu tužitelja i čimbenika koji definira karakter rata, po kojemu je Srbija izgleda imala najmanju ulogu", navedeno je u priopćenju.

Uhićenje Jovana Divjaka za te je udruge skandal, jer upravo Divjak predstavlja simbol otpora srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

"Kao srpski general on se od samog početka suprotstavio opsadi Sarajeva, zbog čega uživa nepodijeljeno poštovanje u BiH. Jovo Divjak oduvijek je bio meta Beograda. Nisu ga uhitili 2005. godine kada je bio u Beogradu, već je sada aktiviran slučaj kad Beograd veoma organizirano provodi reviziju povijesti iz devedestih.
Ovakvim ponašanjem Beograd sebi gradi poziciju vođe u regiji na pogrešnim osnovama", kaže se u priopćenju.

Dodaje se kako za takvo ponašanje Beograda odgovornost ima i međunarodna zajednica i Haaški tribunal, koji se prilagođavaju Beogradu kako bi ga privezali za EU, te da, međutim, ovakav pristup gubi smisao, jer dovodi do zamjene teza i iskrivljenih tumačenja koja su žrtvu pretvorili u zločinca.

"Također, podsjećamo vladu Srbije da je njezina prioritetna obveza uhititi i Haagu izručiti Ratka Mladića, optuženog za genocid u Srebrenici. To bi bio jedini korak koji bi pridonio obnovi povjerenja u odnosima sa susjedima, posebno s Bosnom i Hercegovinom", zaključuje se u priopćenju.