Naslovna | Arhiva | Pretraga | Redakcija | O Bosnjaci.Net | Kontakt |
Bosniaks.Net
![]() |
||||||
![]() |
Vijesti
![]() OTVORENI APEL STOTINU
bosanskohercegovačkih intelektualaca – univerzitetskih profesora.
naučnika, književnika i umjetnika iz zemlje i dijaspore ZA UBRZANU OBNOVU CJELOVITE, MULTIETNIČKE, FUNKCIONALNE, ODRŽIVE, PROSPERITETNE I EUROPSKE DRŽAVE JEDNAKOPRAVNIH GRAĐANA I RAVNOPRAVNIH NARODA DEMOKRATSKE BOSNE I HERCEGOVINE PRILOG: OTVORENI APEL STOTINU bosanskohercegovačkih intelektualaca – univerzitetskih profesora. naučnika, književnika i umjetnika iz zemlje i dijaspore, za ubrzanu obnovu cjelovite, multietničke, funkcionalne, održive, prosperitetne i europske države jednakopravnih građana i ravnopravnih naroda demokratske Bosne i Hercegovine the European Union Countries, the Council of Europe, the Parliament of European Union, EU Commissioners, OIC – the Organization of Islamic Conference, BRIC, Sarajevo, 25. novembar / studeni 2010, Dan državnosti Bosne i Hercegovine Dame i gospodo, Vaše ekscelencije, Zabrinuti za sudbinu naše lijepe, ali napaćene domovine, molimo vas da, u ime temeljnih vrijednosti čovječanstva, učinite sve što je u vašoj moći da se obnovi i učvrsti demokratski, multietnički i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine, kao jedinstvene, održive, funkcionalne i prosperitetne europske države. Dejtonsko-pariškim sporazumom (novembar-decembar 1995), pod pritiskom međunarodne zajednice, prekinut je rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995). Ta se činjenica neosporno mora cijeniti kao pozitivno dostignuće. Nažalost, sva kasnija događanja pokazala su da je prekid ratnih operacija bio gotovo jedino pozitivno dostignuće tog sporazuma u odnosu na ponovnu uspostavu Bosne i Hercegovine kao funkcionalne demokratske države. Neka od rješenja iz Dejtonsko-pariškog sporazuma, iznuđena imperativom zaustavljanja oružanog sukoba, nisu u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima, i pokazala su se kao nepremostiva prepreka u svim aspektima reintegracije Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države ravnopravnih građana i naroda. Dejtonsko-pariški sporazum promijenio je i ime naše države, isključivši iz naslova riječ “Republika” koja je, međutim, zadržana u nazivu jednog od entiteta.
Legalizovano je stanje uspostavljeno silom i genocidnom politikom i praksom snaga koje su osmislile, otpočele i vodile rat. Formirane su administrativne strukture kakve nemaju uporišta u našoj tradiciji, i koje nisu uobičajene u odnosu na standarde drugih višenacionalnih demokratskih država. Entiteti uspostavljeni Dejtonsko-pariškim sporazumom uglavnom nisu ispoštovali dvije osnovne odredbe toga sporazuma - odredbu o privođenju pravdi i kažnjavanju odgovornih za počinjene zločine, i odredbu o povratku prognanih i izbjeglih u njihove domove. Iz entitetskih struktura nisu odstranjene snage koje su osmislile, započele i vodile rat (onako kako je izvršena denacifikacija u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata), pa su one ostale politički aktivne i danas. Onemogućavanjem povratka izbjeglih i prognanih promijenjena je nacionalna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine. U takvim okolnostima zloupotrebljava se entitetsko glasanje, pa pozicija dezintegracionih nacionalističkih snaga postaje dominantna, dok se uloga demokratskih integrativnih elemenata bosanskohercegovačkog društva u potpunosti degradira i marginalizira. Na taj se način blokira svaka inicijativa da se, poboljšavanjem ustavnih rješenja ili na druge načine, ovakvo neodrživo stanje promijeni u smislu uspostavljanja istinskog, demokratskog, multietničkog i multikulturalnog društva, lišenog diskriminacije i aparthejda po nacionalnoj, vjerskoj, političkoj ili drugoj osnovi. U prilog našoj konstataciji o neodrživosti ovakvog stanja govori