Bosnjaci.Net - Najcitaniji Web Magazin Bosnjaka u Bosni i Hercegovini i Dijaspori
DOMOVINA TE ZOVE!
Naslovna  |  Arhiva  |  Pretraga  |  Redakcija  |  O Bosnjaci.Net  |  Kontakt  |  Bosniaks.Net English  |  Prijava/ Registracija

Kolumne

UNIVERZALNE VRIJEDNOSTI SEVDAHA
Autor: Samir Hadzalić
Objavljeno: 09. October 2010. 13:10:52
Samir HADŽALIĆ: Znamo li uopće šta je to sevdah? Znamo li u njemu uživati danas? Jesmo li svjesni njegove univerzalne vrijednosti? On je živa nedorečena muzička materija sa mogućnošću kombiniranja i prelasaka iz jednog muzičkog žanra u drugi, a da pritom ne gubi osnovnu poruku. Ne može se baš veliki broj muzičkih žanrova svrstati u tu kategoriju. Sevdah je i sam nacin bitisanja svih naroda koji smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom. Sam nastanak unikatne muzičke forme sevdaha seže daleko u prošlost. Ono što, na žalost, danas ne poznajemo je način muziciranja načih predaka Bogumila ili Patarena. Za razliku od ostalih evropskih naroda i njihove muzičke tradicije, o tom dijelu bosanskohercegovačke muzičke historije ne znamo gotovo ništa. Miroljubivi Bogumili, kako to saznajemo iz historijskih spisa, bili su produhovljen narod, pa se nameće sasvim logičan zaključak da su imali i razvijenu formu muzičkog izrazavanja. Obzirom da se na stećcimać gotovo ne naziru nikakvi muzički intrumenti, najvjerovatnije je da se radilo o vokalnom odnosno glasovnom muzičkom izražaju.
Kada sam se još 2005. godine prihvatio posla da na što bolji način predstavimo jedan dio našeg bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa, uobličenog u ono što mi nazivamo sevdah, ovdje na sjevernoameričkom kontinentu, ni slutio nisam koliko će pažnje privući sama ideja i kom pozitivnom pravcu će nas ona odvesti. Bez sumnje je da je bosanskohercegovački sevdah je dragulj svjetske muzičke baštine. O tome postoji niz veoma upečatljivih, slikovitih historijskih fakata, na kojima su radile svjetske umjetničke veličine poput Getea, Hajnea ili Ludvika Kube.

Heinrich Heine (1796-1869) tvorac čuvene ljubavne pjesme “Der Asra”; kod nas prepjevana kao “Kraj tanahna šadrvana”.

Ludvik Kuba (1863-1956), čuveni češki putopisac, poeta i slikar, veliki dio svog istraživačkog rada Kuba je posvetio bosanskohercegovačkom sevdahu. Zabilježio je tekstualno i notalno veliki broj poznatih, i manje poznatih, melodija svih naroda koji žive na bosanskohercegovačkom prostoru ali i širem regionu Balkana.

Tajnovita, bajkovita, mistična zemlja Bosna, zaklonjena visokim planinama, umivena plahovitim smaragdno zelenim rijekama, jednostavno je od iskona, opijala svojom ljepotom putnika namjernika. Nije čudo što se u takvom unikatnom mikrokosmosu dešavala muzika do tada nezabilježena na prostorima Evrope. Ta stara dama Evropa je upravo zahvaljujući već pomenutim umjetničkim neprevaziđenim veličinama, čula prvi put za sevdah.

Ne znamo sa sigurnošću kada je Amerika prvi puta saznala za sevdah. Ali znamo da je uspio pionirski pokušaj 2008. godine, da se univerzalne vrijednosti sevdaha odnosno bosanskohercegovačke kulturne tradicije, prenesu na ovdašnje prostore jedinstvenim djelom ozbiljne muzike, nazvanom Sevdah Medely. To jedinstveno djelo je nastalo kao kruna suradnje trojice ljudi različitog porijekla, ali sličnih pogleda u svijetu muzike. Dugo i željno očekivana premijera se desila novembra 2008.godine u Chicago-u u okviru do danas neprevaziđene proslave Dana državnosti Bosne i Hercegovine, koji su, gle čuda, u međuvremenu bosanski političari oficijelno ukinuli obilježavanje tog datuma u samoj državi. Za sad nam jedino ostaju vjerski blagdani koje nam, opet, bosanski političari ne mogu ukinuti pa iako nastavljaju sa političkom igrom ugurivanja naroda u nacionalne torove . Dakle, još jedan dokaz koliko političke igre dovode do podjela za razliku od umjetnosti. Iako zvanično nemamo Dana državnosti to ne znači da smo trebali prekinuti seriju održavanja koncerata klasične muzike u ovoj našoj polariziranoj sjevernoameričkoj iseljeničkoj zajednici. Na žalost do se desilo, tako da je i taj dio naše duhovnosti potisnut negdje u ćošak, da čeka neka bolja vremena ili bolje ljude.


