Skupština Crne Gore tražiće od Višeg suda u Podgorici da precizira od kojih akata treba osloboditi bivšeg crnogorskog predsjednika Momira Bulatovića od obaveze čuvanja državne tajne kako bi mogao da svjedoči u postupku protiv optuženih za deportaciju civila iz Crne Gore u BiH.

Kako je danas saopšteno, Skupština će od Višeg suda tražiti da se "preciziraju akti na koje se svjedok poziva, a označeni su kao državna tajna, jer je to nužan preduslov za odluku" parlamenta.

Viši sud u Podgorici tražio je od Skupštine da oslobodi Bulatovića od obaveze čuvanja državne tajne, kako bi mogao da svjedoči u procesu za ratni zločin u vezi sa deportacijom bh. civila početkom devedesetih iz Crne Gore u BiH.

Iz Skupštine je saopšteno da postoji konsenzus svih političkih partija da se na zahtjev sudskih vlasti ukloni oznaka tajnosti sa svih dokumenata vezanih za postupak deportacije bh. civila.

"Svi poslanički klubovi smataraju nužnim da sudovi što prije donesu odluke o svim slučajevima ratnih zloccina u Crnoj Gori i u toj aktivnosti će i dalje imati punu podršku zakonodavne vlasti", zaključuje se u saopštenju.

Bulatović nedavno nije svjedočio u postupku protiv bivših crnogorskih policajaca, jer je tražio da ga sud oslobodi obaveze čuvanja državne tajne.

On je tada saopštio da je uvjeren da za deportaciju nisu krivi državni organi Crne Gore, te da ga je sud u Hagu već oslobodio obaveze čuvanja državne tajne u postupcima pred tim sudom.

Devet policajaca, među kojima trojica visokih službenika tadašnjeg MUP-a, optužena su za ratni zločin protiv civilnog stanovništva
bošnjačke i srpske nacionalnosti.

Oni su uhapsili i deportovali 79 državljana BiH i predali ih sekretarijatima za unutrašnje poslove Sokolac, Srebrenica i Foča.

Većina deportovanih je ubijena u improvizovanim logorima.