ocjena Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je ustavni sistem u Bosni i Hercegovini diskriminatorski i protivan Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. I ta ocjena i sve druge pozitivne inicijative u cijelosti se ignorira. Ozbiljni analitičari upozoravaju na teško stanje u svim segmentima života u Bosni i Hercegovini, bez obzira na entitetsku ili nacionalnu pripadnost građana. Zato su potrebne korjenite promjene. Očigledno je kako sve upućuje na moguću novu agoniju žitelja Bosne i Hercegovine i moguće novo žarište nestabilnosti, kako u regiji tako i u međunarodnim razmjerama. Unatoč svijesti da se mir i budućnost za Bosnu i Hercegovinu mora kreirati unutrašnjim snagama, mi smo duboko uvjereni da politička situacija u zemlji i sastav zastupnika izabranih na posljednjim izborima (3. oktobar / listopad 2010) nije takav da se bez značajne intervencije međunarodne zajednice mogu uspješno donositi bilo kakve vitalne odluke o potrebnim promjenama postojećeg nedemokratskog i oktroiranog ustava. Najvažniji dokaz za ovu tvrdnju je činjenica da je taj isti oktroirani Ustav, koji predstavlja glavnu prepreku reintegraciji i funkcioniranju Države, usvojen u Daytonu (novembar 1995) pod neposrednim rukovođenjem međunarodne zajednice, koja i danas, sa svojim krupnim Bonskim ovlaštenjima, vrši kontrolu situacije u zemlji. Dejtonski sporazum je potpisan bez znanja naših građana, i sve do danas još nije preveden sa engleskog na jezike kojim govore stanovnici Bosne i Hercegovine. Isto tako, ni legalno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, države priznate od Ujedinjenih nacija (1992) koje je po važećem Ustavu Države jedino imalo pravo da donese „Odluku“ o potpisivanju Daytonskog sporazuma prije 15 godina, nikada nije donijelo takvu Odluku, a niti Parlamentarna skupština legalne Republike Bosne i Hercegovine. Dame i gospodo, Vaše ekscelencije, Slobodni smo uz ovaj “Otvoreni apel” izložiti Vam određena politička rješenja i ustavne principe uz koje, prema našem mišljenju, može otpočeti proces obnove cjelovite i jedinstvene, multietničke i multikulturalne, održive i funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine. Prvenstveno smatramo neophodnim osigurati: 1. efikasnu zaštitu zajamčenih ljudskih prava i sloboda, uz garanciju mogućnosti ostvarivanja istih na čitavom državnom teritoriju bez ikakvih izuzetaka i diskriminacija; 2. instrumente za ostvarivanje kolektivnih nacionalnih prava jednako za sve građane, sve narode i nacionalne manjine, te pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu u skladu sa Europskom poveljom o ljudskim pravima i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi; 3. ostvarivanje procesa regionalne suradnje jednako prema svim susjedima, bez ikakvog nacionalnog predznaka i bez protekcionizma prema bilo kome (paralelne specijalne odnose entiteta i susjednih država rješavati kao regionalnu prekograničnu suradnju u duhu općeprihvaćene europske prakse) 4. uspostavljanje racionalne i efikasne organizacije državne vlasti na svim nivoima, u skladu sa uvriježenim standardima naprednih demokratskih država, koja će svoj legitimitet izvoditi isključivo iz državnog identiteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih naroda koji u njoj žive. Pravo nacionalnog veta treba zadržati samo u Domu naroda, koji treba da bude formiran kao istinska garancija ravnopravnosti svih naroda i nacionalnih manjina. 5. uvjete pod kojima će se intenzivirati i ubrzati procesi priključivanja Bosne i Hercegovine euroatlantskim integracijama. U prelaznom periodu, do donošenja novog Ustava Bosne i Hercegovine, moguće je vratiti pravnu snagu Ustavu Republike Bosne i Hercegovine, prema kojem su održani prvi demokratski izbori (1990) i referendum o nezavisnosti (1992), ili makar one njegove odredbe koje garantiraju mogućnost ostvarivanja premisa citiranih od 1. do 5.