Heinrich Heine

Čuveni srednjevjekovni grad Bobovac

Ludvik Kuba

Sevdisanje

Sefradska djevojka u tradicionalnoj nošnji

Maestro Yehudi Menuhin

Levinson, Hadžalić i Simmons
Iako opstruirani od strane destruktivnih individua, zatočenih u sopstvene mračne budžake egoizma, čije vrijeme neumitno curi, ipak smo uspjeli pred gotovo 400 zaljubljenika u prave bosanskohercegovačke muzičke vrijednosti te 2008. godine, premijerno izvesti “Sevdah Medley”. Iduće 2009. godine pra-premijera ovoga djela desila se u Sarajevu sa sarajevskim filharmoničarima. Tako smo ujedno zaokružili i veoma plodonosnu višegodišnju suradnju sa svim bosanskohercegovačkim organizacijama u okviru sjevernoameričke iseljeničke zajednice do danas. Sretni smo ako smo bar na trenutak utjecali na pozitvne promjene unutar tih organizacija. U vremenu koje je pred nama vidjećemo koja je od tih organizacija spremna ući u nove programe posvećene što boljoj prezentaciji bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa na jedan poseban sofisticiran način. Također nadamo se da smo barem na trenutak izašli iz uobičajnih klišea kad se radi o proslavama, koncertima i kulturnim dešavanjima.

Zašto sevdah?
Znamo li uopće šta je to sevdah? Znamo li u njemu uživati danas? Jesmo li svjesni njegove univerzalne vrijednosti? On je živa nedorečena muzička materija sa mogućnošću kombiniranja i prelasaka iz jednog muzičkog žanra u drugi, a da pritom ne gubi osnovnu poruku. Ne može se baš veliki broj muzičkih žanrova svrstati u tu kategoriju. Sevdah je i sam nacin bitisanja svih naroda koji smatraju Bosnu i Hercegovinu svojom domovinom. Sam nastanak unikatne muzičke forme sevdaha seže daleko u prošlost. Ono što, na žalost, danas ne poznajemo je način muziciranja načih predaka Bogumila ili Patarena. Za razliku od ostalih evropskih naroda i njihove muzičke tradicije, o tom dijelu bosanskohercegovačke muzičke historije ne znamo gotovo ništa. Miroljubivi Bogumili, kako to saznajemo iz historijskih spisa, bili su produhovljen narod, pa se nameće sasvim logičan zaključak da su imali i razvijenu formu muzičkog izrazavanja. Obzirom da se na stećcimać gotovo ne naziru nikakvi muzički intrumenti, najvjerovatnije je da se radilo o vokalnom odnosno glasovnom muzičkom izražaju.

Osobeni biljeg u bosanskohercegovačkom muzičkom stilu kojeg danas nazivamo sevdah, cini dolazak Jevreja Sefarda potkraj 15 stoljeća iz Španije. Bježeći pred okrutnom inkvizicjom Sefardi su našli utočište i na prostorima Bosne i Hercegovine. Sa sobom su donijeli prelijepe melodije obogaćene egzotičnim španskim ritmovima, prožete tugom izgnanstva i neizvjesnosti. U svojoj novoj domovini pronašli su smiraj i utočište. Iz tog perioda pored melodija na španskom jeziku nastajale su i kompozicije inspirisane novim okruženjem. Svakako jedna od najmarkantnijih melodija iz tog perioda veže se za lokalitet najstarijeg sarajevskog izletišta čuvene Bembaše.

Kompozicija “Kad ja pođoh na Bembašu” iako je doživjela nekoliko verzija, originalno je napisana po uzoru na srednjevjekovne sefardske melodije. Melanholična melodija sa veoma slikovitim prikazom tadašnjeg Sarajeva, njegove multietničnosti i tradicije, prikrivene gotovo tajne ljubavi dvoje mladih koji dolaze iz različitih sredina i različitih svjetonazora. Sve to slikovito vidimo u ovoj popularnoj melodiji. Slično je i sa melodijama sevdaha iz tog i kasnijeg perioda bosanskohercegovačke historije. Ljepota Bosanki i Hercegovki i kršnih momaka, tajne zabranjene ljubavi koje su često završavale tragično, herojstvo pojedinaca ustalih protiv Otomanske imperije u vjekovnoj težnji za samostalnošću Bosne, sve to slikovito srećemo u melodijama sevdaha.

