Vijesti
SJEĆANJE NA GENOCID U LIMSKOJ DOLINI I STRIJELJANJE U NOVOPAZARSKOM NASELJU "HADŽET"
|
|
Autor: SandžakPress.net
Objavljeno: 23. January 2011. 04:01:46
Novi Pazar – Bošnjačka kulturna zajednica (BKZ) organizirala je večeras tribinu o genocidima nad Bošnjacima Sandžaka u drugom svjetskom ratu. Tribina je održana u Velikoj sali Mešihata u 19 časova, a posebno je tretirala dva najgnusnija i najstravičnija zločina iz tog perioda: Genocid nad Bošnjacima Limske doline 1943. godine i strijeljanje Bošnjaka novopazarskog kraja 1945. godine.
O genocidu u Limskoj dolini govorio je prvi izlagač pravnik Rifat Hodović, predsjednik Sandžačko-bošnjačkog kluba. On je prezentirao detalje i načine na koji su Bošnjaci ubijani, protjerivani i zastrašivani u tom periodu. Izrazio je žaljenje zbog skrivanja i šutnje koja je ovaj Genocid bacila u zaborav, čime je ispunjen glavni preduslov za izvršenje novog genocida nad istim narodom, što se i dogodilo. Međutim, s druge strane izrazio je radost i oduševljenje zbog ovakve inicijative, što je samo početak u nizu manifestacija koje će se održati radi rasvjetljavanja svih zločina koji su počinjeni nad muslimanima u drugom svjetskom ratu.
Drugi govornik je bio prof. dr. Admir Muratović, dekan Fakulteta za humanističke nauke Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, čija tema je imala za cilj rasvjetljavanje ideološke osnovice strijeljanja Bošnjaka novopazarskog kraja 1945. godine. U svom izlaganju govorio je sistematičnosti u sprovođenju tadašnjeg plana, te činjenicama poput te da je strijeljanje izvršavano noću, tajno, ali da su Aćif-efendija Hadžiahmetović i Ahmet Daca strijeljani javno, kako bi se izvršila što snažnija represija i zastraživanje Bošnjačkog življa.
Dr. Muratović se osvrnuo na pisanje Ramiza Crnišanina poznatog zaštitnika svih komunističkih antiislamskih i antibošnjačkih akcija, poput skidanja feredže i drugih, koji je u svojim pisanjima kazao da su svi tadašnji uglednici s pravom strijeljani jer su radili protiv države.
Mladi glumac i pisac Semir Gicić je tokom tribine, nakon obraćanja govornika pročitao nekoliko pisama koje su ubijeni Bošnjaci neposredno prije strijeljanja pisali svojim voljenim očevima, majkama, suprugama, djeci i dr.
Potom se prisutnima obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić, koji je govorio o prepletenim emocijama koje je stekao slušajući izlagače, tj. osjećaju žalosti zbog patnje koje su naši preci preživjeli, te ponosa i sreće što i pored svega što smo preživjeli u našim prsima nema mjesta za mržnju i želju za osvetom.
Muftija je kazao da je broj genocida nad Bošnjacima veći od deset, broja koji se stalno prezentira i da ne treba taj broj zaokruživati. Ono što je sigurno je da je većina genocida nad Bošnjacima počinjena na prostoru Sandžaka.
Zato, kao zaključak svog obraćanja, Muftija je predložio da Bošnjačka kulturna zajednica i Internacionalni univerzitet osnuju Institut za istraživanje genocida nad Bošnjacima Sandžaka, koji će u tančine istražiti sve zločine i sačuvati ih od zaborava.
Bošnjačka kulturna zajednica je najavila sljedeći susret za četvrtak, 27. januar 2011. godine, gdje će o programu tihe asimilacije naše djece govoriti eminentni znanstvenici iz Islamske zajednice i Internacionalnog univerziteta.
O genocidu u Limskoj dolini govorio je prvi izlagač pravnik Rifat Hodović, predsjednik Sandžačko-bošnjačkog kluba. On je prezentirao detalje i načine na koji su Bošnjaci ubijani, protjerivani i zastrašivani u tom periodu. Izrazio je žaljenje zbog skrivanja i šutnje koja je ovaj Genocid bacila u zaborav, čime je ispunjen glavni preduslov za izvršenje novog genocida nad istim narodom, što se i dogodilo. Međutim, s druge strane izrazio je radost i oduševljenje zbog ovakve inicijative, što je samo početak u nizu manifestacija koje će se održati radi rasvjetljavanja svih zločina koji su počinjeni nad muslimanima u drugom svjetskom ratu.
Drugi govornik je bio prof. dr. Admir Muratović, dekan Fakulteta za humanističke nauke Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, čija tema je imala za cilj rasvjetljavanje ideološke osnovice strijeljanja Bošnjaka novopazarskog kraja 1945. godine. U svom izlaganju govorio je sistematičnosti u sprovođenju tadašnjeg plana, te činjenicama poput te da je strijeljanje izvršavano noću, tajno, ali da su Aćif-efendija Hadžiahmetović i Ahmet Daca strijeljani javno, kako bi se izvršila što snažnija represija i zastraživanje Bošnjačkog življa.
Dr. Muratović se osvrnuo na pisanje Ramiza Crnišanina poznatog zaštitnika svih komunističkih antiislamskih i antibošnjačkih akcija, poput skidanja feredže i drugih, koji je u svojim pisanjima kazao da su svi tadašnji uglednici s pravom strijeljani jer su radili protiv države.
Mladi glumac i pisac Semir Gicić je tokom tribine, nakon obraćanja govornika pročitao nekoliko pisama koje su ubijeni Bošnjaci neposredno prije strijeljanja pisali svojim voljenim očevima, majkama, suprugama, djeci i dr.
Potom se prisutnima obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić, koji je govorio o prepletenim emocijama koje je stekao slušajući izlagače, tj. osjećaju žalosti zbog patnje koje su naši preci preživjeli, te ponosa i sreće što i pored svega što smo preživjeli u našim prsima nema mjesta za mržnju i želju za osvetom.
Muftija je kazao da je broj genocida nad Bošnjacima veći od deset, broja koji se stalno prezentira i da ne treba taj broj zaokruživati. Ono što je sigurno je da je većina genocida nad Bošnjacima počinjena na prostoru Sandžaka.
Zato, kao zaključak svog obraćanja, Muftija je predložio da Bošnjačka kulturna zajednica i Internacionalni univerzitet osnuju Institut za istraživanje genocida nad Bošnjacima Sandžaka, koji će u tančine istražiti sve zločine i sačuvati ih od zaborava.
Bošnjačka kulturna zajednica je najavila sljedeći susret za četvrtak, 27. januar 2011. godine, gdje će o programu tihe asimilacije naše djece govoriti eminentni znanstvenici iz Islamske zajednice i Internacionalnog univerziteta.