Po našem mišljenju, u novom Ustavu Bosne i Hercegovine, koji bi dobio europski karakter, trebalo bi ugraditi sljedeća osnovna načela: 1. Bosna i Hercegovina je država svih njenih građana i naroda: konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih kao nacionalnih manjina, koji u njoj žive. Bosna i Hercegovina je zasnovana na vladavini prava i socijalne pravde, na načelima participativne građanske demokratije, ljudskim i manjinskim pravima i slobodama, zaštiti čovjekove okoline, međunarodnoj suradnji i tržišnoj ekonomiji, kao i na pripadnosti europskim principima i društveno-historijskim vrijednostima; 2. izvorna suverenost pripada državi Bosni i Hercegovini i potiče isključivo od svih njenih građana i naroda. Nijedan državni organ, politička organizacija, grupa, pojedinac ili jedan od naroda, ekskluzivno ne može prisvojiti suverenitet ili dio izvornog suvereniteta države i uspostaviti vlast mimo izvornog suvereniteta; 3. pravni poredak je jedinstven. Uređenje vlasti počiva na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Predstavnički dom vrši zakonodavnu vlast po principu demokratskog odlučivanja, u skladu sa odredbama Ustava. Dom naroda štiti vitalne kolektivne interese svih naroda i nacionalnih manjina podjednako, uz primjenu instrumentarija određenog Ustavom. Izvršnu vlast provodi vlada Bosne i Hercegovine, formirana prema principu kompetentnosti, te na način da odražava i nacionalnu strukturu stanovništva Bosne i Hercegovine, (prema popisu iz 1991.g.). Sudska vlast je neovisna od političkih i bilo kojih drugih utjecaja; 4. funkciju Predsjednika Države obavlja Predsjedništvo kojeg čine Predsjednik predsjedništva i tri člana. Predsjednik i tri člana Predsjedništva biraju se na četiri godine iz redova triju konstitutivnih naroda i iz redova ostalih naroda koji čine stanovništvo Bosne i Hercegovine, na općim izborima za cijelu državu, sa slobodnim pristupom aktivnom i pasivnom pravu glasa za sve građane. 5. kontrola državnih granica je u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Jedino država Bosna i Hercegovina odlučuje o državljanstvu svojih stanovnika; 6. država Bosna i Hercegovina ima svoje oružane snage, svoju policiju i sigurnosne službe, a i niži nivoi vlasti imaju odgovarajuće policijske snage. Teritorija države Bosne i Hercegovine je nedjeljiva i nikakvim pravnim aktima ne može se dijeliti. Imovina naslijeđena 1991. godine, nakon razdruživanja od SFR Jugoslavije, je imovina države Bosne i Hercegovine. 7. vjerske zajednice su odvojene od države. Nijedna religija ne može se uspostaviti kao državna ili obavezna. Religijski praznici ne mogu biti praznici Države; 8. pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez diskriminacije. Pravo na život i imovinu je nepovredivo; 9. ekonomsko uređenje u Bosni i Hercegovini počiva na tržišnoj privredi, otvorenom i slobodnom tržištu, slobodi poduzetništva, samostalnosti privrednih subjekata i ravnopravnosti privatne i drugih oblika svojine. Bosna i Hercegovina je jedinstveno ekonomsko područje sa jedinstvenim tržištem roba, rada, kapitala i usluga; 10. spoljna politika počiva na opće priznatim principima i pravilima međunarodnog prava i pripada izvornoj suverenosti države; 11. odredbama Ustava, kojima se osiguravaju kolektivna nacionalna prava i pravo na regionalnu i lokalnu samoupravu, mora biti osigurana i zaštita od mogućih zloupotreba tih prava u smislu blokade Parlamenta i drugih državnih institucija, odnosno onemogućavanja funkcija države kao cjeline. 12. Odredbama Ustava onemogućiti segregaciju u obrazovanju i netrpeljivost prema drugima. Isto tako, obavezati državne organe na svim nivoima za modernu ulogu nauke, obrazovanja, kulture i umjetnosti i njihovo potrebno finansiranje po ugledu na europske razvijene zemlje radi blagostanja građana i njegovanja zajedništva.