Pored sefradskog i neizbježnog orijentalnog utjecaja u sevdalinkama prepoznajemo i elemente iz kasnijeg austrougarskog perioda. Pojavljuju se melodije koje u sebi imaju lagahnu notu bečkih valcera. Primjetna je ritmika koja je do tada bila pomalo u drugom planu. Tako da se slobodno može reći da je bosanskohercegovački sevdah unikatna muzička forma nastala kao rezultat nekoliko svjetskih utjecaja. Ono što daje završnu notu i poseban ugođaj u sevdalinkama koje slušamo i danas su svakako nenadmašne interpretacije čitave plejade izvrsnih interpretatora. I pored tolikog muzičkog naslijeđa na žalost Bosna i Hercegovina nije dala kompozitore klasične muzike koji bi se u svome stvaralaštvu eventualno oslonili na tu tradiciju. Izuzetak je ponovo napravio stranac, Francuz Eric Breton. On je u svojim varijacijama na bosanske teme uzeo kao centralnu temu melodiju “Vezak vezla” i duboko nadahnut bosankohercegovačkim sevdahom uradio djelo koje je posvetio velikom maestru Yehudi Menuhinu. Ovo čuveno Bretonovo djelo izvedeno je u Sarajevu sa sarajevskom filharmonijom pod dirigentskom palicom maestra Menuhina oktobra 1996. godine.

Novembra 2007. godine ovo Bretonovo djelo mogli smo čuti predpremijerno u Chicago-u u okviru programa povodom Dana državnosti BiH. Dakle, ono što ne vidimo mi i prema čemu se tako bahato odnosimo, vide drugi i u tome prepoznaju svu čudesnu ljepotu Bosne i Hercegovine.
Kako dalje? O tome i više o sevdahu u sljedećem kazivanju. Do tada sabur i ostanite uz nas.

Autor je direktor AMF za suradnju sa BiH zajednicom, i koordinator serije koncerta povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine od 2005. do 2008. godine.



Ostali prilozi:
» RASIM LJAJIĆ - BOŠNJAČKA ŠEHERZADA NA SRPSKOM DVORU
Aleksandar Apostolovski, Politika | 24. August 2014 11:07
» O PISMU BOŠNJAKA HITLERU I POVEZANOSTI DOBRIH GOTA I DOBRIH BOŠNJAKA
Dr. Bisera Suljić-Boškailo | 20. August 2014 21:15
» KAKO IZBROJITI KRVNA ZRNCA?
Muhamed Mahmutović | 20. August 2014 15:15
» DR. MUSTAFA CERIĆ – LIDER, DRŽAVNIK I ČOVJEK IZ NARODA
Mersada Nuruddina Agović | 20. August 2014 14:58
» DIVLJAŠTVO OGLEDALA
Admir F. Beganović | 20. August 2014 02:55
» DRŽAVI JE POTREBAN DRŽAVNIK, NE VLADAR
Elmedina Muftić | 19. August 2014 13:48
» ISKONSKA SVJETLOST U BOSANSKOJ TAMI
Nedžad Ćeman | 19. August 2014 13:30
» ZA SVOJE IZBORE ODGOVORNI SMO SAMI
Nevres Bošnjak | 18. August 2014 14:13
» KAJANOV GRAD VELIKE SVJETLOSTI
Emir Ramić | 15. August 2014 16:37
» LAŽ UBIJA LAŽLJIVCE
Avdo Metjahić | 15. August 2014 14:42
» KOME I ZAŠTO SMETA „BOŠNJAČKA TELEVIZIJA IGMAN“
Sead Zubanović | 12. August 2014 19:54
» PALESTINA – KRIK BEZ GLASA
Ibro Suhopoljac | 12. August 2014 16:54
» TRHULI ZAPAD I ISTOK I DVIJE GENOCIDNE TVOREVINE
Ismet Zukorlić | 12. August 2014 16:28
» RIJEKE ŽIVE VODE
Ibrahim Čikić | 11. August 2014 16:20
» OKEAN DOBROTE BOŠNJAČKE
Ferid Ferko Šantić | 08. August 2014 21:47
» ROGATICA U MOM SRCU
Mr. Fatmir Alispahić | 08. August 2014 19:10
Ostali prilozi istog autora:
» JUBILEJ VRIJEDAN PAŽNJE
27. January 2011 10:14
» PRIJEDORSKI OSVAJAČ PLAVOG NEBA
01. December 2010 20:41
» ŠTO LI MI SE TRAVNIK ZAMAGLIO?
26. February 2010 02:46
» MOĆ MUZIKE
06. October 2008 18:10