Na završetku ovog „Otvorenog apela” pozivamo Vas i molimo da kao članovi parlamentarnih institucija, predsjednici država i premijeri vlada najmoćnijih demokratskih sila svijeta, ne dozvolite sada, u vremenu imperativnih promjena postojećeg i usvajanja novog bosanskohercegovačkog Ustava, da dosadašnje sveopšte zlo nad multietničkom Bosnom i Hercegovinom, iznutra i spolja, ima posljednju riječ ! (Kao dokaz da su potpisnici prihvatili „Otvoreni Apel”, čuvaju se u Uredništvu Inicijatora Apela u Sarajevu njihovi „ID” brojevi. Inicijatori Apela, njih 14, označeni su kao grupa (IA – 14). Oni su ovlašteni, u ime svih potpisnika, da potpišu Apel i prateća pisma): S poštovanjem, bosanskohercegovački intelektualci iz zemlje i dijaspore, potpisnici Apela. A / P O T P I S I I N I C I J A T O R A „ A P E L A” ( I A - 14 ) G. Jakob Finci, dipl. jur. Dopisni član BHAAAS – BH Američke Akademije za umjetnost i nauku; Predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, Ambasador Bosne i Hercegovine u Bernu, Švicarska G. Jure Galić, Predsjednik Saveza antifašista i boraca narodno-oslobodilačkog rata, Sarajevo Doc. dr. Tarik Haverić, Univerzitetski nastavnik za političke i pravne sisteme BiH, Univerzitet u Zenici Prof. dr. Tomislav Išek, Profesor za modernu historiju BiH, Filozofski fakultet, Univerzitet u Tuzli G. Milorad Krunić, dipl. ecc., Predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosveta” Sarajevo. BiH Prof. dr. fra Luka Markešić, Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV), Sarajevo, BiH D. akademik Dejan Milošević, Istraživač atomskih procesa u atofizici i profesor na PMF Sarajevo Prof. dr. Nedžad Mulabegović,, Predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Sarajevo, BiH Prof. dr. Muris Osmanagić, Laureat najviše nagrade za nauku u bivšoj Jugoslaviji - AVNOJ-a za 1982. Akademik profesor emeritus dr. Branislava Peruničić, PodpredsjednikANUBiH, Sarajevo, BiH Akademik prof. dr. Vladimir Premec, sekretar odjeljenja humanističkih nauka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Predsjednik Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bosne i Hercegovine G. Sretko Radišić, dipl. ing. Predsjednik Srpskog građanskog vijeća (SGV), Zenica, BiH Akademik Abdulah Šarčević , član, ANUBiH, Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH Dipl. ing. Chem. Schlomo Bar Giyora (Vladimir) Zupkovic, Konsultant i stručni saradnik, Caduri Center Laboratories, Lower Galilee, Israel (Nazaret, Haifa, Ako i Tiberias), BH dijaspora, Izrael. B / Podaci o potpisnicima „Otvorenog apela” 1. # Titula, ime i prezime Institucija Grad/zemlja prebivališta 2. Haris Alibašić, MPA. PhD Candidate President of the Congress of North American Bosniaks, Grand Rapids Michigan, USA 3. Profesor emeritus dr. Ibrahim Arnautović Veterinarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Sarajevo, BiH 4. Dr. med. Kenan Arnautović MD, FACS, Semmes-Murhey Klinika, Memphis, Tennessee, SAD Memphis, TN, SAD 5. Prof. dr. fra Mile Babić Dekan Fakulteta franjevačke teologije Sarajevo, BiH 6. Gđa Amila Bakšić Umjetnička direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo, primadonna Opere Narodnog Pozorišta Sarajevo, BiH 7. Prof. dr Josip Baotić Profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 8. Dr. sci. Esad Bajtal Nezavisni istraživač, glavni i odgovorni urednik časopisa „Glas antifašista”, Sarajevo Breza, BiH 9. Doc. dr. Vedada Baraković Filozofski Fakultet Univerziteta Tuzla, BiH Tuzla, BiH 10. Mr. Mersad Berber Likovni umjetnik: slikar, grafički umjetnik Zagreb, Hrvatska 11. Prof. dr. Rešad Begtić, emeritus Predsjednik Vijeća Kongresa Bošnjačkih Intelektualaca Tuzla, profesor ekonomije Tuzla, BiH 12. Akademik prof. dr. Ljubomir Berberović Član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, BiH 13. Prof. dr. Seniha Bešlagić Profesor emeritus, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 14. Prof. dr. Ivan Bubalo Profesor na Fakultetu franjevačke teologije Sarajevo, BiH 15. Prof. dr. Suzana Bubić Rektor Univerziteta „Džemal Bijedić” Mostar Mostar, BiH 16. Snježana Buzov Professor Near Eastern Languages and Cultures Department, The Ohio State University, Member BHAAS, Columbus OH, USA 17. D. Akademik prof. dr. Ivan Cvitković Član ANUBIH i profesor na Fakultetu Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu BiH 18. Prof dr. Faruk Čaklovica Rektor Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 19. Prof. dr. Ivan Čavlović Dekan Muzičke akademije u Sarajevu Sarajevo, BiH 20. Prof. dr. Smail Čekić Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, i Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sarajevo, BiH 21. D. akademik prof. dr. Muris Čičić Profesor na Ekonomskom fakultetu Sarajevo Sarajevo, BiH 22. Prof. dr. Esad Ćimić Profesor emeritus teorijske sociologije, religije i sociologije morala, Univerzitet u Sarajevu BiH, Sveučilište u Zadru Hrvatska, Univerzitet u Beogradu, Srbija Sarajevo, BiH, Zadar, Hrvatska, Beograd, Srbija 23. Prof. dr. Faruk Dalagija Radiolog, Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, BiH Sarajevo, BiH 24. Semir Đulić Professor of Philosophy and Sociology Atlanta, Georgia, USA 25. D. Akademik prof. dr. Vlatko Doleček Dopisni član ANUBiH, profesor robotike, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 26. Prof. dr. Enes Duraković Profesor književnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 27. Dr. Biljana Đurica-Asotić Ljekar u Domu zdravlja Zenica Zenica, BiH 28. Assist. Prof. Dr Emir Festić Director, Intensive Care Units, Assistant profesor of Medicine, Mayo Clinic, Jacksonville, Florida, USA 29. Prof. dr. Šaćir Filandra Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 30. Prof. dr. Ivan Filipović Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta Sarajevo Sarajevo, BiH 31. G. Jakob Finci Dopisni član BHAAS – BiH-Američke akademije za umjetnost i nauku, Predsjednik jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine , Ambasador Bosne i Hercegovine u Švicarskoj Sarajevo, BiH, Bern Švicarska 32. Prof. dr. Ognjenka Finci Profesor na Arhitektonskom fakultetu i Likovnoj akademiji Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 33. Prof. dr. Ešref Gačanin Direktor Instituta za istraživanja i projektiranje IPSA, Bosna i Hercegovina Sarajevo, BiH 34. Akademik prof. dr. Ejup Ganić Predsjednik i Rektor Univerziteta „Sarajevska škola za nauku i tehnologiju“ (SSST) Sarajevo, BiH 35. Dipl. ecc. Marko Galić Specijalista za ekonomske sisteme, Zagreb, Hrvatska 36. Prof. dr. Kemal Gutić Dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta, Tuzla Tuzla, BiH 37. Prof. dr. Rešid Hafizović Profesor na Fakultetu islamskih nauka Sarajevo Sarajevo. BiH 38. Prof. dr. Mirsad Hadžikadić Osnivački predsjednik BHAAAS – BH Američke akademije za umjetnost i nauku (2007-2008); Direktor Instituta za Kompleksne Sisteme (complexity.uncc.edu), Odsjek za Softver i Informacionih Sistema, Fakultet kompjuterskih nauka i informatike, Univerzitet North Carolina, Charlotte, SAD 39. Dr Omer Hadžiselimović, PhD Adjunct Professor of English, Loyola University, Member BHAAS, Chicago, USA 40. Dr. Senad Hadžiselimović President of the Bosniacs Academic Forum Mannheim, Germany 41. Akademik prof. dr. Kemal Hanjalić Profesor na Delft Univerzitetu Holandija 42. Mr. sci. Mario Heinal Magistar političkih nauka Bat – Yam, Izrael 43. Prof. Vesna Hercegovac-Pašić Arhitekta-urbanist, Arhitektonski fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 44. Emir Hodžić, D.V.M. PhD Center for Comparative Medicine, Directo r of the Real Time PCR Research & Diagnostic, Core Facility, School,of Veterinary Medicine, University of California , Member BHAAS Davis, USA 45. Prof. Dr. Migdat Hodžić Member of the Bosnian Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences (BHAAS), Cupertino CA, USA 46. Akademik prof. dr Dzevad Hozo akademski slikar, profesor na Likovnoj akademiji, Univerzitet Sarajevo Bosna i Hercegovina 47. Prof. dr Metka Krajgher-Hozo profesor na Likovnoj Akademiji, Univerzitet Sarajevo Bosna i Hercegovina 48. D. Akademik Nedžad Ibrišimović Književnik, skulptor Podlugovi, BiH 49. Prof. dr. Tomislav Išek Profesor moderne historije na Univerzitetu u Tuzli Tuzla, BiH 50. Mr. sci. dr. Zerina Jašarević Patolog, specijalista biomedicine i karcinoma dojke Voralberg, Austria 51. Prof. Dr. Anton Jekauc Direktor Instituta za strateška istraživanja Sarajevo I Pročelnik odjela za društvene znanosti Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Bi H Sarajevo, BiH 52. Prof. dr. Pavo Jurišić Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sarajevo Sarajevo, BiH 53. Akademik prof. dr Dževad Juzbašić Historičar Austrougarskog perioda, član Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, BiH 54. Prof. David Kamhi Profesor violine, emeritus na Muzičkoj akademiji u Sarajevu Sarajevo, BiH 55. Akademik prof. dr. Hanifa Kapidžić – Osmanagić Član Akademija nauka i umjetnosti Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Sarajevo, BiH 56. Mustafa Kapidžić filmski režiser, glavni urednik izdavačke kuće KultB Sarajevo Bosna i Hercegovina 57. Prof. dr. Dževad Karahasan Pisac i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 58. Prof. dr. fra Marko Karamatić Profesor Fakulteta franjevačke teologije U Sarajevu Sarajevo, BiH 59. G. Stjepan Kljujić Novinar i bivši član predratnog i Ratnog predsjedništva Republike BiH (1992) Sarajevo, BiH 60. Prof. Vlado Kerošević Dekan Akademije dramskih umjetnosti Tuzla Tuzla, BiH 61. Prof. dr. Aleksandar Knežević Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 62. Vanr. prof. dr. Hajro Kofrc Professor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Tuzla, BiH 63. Vanr. prof. dr Safet Kozarević dekan Ekonomskog fakulteta, , Univerzitet u Tuzli Bosna i Hercegovina 64. Prof. dr. Azem Kožar Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Tuzla, BiH 65. G. Mišo Krunić, dipl. ecc. Predsjednik Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta” Sarajevo, BiH 66. Prof. dr. Slavo Kukić Profesor i prodekan na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Mostar Mostar, BiH 67. Miro Lazović , Bs. Politology First President of the Parliament of Bosnia and Herzegovina (1992-1995) Sarajevo Bosna i Hercegovina 68. D. Akademik Lidija Licender – Cvijetić dopisni član Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, BiH 69. Akademik prof. dr Slobodan Loga Potpredsjednik Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH 70. Prof. dr. Mirjana Malić Profesor na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 71. Prof. dr. Rajka Mandić Profesor i projektant u arhitekturi, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 72. Profesor emeritus dr Omer Ibrahimagić Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu Sarajevo, BiH 73. Prof. dr. fra Luka Markešić Predsjednik Hrvatskog Narodnog Vijeća (HNV), Bosna i Hercegovina, profesor na Fakultetu franjevačke teologije u Sarajevu Sarajevo BiH 74. Akademik prof. dr. Juraj Martinović Član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH 75. Akademik prof. dr Božidar Matić Profesor automatike, Predsjednik Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH 76. Prof. dr. Predrag Matvejević Profesor slavistike na Sveučilištu „La Sapienza”, Rim Rim, Italija 77. D. Akademik prof. dr. Dejan Milošević Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 78. Prof. dr. Ferid Muhić Profesor sociologije i antropologije, Univerzitet Skopje Skopje, Macedonia 79. Prof. dr. Nedžad Mulabegović Predsjednik Vijeća Kongresa Bošnjačkih Intelektualaca (VKBI), profesor Medicinskog fakulteta , Univerzitet Sarajevo Sarajevo, BiH 80. Dr. Rasim Muratović Viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo Sarajevo, BiH 81. Doc. dr Najetović Džemil Umirovljeni general Armije Bosne i Hercegovine, Univerzitetski nastavnik društvenih nauka, Univerzitet „Philip Noel Böker“ Sarajevo 82. Prof. dr. Muris Osmanagić Laureat najveće nagrade za nauku u bivšoj Jugoslaviji – nagrade AVNOJ (1982) Sarajevo, BiH 83. D. Akademik prof. dr. Adila Pašalić-Kreso Profesor, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 84. Mr. Zaim Pašić Bosnia and Herzegovina World Network Birmingham, United Kingdom 85. Prof. dr. Enes Pelidija Profesor Osmanskog perioda historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 86. Akademik prof. dr. Branislava Peruničić Član ANUBiH, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 87. Doc. dr Marica Petrović Prodekan za naučno-istraživački rad i razvoj na Filozofskom Fakultetu, Univerzitet Tuzla Bosna i Hercegovina 88. Akademik prof. dr. Vladimir Premec Član ANUBiH, profesor, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 89. Gosp. Sretko Radišić Predsjednik Srpskog građanskog vijeća (SGV) Sarajevo, BiH 90. Mr. sci. Emir Ramić Direktor Instituta za istraživanje genocida Hamilton, Kanada 91. Mr Amer Sabitović, Graduate Engineer President of the Bosnian Academic Circle Münich, Germany 92. Ms. Senada Softić– Telalović, Msc Chair, Australian Council of Bosnian Herzegovinian Organisations Melbourne, Australia 93. D. Akademik Sulejman Redžić Dopisni član Akademije nauka, profesor ekologije na Prirodno - matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 94. Akademik Teodor Romanić Član Akademija nauka i umjetnosti, profesor emeritus na Muzičkoj akademiji Sarajevo Sarajevo, BiH 95. Gđa Almijana Rudić Savjetnik, Ambasada Bosne i Hercegovine u Izraelu Izrael 96. Prof. dr. Dževad Sarač Član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH 97. Akademik Abdulah Sidran Pjesnik, član Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Sarajevo, BiH 98. Prof. dr. Adnan Silajdžić Profesor na Fakultetu islamskih nauka, Sarajevo, Sarajevo, BiH 99. G. Zekerijah Smajić Novinar i publicista, specijalista za europske integracije Sarajevo, BiH 100. Prof. dr. Milan Stević Profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, BiH Sarajevo, BiH 101. Prof. dr. Džemal Sokolović Profesor političkih nauka, Bergen, Norveška Sarajevo, BiH 102. G. Gordan Srkalović, MD, OhD, FACP Direktor, Sektor za klinička ispitivanja, Centar za rak Sparrow, klinički vanredni profesor, Odsjek za Medicinu, Medicinski fakultet, Michigan State University Michigan, SAD 103. Slavka Sufi –Mičić, MSc Bc.Eng. Asocijacija za integralnu zaštitu okoline i održivi razvoj, Tuzla, Bosna i Hercegovina Association for Integral Ecology and Development Tuzla, Bosnia and Herzegovina 104. Prof. dr. Abdulah Šarčević Profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, BiH Sarajevo, BiH 105. Akademik prof. dr. Edin Šarčević Van. profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Leipzig, član ANUBiH izvan redovnog sastava i predsjednik Fondacije Centar za javno pravo (CJP) Leipzig, Germany 106. Prof. dr. fra Ivan Šarčević Profesor na Fakultetu franjevačke teologije, Sarajevo Sarajevo, BiH 107. Akademik prof. dr. Taib Šarić Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 108. Akademik prof. dr. Boris Tihi Član ANUBIH, profesor, Sveučilište/Univerzitet Vitez BiH 109. D. Akademik prof. dr. Miloš Trifković D. član ANUBiH, Sveučilište/Univerzitet Vitez BiH 110. Akademik prof. dr. Mladen Trkovnik Član Akademije nauka i umjetnosti BiH BiH 111. Doc. dr. Emir Turkušić Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Sarajevo,bivši ministar za nauku i obrazovanje Kantona Sarajevo, Federacija BiH. Sarajevo, BiH 112. Akademik prof. dr. Zlatko Ugljen Arhitekt, projektant, profesor Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 113. Akademik prof. dr. Midhat Ušćuplić Profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 114. Prof. dr. fra Velimir Valjan Profesor na Fakultetu Franjevačke teologije, Sarajevo Sarajevo, BiH 115. Akademik fra Petar –Perica Vidić Franjevački samostan Sv. Ante na Bistriku Sarajevo, BiH 116. Akademik prof. dr. Mihovil Vlahinić Član Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, BiH (dopunjeno) 117. Prof. dr. Slavenka Vobornik Prorektor za nastavu Univerziteta Sarajevo, BiH Sarajevo, BiH 118. Prof. dr. fra Benedikt Vujica Profesor na Fakultetu franjevačke teologije, Sarajevo Sarajevo, BiH 119. Akademik Mehmed Zaimović Član Akademije nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo Sarajevo, BiH 120. G. Safet Zec Glasoviti likovni umjetnik, živi i radi u Veneciji, Italija, i u Sarajevu, BiH Venecija, Italija, i Sarajevo, BiH 121. Doc. dr. Behija Zlatar Naučni savjetnik i direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu Sarajevo, BiH 122. Prof. dr. Muhamed Zlatar Profesor na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Sarajevo, BiH 123. Dipl. ing. chem. Schlomo Bar (Vladimir) Zupković Specijalista za bioenergetiku i bioanalizu, ekolog, konsultant i stručni saradnik, Caduri Center Laboratories, Lower Galilee Nazaret, Haifa, Ako, Tiberias, Izrael. 124. Prof. dr. Miodrag Živanović Filozofski fakultet Univerziteta u Banja Luci Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
|